Konfederaciji sklon glumac John Wilkes Booth, koji je ujedno bio i špijun, 1865. godine, neposredno nakon završetka Američkog građanskog rata, u kazalištu Ford izvršio je atentat na američkog predsjednika Abrahama Lincolna. Booth se tijekom predstave Our American Cousin uvukao u predsjedničku ložu i, u trenutku najglasnijeg smijeha kako bi pucanj prošao što neprimjetnije, iz neposredne blizine ustrijelio Lincolna u glavu Deringerom kalibra 0.44. Nakon toga skočio je na pozornicu, prilikom čega je slomio nogu, te uzviknuo „Sic semper tyrannis!“ i pobjegao. Predsjednik Lincoln je nakon devetosatne kome umro, a Bootha su nakon 12 dana bijega ubili federalni agenti u Virginiji.

U Karansebesu (Rumunjska) rođen je 1866. godine zubni liječnik Adolf Müller, gradski fizik i ravnatelj brodske bolnice 1891. godine. Pronašao je nekoliko originalnih operativnih zahvata i konstruirao za njih medicinske komponente. Umro je u dubokoj starosti u Beču 8. listopada 1957. godine.

Istaknuti brodski sindikalni vođa Alojz Bradić, po zanimanju bravar rodio se na današnji dan 1893. godine. Pokrenuo je 1927. godine novine Radnička volja i sam ih je uređivao.

Jak potres pogodio je Brod na Uskrs 1895. godine. Epicentar potresa je bio u Ljubljani gdje je bilo i žrtava.

Na svome prvom putovanju, britanski prekooceanski putnički brod Titanik u 23:40 sati 1912. godine udario je u ledenu santu brzinom od 22 čvora i pretrpio oštećenja koja su bila prevelika čak i za 'najsigurniji' i 'nepotopivi' brod kakvim su ga smatrali, te je potonuo u 2:40 sati ujutro odnijevši sa sobom 1.517 života. U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York iskusni kapetan Edward J. Smith namjerno je krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama na koje je bio i upozoren od brodova koji su prolazili istim kursom. Dramu koja se odvijala nakon sudara dodatno je pogoršala činjenica da čamaca za spašavanje nije bilo dovoljno za sve putnike, kao i to da je uslijed kaosa i panike velika većina njih s broda spuštena poluprazna. 706 preživjelih putnika, većinom žena i djece, spasio je i u New York prevezao brod Carpathia koji je zaprimio poziv u pomoć i jedini stigao na mjesto nesreće na kojem je jedan od viših časnika bio rođeni Brođanin Antun Repić.

Na izborima za gradsko zastupništvo 1920. godine za gradonačelnika je izabran Stjepan Bublić s liste Nezavisne socijalističke partije.

1935. godine u Podvinju je počeo izlaziti list Seljačka riječ. Vlasnik, urednik i izdavač novina bio je Andrija Beletić, seljak iz Podvinje. List se tiskao kod Josipa Pečvarca u dvorištu Starčevićeve ulice, kbr. 1. U gotovo dvije godine izlaženja izašlo je 17 brojeva.

U Splitu je 1945. godine formirana prva Narodna Vlada Hrvatske. U njoj je bilo građanskih političara, ali glavnu ulogu su imali komunisti na čelu s Vladimirom Bakarićem. Premda se proglasila prvom 'narodnom' vladom njezin je legitimet bio utemeljen na oružanoj borbi, a ne demokratskim izborima.

Okrug Gopalganj u Bangladešu 1986. godine pogodilo je snažno nevrijeme s tučom prilikom čega je poginulo 92 ljudi. Na terenu su nakon oluje pronađena 'zrna' tuče koja su težila punih 1 kilogram što je najveće zabilježeno zrno tuče na svijetu. Planinska područja sjeverne Indije i Bangladeša jedna od tučom najčešće pogođenih regija svijeta, a imaju i najveći broj smrtno stradalih osoba u olujama s tučom u svijetu.

Lars Ulrich, bubnjar grupe Metallica 2000. godine pokrenuo je sudski postupak protiv P2P (peer to peer) programskog fenomena Napstera čiji je koncept dijeljenja datoteka između većeg broja računala predstavljao 'trn u oku' ponajviše glazbenicima koji su zbog besplatnog dijeljenja Mp3 i drugih datoteka gubili velike količine novca od prodaje ploča. Tužba protiv Napstera pokrenula je lavinu drugih iz koje je kasnije nastao 'pokret' protiv softvera za dijeljenje podataka putem interneta. Napster je 2002. bankrotirao, a 2008. kupio ga je Best Buy za 121 milijun dolara.

Projekt Ljudski genom 2003. godine završio je sa sekvenciranjem 99% ljudskog genoma do preciznosti od 99.99%. Veliki projekt mapiranja između 20.000 i 25.000 ljudskih gena započeo je 1990. u SAD-u. Spoznaje i rezultati istraživanja kojime nije obuhvaćena cjelokupna ljudska DNK, od neprocjenjive su vrijednosti za medicinu i brojne druge znanstvene grane te su uz pomoć podataka iz tog projekta napisane, a i dalje se pišu, brojne znanstvene publikacije.

Rođeni na današnji dan su: Christiaan Huygens, nizozemski astronom, matematičar i teorijski fizičar (1629.), njemački skladatelj Georg Philipp Telemann (1681.), Friedrich von Amerling, austrijski slikar (1803.), njemački arhitekt, Peter Behrens (1868.), Augustin Čičić, hrvatski pjesnik i književni kritičar (1889.), britanska glumica, Julie Christie (1941.), engleski gitarist, Ritchie Blackmore (1945.), Jacques Houdek, hrvatski pjevač (1981.).