Svake se godine posljednjeg dana u rujnu podcasteri i vjerni slušatelji okupe u virtualnoj proslavi Međunarodnog dana podcasta. Razna događanja, epizode s ciljem prikupljanja donacija ili kreiranje bedževa, torbi i sličnih predmeta samo su neke od aktivnosti kojima mnogi obilježavaju ovaj dan.
Iako je nastao još ranih 2000-ih, podcast kao medij svoj zamah u Hrvatskoj tek dobiva. Emisija je to u audio formatu koja je, nakon objave, stalno dostupna i preuzima se putem interneta.
Prema Spotify-u, platformi s najviše slušatelja podcasta, u svijetu postoji preko 5 milijuna podcasta sa 70 milijuna epizoda. Procjenjuje se da podcasti danas imaju 100 milijuna redovnih slušatelja, čak 10% više nego 2019. To nije iznenađenje s obzirom na to da uz podcast popularnost stječe i brzorastući videocast, odnosno podcast s elementom videa.
Zašto baš slušanje podcasta?
Društvene mreže poput TikToka zahtijevaju tri naša osjetila - sluh, vid i dodir. Stoga se audio podcast, koji zahtijeva samo sluh, smatra jednim od “zdravijih” medija za konzumaciju sadržaja. Za razliku od kratkih i brzih videozapisa, podcasti su sličniji prirodnom razgovoru pa se nameću kao otpor sve kraćem rasponu ražnje u današnjem užurbanom svijetu.
Mnogi ih slušaju u vožnji, tijekom kućanskih poslova, za vrijeme odmora ili tjelovježbe. “Podcaste slušam za vrijeme čišćenja, pri obradi fotografija ili presađivanju biljaka. To su radnje koje mogu kombinirati s podcastom bez da jedna drugu ometaju”, podijelila je fotografkinja Jelena Straga. Nakon posla, a prije čitanja knjige trenuci su opuštanja u kojima Višnja Željeznjak, edukatorica i savjetnica za edukacijski marketing, sluša svoju dnevnu epizodu.
Podcast je i prilika da se slušatelj na osobnijoj razini poveže s voditeljem i sugovornicima. To je “ogoljen” format bez pretjeranog uređivanja izrečenog i do izražaja dolaze osobnosti, emocije, humor, ali i umor. To su ljudske karakteristike s kojima se slušatelji lako povezuju.
O čemu govore podcasti?
Teme su beskonačne. Ono što možeš zamisliti, možeš i podcastirati, složili bi se podcasteri. Komedija, posao, prijateljstva, zločini, intima, vijesti i znanost samo su vrh tematske sante leda.
U Hrvatskoj i regiji “niču” poslovni podcasti, a jedan od najdugovječnijih je “Surove Strasti” koje je, uz Sašu Tenodija, pokrenuo Brođanin Ivan Voras.
“Babyroom” je prvi hrvatski podcast o roditeljstvu. “Bliski susreti jezične vrste” podcast je o jeziku kao živom organizmu. “Kriminalno dobre priče” prenosi istinite zločine.
Hrvatska podcast scena predvođena je “Podcast Inkubatorom”, videocastom koji broji preko 280 tisuća pretplatnika na YouTube-u. Brođanin Ratko Martinović jedan je od voditelja tog podcasta raznovrsne tematike.
Iza “Brodcasta”, prvog brodskog podcasta, stoji Klara Tuličić koja je tijekom 36 epizoda ugostila ljude različitih pozadina te je tako temu svake epizode prilagodila gostu. Smatra da je najvažnije da slušatelji po završetku epizode imaju nekoliko vrijednih lekcija koje im mogu koristiti u životu.
Da podcasti bilo koje tematike mogu biti edukativni potvrdio je student Nikola Stjepan Gabrić: “Slušam ih za vrijeme vožnje i to na talijanskom jeziku kojeg trenutno učim pa koristim podcast kao jedan od alata za napredak.”
Slično je i s Martom Bačić, povjesničarkom u Njemačkoj, koja sluša podcaste radi opuštanja. Bilo da sluša o hobijima ili modi, nije joj važno. Jedino nastoji da su na njemačkom jeziku jer ističe da jezike najbrže uči putem medija.
Što za Međunarodni dan podcasta?
Za obilježiti Međunarodni dana podcasta nisu potrebne velika aktivnosti. Pridružite se tako da podijelite svoj najdraži podcast, prijateljima preporučite epizodu ili potražite novi podcast za sebe. Možda pokrenete i vlastiti. Koristite #InternationalPodcastDay kako biste svoje aktivnosti podijelili s drugima.
