Gost predavač o ovoje temi bila je Senka Gabud Gjurčević, dr.med., spec.psihijatrije iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, odnosno, iz Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti.

Pozdravne riječi okupljenima uputila je predsjednica Povjernestva Zdenka Bošnjak nakon čega se prešlo na raspravu. Zlostavljanje na radnom mjestu može se definirati kao mobbing, psihološki teror na radnom mjestu, neprijateljsko ponašanje na poslu, poslovna trauma, psihološka agresija i emocionalno nasilje.

Mobing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili više osoba različite načine namjerno uznemirava drugoga, odnosno narušava čast i dostojanstvo druge osobe, a sve s ciljem eliminiranja s radnog mjesta.

Takve se aktivnosti smatraju mobingom ako su učestale i dugotrajne - najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci, a povezane s nekom vrstom psihoterora od strane šefa ili drugih zaposlenika.

Dr. Senka Gabud Gjurčević je tijekom prezentacije istaknula kako prepoznati karakteristike napadača i definirati je kao osobu željnu moći, osobu koja preuzima tuđe zasluge, često je manipulativna i dvolična. Također, takva osoba vlastitu nesposobnost skriva na način da je projicira na druge, karakterizira ju egocentričnost i narcisoidni tip ličnosti, a često se radi i o emocionalno nezreloj osobi s visokom razinom agresivnosti i nedostatkom empatije.

Žrtve mobinga najčešće su "poštenjaci", odgovorne i osobe motivirane za rad, uredne i savjesne osobe osjetljive na kritiku, osobe koje su anksiozne ili imaju nisku razinu samopoštovanja te fizički invalidi i mlade te starije osobe.

Žrtve mobinga često prolaze kroz nekoliko faza ili oblika reakcije na situaciju, a to je poricanje, ljutnja i agresija, pokušaj pregovaranja, što često dovodi do razvijanja depresije kod žrtve ili prihvaćanja situacije koja se u konačnici rješava na ovaj ili onaj način, odnosno putem odustajanja zaposlenika ili otkazom. Kod žrtve mobbinga jako je teško prihvatiti takvu vrstu nepravde koja može ozbiljno naštetiti mentalnom zdravlju.

Iako bi se bilo kakva vrsta nesporazuma trebala moći riješiti normalnom komunikacijom, kod mobbinga je to ponekad nemoguće zato što se on najčešće pojavljuje u nesređenim poduzećima u kojima se ne provode programi za poboljšanje komunikacijskih vještina i međuljudskih odnosa.

Ukoliko se osoba nalazi u fazi akutne depresije, svoje stanje trebala bi pokušati popraviti  ublažavanjem simptoma  - vježbanjem, volontiranjem, putovanjem, psihoterapijom ili hobijima u kojima uživa kako bi se spriječio ulazak u kroničnu depresiju.