Tradicionalnim kolom u kesteniku, počela je revija rekonstruiranih narodnih nošnji u Trnjanima, pod nazivom "Obnavljamo baštinu" koja se održala po 13. puta u subotu, 14. listopada 2023. Organizatori su KUD "Lovor" Trnjani i Centar za tradicijsku kulturnu baštinu iz Zagreba.

Riječ je o jedinstvenoj manifestaciji natjecateljskog karaktera, u kojoj se ne vrednuje tko nosi narodnu nošnju, već bogatstvo iste. 

"Ovo je 13. Revija rekonstruiranih narodnih nošnji. Ono po čemu je ona jedinstvena, jer predstavlja novoizrađene narodne nošnje, ljude koji se bave očuvanjem tradicije", kaže Matea Krznarić, iz KUD-a "Lovor", Trnjani.

"Na ovoj manifestaciji se ne dodjeljuju nagrade onima koji nose nošnje, nego onima koji imaju zlatne ruke i koji su izradili te nošnje. Dakle, oni su ti koji se nagrađuju i koji su zslužni za to", ističe Josip Forjan, voditelj Centra za tradicijsku kulturnu baštinu.

Kulturno je to događanje koje je okupilo ljubitelje folklorne baštine. 

"Jedna od velikih vrijednosti je da se ta manifestacija održava u lokalnoj zajednici, jer smatramo da ne mora sve biti u metropoli te da se kulturna događanja moraju događati posvuda u Hrvatskoj. Manifestacija ovdje ima svoju publiku, koja reagira srcem", ističe Forjan.

Organizatori pojašnjavaju, manifestacija je izrazito poticajna za sve izrađivače narodnih nošnji.

"Velik broj ovogodišnjih sudionika, koji su se prijavili, govori o tome koliko je ova manifestacija značajno utjecala na obnovu i rekonstrukciju narodnih nošnji. Imamo tridesetak natjecatelja", dodaje Forjan.

Samim time, pred žiri je stavljen težak zadatak: odabrati najbolje od najboljeg. 

"Rukavi su štirkani, dolje je čipka, ukrašeni. Suknja je od prave svile, sitno ušnjitano. Ima tri unteroka i kukove. Sve sam ja to šivala. Pred sobom ima fertun, koji se može nositi, a i ne mora. Ukoliko je suknja cijela ušnjitana, onda ne ide fertun", kaže jedna od sudionica revije Ljerka Baić iz Košutarice u Sisačko-moslavačkoj županiji.

S obzirom da je manifestacija međunarodnog karaktera, pristiglo je natjecatelja iz susjedstva s istim ciljem: u najboljem svjetlu prikazati nošnju svoga kraja. 

"Pokrivali i gospodim Jure i ja nosimo isto, ali na različite se načine mota. Kod njih (Gruda) nosi se slično ličkoj kapi. Kod nas se nosi fes, iz turskog doba. Okolo je šal ili krmez, na različite načine motan. Kod mene je na trubaljku, a kod njega na pogaču. Ove dvije nošnje, koje vidite, ne može nigdje u Hercegovini u cijelosti vidjeti, niti originalne niti replike", ističe Ivan Barać iz Širokog Brijega.

Naglasak stavljaju i na rijetkost narodne nošnje.

"Crnogorska nošnja je jedinstvena, jedno vrijeme je i zabranjena njezina izrada u Crnog Gori. Razlog tomu je skupoća. U to vrijeme, ljudi su prodavali imanja i stoku, da bi kupili jedan dio nošnje", govori Slobodan Balandžić iz Udruge Crnogoraca, Kule.

Upravo je unikatnost narodne nošnje bio jedan od kriterija. Dodijeljene su nagrade nošnjama drugih naroda i država te nošnjama Hrvata izvan Hrvatske, kategoriji koja je uvedena po prvi put. 

"Ta nošnja zadnjih sto godina  nije nigdje viđena. Samo je muzeji imaju, dok je privatno nitko ne posjeduje. Jedno Etnografski muzej u Zagrebu i Zemaljski muzej u Sarajevu", kaže Danijel Čakarić, koji je osvojio prvo mjesto u kategoriji nošnje Hrvata izvan Hrvatske.

"Dolazimo iz Banata, grada Zrenjanina. Predstavljali smo nošnju potpuno rekonstruranu iz toga grada. Nošnja je nestala prije  više od 90 godine i nije bila u upotrebi", objašnjava Viktor Mučaj, prvo mjesto u kategoriji nošnje drugih naroda i država.

U kategoriji nošnje Hrvatske, pobjedu je odnijela svadbena nošnja iz Cerne. Antun Leinveber osvojio je prvo mjesto u kategoriji nošnje Hrvatske.

"Ovo je nošnji iz 1917. godine, a radio sam ju po staroj fotografiji. Izradio sam ju supruzi za naše vjenčanje 2018. godine. Sada smo, nakon pet godina, uspjeli prikazati tu nošnju široj javnosti", kaže Leinveber. 

Program manifestacije obogatili su domaći KUD iz Trnjana, odrasla i dječja skupina te KUD-ovi iz Valpova i Koritne. Bila je to prilika za sve ljubitelje kulturne baštine, da vide bogatstvo narodnih nošnji na jednom mjestu.

*Ovaj članak nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.