1660. godine generalni vikar zagrebačkog biskupa Petar Nikolić zapisao je nakon posjeta Brodu da je u centru mjesta stara crkva sv. Marka pretvorena u džamiju, kao i da na četiri milje od Borda u Podvinju postoji crkva zidana od kamena posvećena sv. Antunu Padovanskom. Nikolić spominje također da u Brodu postoji župa i crkva sv. Ivana o kojoj brinu franjevci Đuro i Pavo.
1768. godine prijestolonasljednik Josip II. nazočio je misi u brodskoj crkvi Presvetog Trojstva.
1909. godine osnovano je u Brodu Društvo za poljepšavanje grada, s ulogom da građansku inicijativu potiče u pravcu boljeg, ljepšeg i kvalitetnijeg življenja.
1932. godine Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko društvo u Brodu na Savi prvi je put upriličilo proslavu Majčinog dana, koji se po naputku Ministarstva prosvjete Kraljevine Jugoslavije obilježavao u svibnju „osobitim načinom njegovanja kulta dječje odanosti i ljubavi prema majci“.
1934. godine rješenjem Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije, prihvaćen je prijedlog Gradskog poglavarstva u Brodu na Savi, na čelu s gradonačelnikom sanitetskim pukovnikom dr. Henrikom Duffekom, da se Brodu na Savi promijeni ime u Slavonski Brod.
1949. održana je Druga smotra Kulturno-umjetničkog društva i ogranka Seljačke sloge na kojoj je sudjelovalo 11 društava.
1953. godine osnovano je Zagrebačko dramsko kazalište, današnje Dramsko kazalište Gavella.
1964. godine zaslužni sportski djelatnik Broda Branko Šepić, osnivač i predsjednik Hazena saveza Hrvatske i Jugoslavije, dopredsjednik Šahovskog saveza Hrvatske i Olimpijskog odbora šahovske olimpijade u Dubrovniku – dobio je vrhunsku Svibanjsku nagradu, kao priznanje za dugogodišnji uspješni rad na unapređivanju sporta u Brodu i Hrvatskoj.
Hrvatski pjesnik i književnik Valentin Benošić, rođen 9. veljače 1941. u Stružanima, umro je 29. svibnja 1969. godine. Za života objavljene su mu tri zapažene zbirke pjesama: „Sanatorij“, „Ponoćne ruže“, „Odavde do smrti“. Zbirka „U okovima“ izašla mu je neposredno nakon smrti. Bio je član „Društva hrvatskih književnika“.
1999. godine Hrvatska je odbila zahtjev Haaškog tribunala za pokretanje istrage o zločinima počinjenim nad srpskim civilima u operaciji „Oluja“ u kolovozu 1995. godine.
Ivica Šerfezi poznati hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe umro je u Zagrebu na današnji dan 2004. godine. Počeo je pjevati u plesnim dvoranama, a prvi veći uspjeh postigao je na stadionu NK Dinama uz DomenicaModugna. Bio je profesor zemljopisa i tjelesnog odgoja, govorio je ruski, engleski i njemački jezik. U 46 godina dugoj, kako je sam volio reći, zabavljačkoj, a ne pjevačkoj karijeri, Šerfezi je nanizao 15 zlatnih ploča i milijunske naklade u suradnji sa skladateljem Nikicom Kalogjerom, i u duetu s Ljupkom Dimitrovskom. Bio je iznimno uspješan pjevač koji je 60-ih godina i u SSSR-u izgradio zapaženu karijeru i zvjezdani status rasprodavši svojevremeno 150-ak koncerata. Imao je velike turneje po SSSR-u i DDR-u, a tijekom gostovanja u SAD-u snimio je album. „Šerfa“, kako su ga prijatelji zvali, bio je podjednako uspješan i predan sportaš. Uz zapaženu tenisku karijeru, Šerfezi je bio i odličan igrač golfa, redoviti posjetitelj nogometnih utakmica te zaljubljenik u hokej na ledu. Uz sjećanje na „zlatnog dečka domaće estrade“ i