Priče

8. MEĐUNARODNA IZLOŽBA ČIPKE U SIKIREVCIMA: čipka je neprolazna i neprocjenjiva svjetska baština

8. MEĐUNARODNA IZLOŽBA ČIPKE U SIKIREVCIMA: čipka je neprolazna i neprocjenjiva svjetska baština

Foto galerija

 Sva raskoš i ljepota čipki iz različitih krajeva Europe osvanule su i ove godine u Sikirevcima na 8. međunarodnoj izložbi čipke u organizaciji Udruge Sikirevački motivi.

"Izuzetno nam je drago što svake godine imamo sve više izlagača ne samo iz Hrvatske nego  i iz inozemstva, tako da ove godine osim hrvatskih čipki koje su nam poznate imamo i one iz Bugarske i to od dvije udruge, jedna koja njeguje kalofersku čipku, a druga koja njeguje sve čipke koje se rade u Bugarskoj; zatim iz Slovačke Republike - udruga čipkarica Hrvatski Grob, iz Francuske, iz Gračanice u Bosni i Hercegovini, te po prvi puta iz Poljske", ističe Mato Galović, tajnik Udurge Sikirevački motivi. Na izložbi u dvorani Općine Sikirevci izložene su i čipke iz Bjelovara, Krašića, Lepoglave, Ozlja (Trg), Križevaca (...) i naravno sikirevački Sunčani motivi, koji su već obišli svijet i pronašli mjesto na globalnoj karti čipkarstva. 

"Drago nam je da u Hrvatskoj u Sikirevcima, po prvi puta moćemo predstaviti našu gračaničku čipku - keru koja se radi samo iglom i koncem, bez neke posebne podloge i bez unaprijed zadanim motivima, nego samo po ideji ili mašti čipkarice. Naša čipka ima veliku ulogu u očuvanju gračaničke kulturne baštine, koja se kao neprolazna i neprocjenjiva umjetnička vrijednost u Bosni i Hercegovini u izvornom obliku zadržala  samo u gračaničkom kraju, a opstaje zahvaljujući radu vrijednih entuzijasta okupljenih u Udruženje Gračaničko keranje", kaže Azemina Ahmedbegović, predsjednica Udruženja. 
 
"Prvi put smo s čipkom iz Poljske u Hrvatskoj, jako mi se sviđa ovdje u Sikirevcima, kao i Sunčana čipka motivi. Naše su čipke u Poljskoj nešto drugačije i po načinu rada i po motivima, imamo tradicionalnu čipku iz Bobowe i modernu čipku koja se aplicira na djelove suvremene odjeće ili pak kao nakit", priča Eva Szilla iz Bobowe (Poljska). 
 
"Specifično za izradu kaloferske čipke je cilindrični jastuk kao podloga na kojom vezemo koncem, batićem i iglama određene motive i tako stvaramo, kako volimo reći u Bugarskoj, bijela čudesa", kaže  Adriana Bakalova iz bugarskog Kreativnog centra kaloferske čipke na batiće.
 
"Dolazimo iz Francuske, jako sam sretna što sam ovdje u Sikirevcima, već po drugi puta, jako je lijepo, ljudi su jako gostoljubivi i sviđa nam se kako rade Sikirevačku čipku. Naša čipka je jako mala jer se i izrađuje vrlo tankim koncem i najčešće je ukrasni dodatak na modernoj odjeći. Iduće godine u Francuskoj organiziramo 12. međunarodni festival čipke na koje nam dolaze i prijatelji iz Sikirevaca, kao predstavnici Hrvatske koja nam je festivalska zemlja partner. Jako se radujemo i dobro nam došli u Francusku", kaže Rosanna Orgiuo, čipkarica iz francuskog grada Sebourg.
 
"Mi pletemo našu tršku jalbu, to je jedna stara tehnika koja se radi na okviru zvanom lucanj, i to tako da se isprepliću niti osnove. Tako se dobivala čipka od koje se radila kapa, odnosno jalba što su nosile udane žene. Danas gospođe u ozaljskom kraju više ne nose takve kape, pa su naše čipke sastavni dio odjeće za malu djecu ili kao motivi uokvirenih slika", predstavila je tršku čipku Melita Mataković Rožić iz Trga kraj Ozlja. Iz Krašića u Sikirevcima je predstavljena pak čipka tating ili knoting, koja se radi još od 14. stoljeća. Danas ju izrađuje Ivančica Cipurić tehnikom čvora i zubića. "Vrlo jednostavna je za izradu, veže se lijevi i desni čvor kao u klasičnom makrameu, prilagodljiva je za brojne predmete, od odjevnih do ukrasa za postelje, stolnjake, salvete, tabletiće kakve nalazimo najčešće u Slavoniji", kaže gospođa Ivančica. 
 
Čipka danas nije više stvar tradicije ili drevne prošlosti, ističu etnolozi, u trendu su ponovno čipke kao modni dodaci na suvremenoj odjeći, najčešće kao izraz pripadnosti kulture određene ragije, poput Šokaca u Slavoniji.
 
"Imamo predivne primjerke i narodnih nošnji s čipkama, ali i adaptacija na modernoj odjeći. Nama etnolozima je to uvijek drago vidjeti, kad svijet nešto otkrije, a mi smo za to znali već dugi iz godina", naglašava etnologinja Marija Gačić. Kaže kako etnolozi mogu svojim primjerom promocije, a neki i kroz kreativne radionice kakve i sama organizira potaknuti djecu i mlade na zainteresiranost za izradu čipke, a dobra je vijest, kažu i u Sikirevcima, da ima djevojčica koje rado uče čipkariti, najviše od svojih baki ili majki.
 
"U sikirevačkoj osnovnoj školi pokrenuta je i radionica čipkarenja u okviru B2 programa izvannastavnih aktivnosti u koju se uključilo petnaestak učenica nižih razreda i to nam je jako drago jer u njima vidimo budućnost", ističe Mato Galović iz Udruge Sikirevački motivi, čija je Sunčana čipka - motivi rješenjem Ministarstva kulture iz 2012. godine zaštićeno kulturno nematerijalno dobro RH.
 
U sklopu 8. međunarodne izložbe čipki organizatori su pripremili i prezentacijsku radionicu izrade Sunčane čipke motiva, kao i radionica šokačkih frizura - vezenja pletenice i šamije, a u okviru Sikirevačkih dana kulture i tradicije nisu izostali ni prigodan folklorni program, zabava uz tamburaše i bogata slavonska trpeza.
 

*Ovaj članak nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Možda Vas zanima i ovo

Foto galerija