U vinogradima poznate slavonskobrodske Vinarije Stanić, u Brodskom Vinogorju, ovih dana nastavlja se širenje jedinstvene vinske priče sadnjom nove parcele graševine – sorte koja je inače najzastupljenija u kontinentalnoj Hrvatskoj, pa tako i u Stanićevim vinogradima. Ove subote, 18. travnja zasađeno je 1100 novih trsova, uz pomoć članova obitelji i prijatelja, u ozračju zajedništva koje je duboko utkano u ovu obiteljsku vinsku priču.
Sadnja se, kao i uvijek do sada, odvija na tradicionalan, ručni način. Takav pristup nije stvar izbora, već i nužnosti – vinogradi su smješteni na položajima veće nadmorske visine i izraženijih nagiba, gdje mehanizacija nije primjenjiva. Upravo zato se nasadi šire postupno, na parcelama od 1000 do 1200 čokota, kako bi se svi radovi mogli kvalitetno obaviti ručno - objašnjava nam Josip Stanić, nasljednik Vinarije koju je utemeljio njegov djed, također Josip, a nastavio otac Milan Stanić.
Posebnu pažnji obitelj Stanić posvećuje mladim nasadima i nakon same sadnje. Tijekom prve dvije do tri godine vinograd se obrađuje isključivo ručno, bez korištenja pesticida za suzbijanje trave. Ovakav način rada, ističu, zahtijeva puno vremena i rada, što dodatno potvrđuje zašto je održavanje većih površina u takvim uvjetima iznimno zahtjevno.
Vinarija Stanić danas obrađuje ukupno 3,5 hektara vinograda na dvije lokacije udaljene oko 400 metara, smještene uz frekventne pješačke i planinarske rute Brodskog Vinogorja. Upravo ta dostupnost potaknula je ideju razvoja enogastronomske ponude i u samom vinogradu. Uz već postojeću prezentaciju vina u gradu, u planu je i dodatno približavanje posjetiteljima kroz boravak u prirodi – na vidikovcu s kojeg se pruža prekrasan pogled na grad Slavonski Brod.
Vinogradi obuhvaćaju više sorti: uz novozasađeni Cabernet Sauvignon i postojeći Pinot crni i graševinu, na drugoj lokaciji nalazi se i hektar sivog pinota, nasada započetog prije dvije godine, od kojeg se u budućnosti puno očekuje.
- Proces sadnje zahtijeva temeljitu pripremu koja počinje već godinu ranije. Parcelu najprije čistimo od šikare, zatim više puta obrađujemo, a tijekom zime uklanjamo preostalo korijenje i iskopavamo rupe za sadnju. Sam postupak sadnje počinje dan ranije namakanjem loze u vodi sa stajskim gnojivom. Prije sadnje korijen se skraćuje, a potom se sadnica polaže u zemlju, prekriva slojem zemljekoji se sabija kako bi se uklonio zrak i dodajemo na to stajsko organsko gnojivo - objasnio je Josip postupak sadnje vinove loze.
Daljnja njega sadnica ovisi o vremenskim uvjetima, a posebna pažnja posvećuje se održavanju vlage u tlu na dubini od oko 40 centimetara. Ipak, najveći izazov ostaje – trava. Borba s njom, kaže Josip, traje generacijama. - Moj pokojni djed Josip cijeli je vinograd obrađivao ručno. Danas je vinograd znatno veći pa to više nije moguće u potpunosti, ali trudimo se barem mlade nasade održavati na isti način - govori Josip.
Vinarstvo, naglašava, ima dva lica. Ono koje se najčešće vidi – elegantne boce, pune čaše i uređeni podrumi – i ono drugo, stvarno lice vinograda: blato, trud, priroda i svakodnevni rad. Upravo iz tog drugog lica nastala je cijela priča Vinarije Stanić. - Mi smo krenuli iz vinograda, ne iz podruma. Smatramo da je važno da ljudi vide odakle dolazi vino koje piju: da znaju da je nastalo upravo ovdje, iz našeg grožđa, u Brodskom Vinogorju - poručuje mladi Stanić.
Važan dio budućeg razvoja vidi i u enogastronomskoj ponudi, uz podršku Turističke zajednice područja Slavonski Brod - Posavina. Upravo je na inicijativu vlasnika Vinarije Stanić, Milana Stanića, pokrenuta i izrada pravilnika o vinskim cestama u Brodsko-posavskoj županiji, s ciljem da se područje Brodskog Vinogorja dodatno označi i razvije kao vinska destinacija. Time ova priča dobiva još jednu dimenziju – onu koja povezuje tradiciju, rad i prirodu s doživljajem i turizmom. I uz iskrenu želju Vinarije Stanić: približiti vinograd i vino svima koji žele doživjeti njihovu izvornu priču i uživati u najkvalitetnijoj vinskoj kapljici. (IV)
