×
×
Vijesti

Bader postigla sve zgoditke za Marsoniju

Bader postigla sve zgoditke za Marsoniju

 General Kosta Mušicki rođen je u Slavonskom Brodu 1897. godine. Gimnaziju je završio u Zagrebu. U sedamnaestoj godini života mobiliziran je 1914. godine u austro-ugarsku vojsku i poslan u rat u Srbiju, gdje prelazi na srpsku stranu. Nakon rata završio je vojno školovanje i 1931. godine postaje inženjerski kapetan. Rat ga je zatekao u Slavonskom Brodu kao zapovjedajućeg pukovnika vojarne. Uhićen je po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske i osuđen na smrt. Nakon uvida u vojnu karijeru je pušten i iz Zagreba odlazi u Beograd gdje postaje zapovjednik Srpskog dragovoljačkog korpusa koji je pod kontrolom vlade Milana Nedića. Krajem 1941. godine ponovno je osuđen na smrt na njemačkom Vojnom ratnom sudu u Beogradu. Oslobođen je na intervenciju Milana Nedića 1942. godine. U čin generala unaprijeđen je u kolovozu 1944., a nakon ulaska Rusa u Beograd, u listopadu 1944. godine povlači se a svojim jedinicama prema Sloveniji. U siječnju 1945. uhvatili su ga Englezi i u svinju isporučili vlastima nove Jugoslavije. Suđen je sredinom 1946. godine u Beogradu na smrt. Strijeljan je na nepoznatom mjestu 17. srpnja 1946. godine. Kosta Mušicki bio je osobni ađutant kralja Aleksandra, potom kraljice Marije i kralja Petra II.

1913. godine rođen je u Osijeku Marko Singer, dugogodišnji brodski profesionalni novinar i dopisnik i suradnik „Vjesnika“, „VUS-a“, „Glasa Slavonije“, RTV Zagreb i dr. Bavio se amaterski kazališnom režijom i dao značajan doprinos razvoju kazališnog amaterizma u Brodu. 

1921. godine u prvom javnom nastupu hazena sekcija Marsonije pobijedila je u Osijeku Makabi sa 6:5. Ovu senzacionalnu pobjedu nad renomiranim protivnikom izborile su brodske hazenašice: Gošćak, Müller, Martinašević, Sušić, Bader, Biser i Bohunicki. Sve zgoditke za Marsoniju postigla je Bader. 

Svečano je blagoslovljen novi kip blaženog Nikole Tavelića u crkvi sv. Trojstva u Brodu 1940. godine. Kip je postavljen zalaganjem i doprinosom Brodskog gospojinskog društva i Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“ koje je nakon posvećenja kipa pjevalo u crkvi Hatzeovu „Hrvatsku misu“. 

Glazbeni pisac, pedagog i dugogodišnji nastavnik glazbe na brodskoj Učiteljskoj školi Slavko Modrijan, umro je u Zagrebu 7. travnja 1985. godine. Skladao je pjesme za mladež, uređivao glazbeni mjesečnik „Proljeće“, izdao knjigu „Jaglaci“ s oko dvjesto hrvatskih popijevki.

Ostali događaji:

1348. godine u srednjem vijeku izdana je povelja prvom sveučilištu na nekadašnjem njemačkom području. Zanimljivo je da se radi o sveučilištu u Pragu – poznatom „Karlovom sveučilištu“ (češki „Univerzita Karlova“).

1541. godine, točno na svoj 35. rođendan, sv. Franjo Ksaverski isplovio je na epohalno misijsko putovanje koje će ga proslaviti kao najvećeg misionara u povijesti Katoličke crkve nakon sv. Pavla.

1719. godine umro je sv. Ivan Krstitelj de La Salle – čovjek koji je toliko učinio na području razvoja školstva da je 1950. godine čak proglašen svecem zaštitnikom onih koji se bave učiteljskim zanimanjem.

U bečkom Theater an der Wien 1805. godine premijerno je za javnost izvedena Beethovenova III. Simfonija, poznata kao Eroica.

Engleski kemičar John Walker 1827. godine prodao je prvu modernu šibicu.

1939. rođen je znameniti filmski redatelj Francis Ford Coppola, koji je neprolaznu slavu stekao filmovima iz serijala Kum (The Godfather), no važan je i zbog drugih filmova u karijeri (osvojio je ukupno čak 5 Oscara).

Ujedinjeni narodi 1948. godine osnovali su Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO).

IBM je 1946. godine predstavio System/360, sustavnu obitelj računala koja je svojom pojavom napravila ogroman pomak u tehnologija računarstva.

1992. godine Sjedinjene Američke Države konačno su priznale nezavisnost Republike Hrvatske.

Rođeni na današnji dan su: William Woedsworth (1770.), filozof Charles Fourier (1772.), Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti (1899.), jazz pjevačica Billie Holiday (1915.), Johannes Mario Simmel, pisac (1924.), američki redatelj, scenarist i producent Francis Ford Coppola (1939.), Gerhard Schröder, njemački političar i državnik (1944.), bosanskohercegovački, Mesud Dedović (1949.), kineski glumac Jackie Chan (1954.), Mia Biondić, hrvatska glumica (1985.).

Možda Vas zanima i ovo