1814. godine „održan je veliki Te Deum rad poraza Francuzah“. Brođani su u povodu toga počastili sve časnike i činovnike uz pucnjavu mužara. Svaki vojnik u Tvrđavi dobio je „funt mesa i holbu vina“.
Društveni orkestar Hrvatrskoga glazbenog zavoda osnovali su zagrebački glazbeni amateri okupljeni u Musikvereinu. Prvi put je nastupio 1827. u dvorani Kraljevske akademije na Gornjem gradu (danas Gornjogradska gimnazija). Održavao je javne i interne koncerte, pa i serenade (npr. Franzu Lisztu 1846. godine). Orkestrom su ravnali Juraj Karlo Wisner von Morgenstern, Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc; od 1920. Fran Lhotka, Boris Papandopulo i Rudolf Matz. Premda je prvi službeni naziv Društva bio Societas filharmonica zagrabiensis, ono je u javnosti do sredine 19. st. bilo poznato kao Musikverein. Društvo je okupljalo glazbene amatere raznih zanimanja, te neke profesionalne glazbenike. U sklopu HGZ-a djeluju dva amaterska ansambla: Društveni orkestar i Društveni jazz orkestar (Big Band HGZ-a).
Hrvatska književnica, Ivana Brlić Mažuranić, koja je priznata u Hrvatskoj i u svijetu kao jedna od najznačjanijih spistaeljica za djecu rođena je na današnji dan 1874. godine. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Krlovac, a potom u Jastrebarsko. Kada se 1889. godine udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi, gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnog pokreta. Ivana Brlić-Mažuranić počela je pisati poeziju, eseje i dnevnike vrlo rano, ali su joj prvi radovi objavljeni tek početkom dvadesetog stoljeća. Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu „Valjani i nevaljani“ izdala je 1902. godine u vlastitoj nakladi. Priče i tekstovi poput serije obrazovnih članaka naslovljenih „Škola i praznici“ objavljivani su redovito od 1903. nadalje. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. romanom za djecu „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“.Njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka „Priče iz davnine“, objavljenu1916. godine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Ova knjiga kroz bajku ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata. Likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti. Želja za bogatstvom i čežnja za dalekim svjetovima kao simboli ljudske žudnje za istinom i znanjem često se pojavljuju u njenim pričama. Često nazivana hrvatskim Andersenom i hrvatskim Tolkienom, Ivana Brlić-Mažuranić svojom originalnošću i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti. Djela su joj prevedena na sve važnije svjetske jezike.
1909. godine u Novoj Gradiški rođena je Zlata Laura Mizner. Od školske godine 1947./48. predavačica je nastavnog predmeta fotografija na Saveznoj grafičkoj industrijskoj školi u Zagrebu, a od 1952. godine predaje fotografiju na zagrebačkaj Školi primijenjene umijetnosti. Zvanje majstora fotografije dodijeljeno joj je 1958. Sudjelovala je na više od 100 skupnih izložbi, a samostalno je izlagala 1958. godine. Za svoj zapaženi rad primila je brojna priznanja, kao i Nagradu za životno djelo Tošo Dabac. Preminula je u Rijeci 24. siječnja 2004. godine.
Prva velika samostala izložba slika Vasilja Antipova, na koju bolesni i ostarjeli brodski slikar nije mogao doći, otvorena je 1968. godine. Umro je u staračkom domu u Ljeskovici četiri mjeseca kasnije.
1980. godine puštena je u rad Tvornica vapa i kamenog brašna u Podcrkavlju.
Ostali događaji:
- 1480. godine rođena je Lucrezia Borgia, mecena umjetnika u vrijeme talijanske renesanse, i vanbračna kćerka pape Aleksandra VI.
- Kamen temeljac crkve svetih Petra i Pavla u Rimu postavljen je 1506. godine, najveće crkve na svijetu, te središta kršćanske crkve i vatikanske države. Izgradnji crkve pridonijeli su i brojni svjetski umjetnici i graditelji: Rafael, Michelangelo, Bramante, kao i naš Ruđer Bošković.
- Američki rat za nezavisnost počeo je 1775. godine.
- 1797. godine rođen je francuski državnik i povjesničar Louis Adolphe Thiers, osnivač i prvi predsjednik Treće republike od 1871. do 1873. godine.
