A u novu 2022. godinu ušli su s novim predstojnikom. Nakon Stanka Andrića tu će dužnost od sada obavljati Miroslav Akmadža.

"Ova podružnica radi izvrsno, ne znam koliko to ljudi u Slavonskom Brodu mogu razumjeti, mislim da smo među najboljima u Hrvatskoj, čak smo po produktivnosti i po nagradama bolji od naše centrale kad se gleda broj ljudi", kaže dr.sc. Miroslav Akmadža, predstojnik HIP Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

Akmadža je na poziciji predstojnika naslijedio Stanka Andrića koji je brodsku podružnicu vodio punih 10 godina. 15-ak znanstvenika i znanstvenih asistenata djeluju u sklopu podružnice. 

"Nema se tu šta puno mijenjati nego nastaviti kako se radilo do sada, imamo izvrsnu ekipu. Cilj nam je dovest još nekih ljudi iz Slavonije, mladih doktora znanosti te se pobrinuti da ostanu u Slavoniji", dodaje Akmadža.

Novi predstojnik podružnice ujedno je i dobitnik čak dvaju velikih nagrada struke u prošloj godini. Za svoje kapitalno djelo "Franjo Kuharić: Kardinal i vlast" primio je nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i to za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu. 

"Osam godina moja je tematika crkveno-državni odnosi, radim to godinama te imam hrpu knjiga i radova, al ova knjiga je vrhunac moje karijere. Kroz tu knjigu nisam prikazao samo Kuharića, nego cijelo razdoblje u kojem je živio počevši od komunizma do Domovinskog rata. Knjiga je izazvala ogroman odaziv javnosti, više nego sto sam očekivao. Već sam živio s time što nije novost ali očito je javnost to prihvatila, što je najbitnije prihvatila je jer je stručna javnost zato me i posebno razveselila ta nagrada jer to je ipak najveća znanstvena kuća u državi i naravno da se osjećate ponosno", ističe Akmadža.

Akmadža je ujedno i dobitnik državne nagrade za znanost za 2020, dobio ju je za područje humanističkih znanosti. U brodsku podružnicu instituta za povijest stigla je još jedna državna nagrada, ovoga puta za popularizaciju i promidžbu znanosti, a dobio ju je Dinko Župan.

"Zahvalan sam Hrvatskom institutu za povijest što su me nominirali za nagradu i kolegama koji su bili u odboru i koju su vrjednovali moj rad te ocijenili da je vrijedan nagraditi. Od magisterija na doktorat glavna tema mog istraživačkog rada je povijest školstva u drugom 19 stoljeću što znači od sredine 18 do sredine 20 stoljeća. Izložba biti učenik u Hrvatskoj u drugom 19 stoljeću za koju sam dobio nagradu je napravljena u sklopu projekta protu modernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj. 2017 je prvi put bila postavljenja, nakon toga je bila na 15 lokacija, različitim gradskim knjižnicama i muzejima. Zadnja je bila u Hrvatskom domu u glini i to mi je bio prvi kulturni događaj nakon potresa te mi je iznimno drago", kaže dr. sc. Dinko Župan, povjesničar slavonskobrodske Podružnice. 

Županovo je područje znanstvenih istraživanja upravo školstvo.

"Cijela priča sa Terezijanskom reformom školstva je krenula da se opismeni stanovništvo. Krećete u različite reforme, Marija Terezija je napravila niz reforma. Da bi bilo koju reformu pokrenuli morate imati pismeno stanovništvo, bilo kakvu komunikaciju sa tim društvom. Pokušate li uvesti na selo nove kulture, imate različite brošure i letke, netko mora biti pismen, ne možete sve piktogramski riješiti. Zapravo se već vidjelo na početku koliko Hrvatska kaska u odnosu na središnje monarhije, do sredine 19 stoljeća svi veći dijelovi središnje monarhije su imali pismenost preko 60,70 posto, Hrvatska je 1869 imala 86 posto nepismenog stanovništva, a u 20 stoljeće smo ušli sa 50 posto nepismenog stanovništvo", govori Župan.

U sklopu Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu danas djeluje 15-ak znanstvenika i znanstvenih novaka. Bave se znanstveno-istraživačkim radom, izdavanjem znanstvenog časopisa Scrinia Slavonica, organiziraju znanstvene projekte, tribine, a kao poticaj mladim znanstvenicima svake godine dodjeljuju nagrade za najbolji rad mladih povjesničara. 

"Znanost je budućnost, nije bitno je li to medicina ili fizika. Normalno da neke znanosti imaju veću prednosti, ali bez znanosti nema napretka. Ako hoćemo čuvat i spašavati ili zadržavati ljude, znanost je jedna od prvih poluga u tome. Zamislite da nemamo ovdje institut ili Filozofski fakultet u Osijeku, svi bi ti mladi otišli, otišlo bi ih puno više nego što trenutno odlazi", zaključuje Akmadža.

Novi krug natječaja za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje otvorili su 16. veljače. Javiti se mogu autori do 28 godina starosti, a radovi se zaprimaju do 15. lipnja.