×
×
Vijesti

DAN HITNE MEDICINSKE SLUŽBE - Jedan 'hitnjak' je spoj brzine, znanja i toplog srca

DAN HITNE MEDICINSKE SLUŽBE - Jedan 'hitnjak' je spoj brzine, znanja i toplog srca

Foto galerija

Posljednji dan mjeseca travnja nacionalni je Dan hitne medicinske službe, koji se u Hrvatskoj obilježava od 2013. godine. Županijski Zavod za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije ove ga je godine obilježio svečanom promocijom 22 novih specijalista prvostupnika i prvostupnica sestrinstva u djelatnosti hitne medicine. 

- To znači da sada kao specijalisti u djelatnosti hitne medicine možemo donositi samostalno odluke oko procjene stanja pacijenta i  izbrinjavanje životno ugrožavajućih pacijenata koristeći napredne medicinske tehnike i određene lijekove po protokolima, što je do sada bilo isključivo u ovlasti liječnika. Za naše sugrađane ovo je izrazito velik pomak, zato što se podigla razina izvanbolničke hitne medicinske službe, brža je reakcija i ono najvažnije, pružamo sigurniju i kvalitetniju skrbu pacijentima na terenu.  A to je upravo ono što je ključno u pružanju prve pomoći svakome unesrećenom - kaže Silvio Šepenidev, sveučilišni magistar sestrinstva i novi specijalist medicinski tehničar u djelatnosti hitne medicine. 
 
Biti hitnjak, ističe, više je od samoga posla.  Jedan hitnjak je spoj brzine, znanja i toplog srca, jer iza svakog poziva stoji nečiji život, nečija priča, a mi ćemo uvijek biti tu za vas - poručuje Silvio.
 
Godinu dana trajala je intenzivna edukacija u specijalizaciji u kojoj su polaznici postali nositelji T2 tima, odnosno tima bez liječnika. Izazova je, kažu, puno, posebno na terenu u stvarnim intervencijama. - Najveći izazov nam je bio reanimacija djece. To nije nešto čega se rada sjećamo, ali uvijek smo tu da radimo profesionalno jer smo jako dobro educirani i trudimo se dati svoj maksimum u tome svemu - kaže Šependijev.
 
Ponosni na svoje polaznike koje su u prigodi Dana hitne medicinske službe predstavili javnosti, njihovi su mentori, liječnici i medicinske sestre i tehničari. Polaznici na ovom tečaju su bili jako dobri. Moje prvo radno mjesto kao liječnik je bilo na Zavodu za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu. Bilo mi je drago da onima koji su meni pružili dobrodošlicu, ja njima sada prenosim znanje. Mislim da je to velika prilika za naše današnje specijaliste i jako mi je drago da napreduju i želim da znaju čak i više od mene - kazala je dr. Josipa Meter, spec. pulmologije u Općoj bolnici 'dr. Josip Benčević' u Slavonskom Brodu.
 
Osim teorijskog dijela tečaja na Fakultetu za zdravstvo i dentalnu medicinu Sveučilišta u Osijeku, polaznici specijalističkog usavršavanja medicinskih sestra i tehničara u djelatnosti hitne medicine morali su proći i praktični dio na OHBP-u, no i na drugim odjelima Opće bolnice u Slavonskom Brodu: od ginekologije i psihijatrije do pedijatrije, anesteziologije, kardiologije, pulmologije i urologije.  
 
Dali smo im prostora da doista nauče najvažnije i da budu sigurni u svoj posao. Vještinje koje su morali usavršiti prolazili su u posebnom 'kabinetu vještina' u našem Zavodu za hitnu medicinu. Znači, oni moraju naučiti zbrinjavati dišni put, traume od početka do kraja, reanimaciju i biti usigurni u reanimaciji odraslih osoba, moraju znati zbrinuti hitna internistička stanja kao što je anafilaktični šok, plučni edem, akutni infarkt miokarda, moždani udar.... Znači, sva akutna hitna stanja oni moraju moći sami i prepoznati i zbrinuti - objasnila je dr. Branka Bardak, specijalistica hitne medicine i zamjenica ravnatelja županijskog Zavoda za hitnu medicinu.
 
Trostruku ulogu u ovom tečaju imao je Marijan Bašić, jedan od prvih specijalista tehničara u djelatnosti hitne medicine u Hrvatskoj prije 20 godina: inicijator, mentor i ispitivač. - Tu se već jasno vidjelo da radimo odličan posao jer naši su svi prošli bez problema, nikakvi problema nisu imali i samo riječi hvale sam za njih čuo od drugih ispitivača. Očekujemo u budućnosti da se ovaj program nastavlja, možda ne u ovoliko velikom broju jer ovo je sad bio jako velik broj na raznih Hrvatske - 300 i nešto ljudi, ali da svaka ustanova, svaki Zavod može dva ili tri specijalizanta godišnje poslati i obučiti na ovaj način to bi bila izvrsna stvar - kaže Marijan Bašić.
 
 A, jedan od konkretnih razloga zašto je potrebno što više ljudi obučiti u pružanju hitne pomoći je i broj intervencija izravnog spašavanja života u prošloj godini.  - Na razini cijele Županije bilo je 130 intervencija, odnosno reanimacija, ali podatak koji smo dobili iz slavonskobrodske bolnice je da je 10 ljudi na svojim nogama izašlo iz bolnice što je velika stvar za te obitelji i za te ljude - naglasila je dr. Bardak.

Ponosan na postignuto je i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Branko Godić. Prošlu godinu ocjenjuje povijesnom i prijelomnom, s financijskim preporodom i ulaganjem u nabavku novih vozila hitne medicinske pomoći. I, posebno ističe upravo ovaj specijalistički tečaj.
 
U 2025. godini smo u potpunosti završili projekt specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara. Njegova vrijednost je 873 tisuće eura. Od toga je  756 tisuća financirala EU. Stotinjak tisuća eura je Zavod financirao vlastitim sredstvima. Prošlu godinu smo završili s 22 specijalista prvostupnika unutar naših sustava na području Brodsko-posavske županije. Njima su značajno povećane kompetencije i ovlasti u samom protokolu reanimacije i hitnoga liječenja. Oni sad mogu dati nekakav lijek koji prije nisu mogli dat bez liječnika, neovisno do koje razine se usavršavaju u svom profesionalnom životu.  Uz ovu specijalizaciju dio postupaka sada smiju odraditi i dio lijekova smiju dati pacijentima koje ranije nisu mogli sami.  I to kad uzmete u obzir i našu županiju koja je duga, imamo depriviranih područja, dakle na tim lokacijama skrb za građane je puno bolja i brža - kaže Godić.
 
Uspostavljena je, podsjetio je  i nova je mreža hitne medicinske pomoći i saniteta. - Povećali smo broj mrežnih mjesta, dakle primarno u Slavonskom Brodu jedan T2 tima i još jedan u Novoj Gradiški. Osim te dvije lokacije,  dva tima imamo još u Okučanjima i Lužanima. Završena je  i projektna dokumentacija za kapitalnu investiciju izgradnje Simulacijskog edukacijskog centra za krizne situacije – SIMED, prvog takvog u Hrvatskoj, koji bi se za godinu dvije trebao početi graditi u Slavonskom Brodu - rekao je Godić.
 

Možda Vas zanima i ovo