- Veliki potres i naknadni požari uništili su kalifornijski grad San Francisco 1906. godine. Poginulo je više od tisuću ljudi, a oko 200.000 ostalo je bez svojih domova.
- Ivana Orleanska (Jeanne d`Arc), francuska heroina iz 15. stoljeća beatificirana je u Vatikan na današnji dan 1909. godine.
- 1912. godine brod Carpathiadovezao preživjelih 705 putnika s potonulog Titanica u New York. Carpathia je bila prvi brod koji je uspio doći do mjesta Titanicovog potonuća. Naime, radio-operater na Carpathiji primio je poruku u pomoć s Titanica oko pola sata nakon njegovog udara u ledenjak.
- Slavni francuski pilot Roland Garros, po kojem se zove i veliki teniski turnir, oboren je na današnji dan 1915. godine tijekom Prvog svjetskog rata. Uspio je sletjeti, no završio je na njemačkom teritoriju, tako da je zarobljen.
- 1923. godine otvoren je Yankee stadion u New Yorku.
- Američki avioni u Drugom svjetskom ratu 1942. godine prvi put su bombardirali Tokio, Jokohamu i Nagoju.
- 1943. godine poginuo je vjerojatno najpoznatiji japanski admiral iz Drugog svjetskog rata – znameniti Isoroku Yamamoto. Imao je najviši mogući čin u Japanskoj carskoj mornarici – onaj „admirala flote“ tj. „admirala-maršala“ (jap. Gensui Kaigun Taishō).
- Prvo zasjedanje Međunarodnog suda u Haagu dogodilo se 1946. godine.
- Na današnji dan 1949. godine započela je gradnja američkog ratnog broda koji je trebao postati najveći nosač zrakoplova u dotadašnjoj povijesti svijeta (tzv. „supernosač“). Dano mu je ime USS Unites States i počelo ga se graditi u važnom brodogradilištu Newport News.
- 1951. godine osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik te je postala preteča Europske Unije.
- Nobelovac Albert Einsteinumro je na današnji dan 1955. u dobi od 76godina u bolnici Sveučilišta Princetonu SAD-u (tehnički ista bolnica u kojoj radi dr. Houseiz istoimene televizijske serije). Uzrok Einsteinove smrti bilo je pucanje aneurizme na trbušnoj aorti, što nije rijedak slučaj kod starijih ljudi.
- 1956. godine obavljeno je jedno od najspektakularnijih vjenčanja u povijesti. Naime, filmska diva Grace Kelly udala se za Rainiera Grimaldija, vladajućeg princa nezavisne države Monako.
- 1988. godine dogodila se najveća pomorska bitka u Drugom svjetskom ratu (Perzijski zaljev).
- Izrael je napao UN-ov kamp u Libanonu 1996. godine, te je ubijeno više 100 libanonskih izbjeglica.
- 1999. godine SR Jugoslavija, je u vrijeme zračne intervencije NATO-a na SRJ, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom zbog sitacije na Kosovu.
Rođeni na današnji dan su: Franz von Suppe, austrijiski skladatelj (1819.), hrvatski književnik Drago Gervais (1904.), Sven Lasta, hrvatski glumac (1925.), hrvatski nogometni trener, Stanko Poklepović (1938.), Đurđa Adlešić, hrvatska političarka (1960.), hrvatska glumica, Ksenija Marinković (1956.), Filip Jurčić, hrvatski glumac (1981.), britanska glumica i model Rosie Huntington-Whiteley (1987.).
Umrli na današnji dan su: Wilhelm von Grumbach (1567.), Julius Caesar (1636.), katolički redovnik Louis Feuillée (1732.), Marie-Josephte Corriveau (1763.), Erasmus Darwin (1802.), Justus von Liebig (1873.), Gustave Moreau (1898.), Gertrude Vanderbilt Whitney (1942.), John Ambrose Fleming (1945.), princ Vilim od Wieda (1945.), Jozef Tiso (1947.), general Maurice Gamelin (1958.), Albe Vidaković (1964.), Marcel Dassault (1986.), Thor Heyerdahl (2002.), Ivica Vidović (2011.), Ilona Edelsheim-Gyulai (2013.).
Citat dana: „Mir dolazi kroz razumijevanje a ne kroz sporazume.“ ~ arapska poslovica
