Slavonski Brod može se pohvaliti brojnim spisateljskim imenima. Jedni pišu prozu, drugi poeziju, a veliki broj mladih autora pronašao se i u SF žanru. Od početka ove godine i službeno spisateljskom popisu treba dodati i ime Dražena Filoševića. Javnosti je predstavio svoj prvi roman. 

Od stručnjaka za poduzetništvo i EU fondove do pisca povijesnog romana. Tako bi se ukratko mogao sažeti život Brođanina Dražena Filoševića zadnjih nekoliko godina. 

"Posao koji radim je u sasvim nekoj drugoj branši, pisanje mi je odmor  od poslovne stvarnosti da se malo odmaknem od ovog svijeta koji je turbulentan, dosta problematičan i jednostavno da mi se um odmakne od svakodnevnih problema", kaže pisac Dražen Filošević.

Rezultat tog odmaka je prvi povijesni roman Kostantinopol 1054. Prije romana pisao je nekoliko kratkih priča no ovo je doista bio jedan višegodišnji pothvat. Svemu je prethodilo istraživanje hrvatske povijesti 11. stoljeća. 

"Ja sam jedan, možda je pretenciozno reći, povjesničar amater, čovjek koji voli povijest oduvijek. Bio mi je to omiljeni predmet u školi i uvijek sam volio takve teme, takve romane i jednostavno me ova tema zainteresirala gdje sama spojio dio hrvatske povijesti koja je neizostavno vezana sa središtem Istočnog rimskog carstva pogotovo u ovo doba o kojem se govori u romanu", objašnjava Filošević.

U istinite povijesne činjenice uklopio je i živopisnu krim priču.  

"Glavni junak je mladi hrvatski velikaš koji je poslan u Kostantinopol zadatku kao špijun hrvatskog kralja. On uspješno razrješuje i dolazi do istine na kraju romana", otkriva Filošević.

A onda je uslijedio zadatak pripaziti da ipak, koliko god fikcije tu bilo, priča bude smještena u pravi povijesni kontekst. 

"Trebalo je tu puno čitanja i iščitavanja, provjere i korekcije teksta, usuglašavanja radnje sa stvarnim događajima i trebao sam paziti da se ne bi nešto tehnički pogriješilo. Znamo da su krumpir i paprika stigli tek s Kolumbom, znači ne mogu se pojaviti u 11. stoljeću u Europi", objašnjava Filošević.

Ovako živopisna radnja smještena na čak 400 stranica mogla bi poslužiti i kao scenarij za dobar film.

"Neću reći da mi je to bio motiv pri pisanju, to bi bilo pretenciozno, ali jednostavno nikad se ne zna. Ne bih uopće želio o tome razmišljati, ali kako se neki romani ekraniziraju s vremenskim odmakom od deset, dvadeset godina, možda se u budućnost nađe nekakav redatelj ili scenarist kojemu je ovo interesantno pa sve pretoči u nekakav film ili seriju", zaključuje Filošević .

U međuvremenu tu je knjiga. No uskoro i njezin drugi i treći nastavak koje će autor smjestiti u vrijeme tri hrvatska narodna vladara.