jednog od posljednjih glazbenih kavalira, zauvijek će ostati i nezaboravne pjesme i stihovi poput „Suze liju plave oči“, „Ruže su crvene, (tajne su skrivene, slatka je muzika, ali nije kao ti)“, „Ksimeroni“ itd. On je bio prvi hrvatski pjevač u kojem su se posve skladno utjelovili zahtjevi popularne (estradne) umjetnosti: glasovna kompetentnost, fizička privlačnost, šoumenski dar. Prethodna generacija, predvođena bardom Ivom Robićem, a i dobar dio Šerfezijeva naraštaja (ponajviše Vice Vukov) slijedio je starinski način interpretacije, opterećen dokazivanjem iznimnosti vokalnog raspona, tj. posve tehničkom stranom pjevanja. Ivica Šerfezi je zajedno s Ivicom Krajačem i Nikicom Kalogjerom, u hrvatsku popularnu glazbu unio nov, moderni senzibilitet, čije je osnovno obilježje prirodnost vokalne izvedbe i aranžerska suzdržanost odnosno funkcionalnost. Nije čudno da je upravo Šerfezi prvi u nas snimio prepjev rock’n’roll -standarda JerryjaLeibera i MikeaStolleraKansas City, kao i da je njegov repertoar sadržavao znatan broj meksičkih i grčkih pjesama; iako mu je rock-senzibilitet bio dalek i premda je u tadašnjoj Jugoslaviji bilo pjevača kojima je meksički i grčki melos bolje ležao, Šerfezi je s tim modusima dijelio spontanost izvedbe, načelnu modernost koja se nije nužno oslanjala na tehničku virtuoznost vokalne interpretacije, nego na ugođajnu odnosno emocionalnu sugestivnost. Početkom Domovinskog rata Ivica Šerfezi priključuje se „CroatianMusic Aidu“ (kasnije Hrvatska glazbena unija), neprofitnoj humanitarnoj organizaciji, koja je održavala humanitarne koncerte i prikupljala pomoć, a nastupio je s hrvatskim glazbenicima i na koncertu „Moja Domovina“ povodom međunarodnog priznanja hrvatske državnosti, 16. siječnja 1992. godine u dvorani „Vatroslav Lisinski“. Samo nekoliko dana prije smrti, Ivica Šerfezi održao je svoj posljednji koncert u Dubrovniku, a već je imao dogovorenu ljetnu turneju na Jadranu i jesensku turneju po njemačkim gradovima s Ljupkom Dimitrovskom.
Nacionalni park Una proglašen je 2008. godine.
Ostali događaji:
- Turska vojska sa sultanom Mehmedom II. na čelu 1453. godine zauzela je Konstantinopol, prijestolnicu moćnog Bizantskog carstva, čiji je zadnji car Konstantin XI. Paleolog i sam junački poginuo u zadnjem obrambenom jurišu. 12. travnja 1453. otomanske trupe, kojih je bilo oko 150 tisuća, zatvorile su obruč oko grada u kojem se nalazilo 8 do 9 tisuća vojnika i oko 50 tisuća stanovnika koji su također pomagali u obrani.
- 1814. godine umrla je slavna francuska carica Jozefina – supruga Napoleona Bonapartea.
- Austro-ugarskom nagodbom, poznatom i pod nazivom Ausgleich (kompromis), kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom, 1867. godine stvorena je Austro-Ugarska monarhija.
- 1900. godine utemeljen je glavni grad afričke države Čad.
- 1903. godine, 29. svibnja po julijanskom kalendaru (koji je tada bio u upotrebi u Srbiji) došlo je u Srbiji do krvavog puča u kojem je ubijen vladajući kralj Aleksandar Obrenović, zajedno sa suprugom kraljicom Dragom.
- 1918. godine dogodila se na armenskom području Bitka kod Sardarapata, u kojoj su se Armenci jedva uspjeli obraniti od Turaka.
- Prvi zvučni film u boji „On withthe Show“ prikazan je u New Yorku 1929. godine.
- Novozelandski planinar Sir Edmund Percival Hillary, koji je ranije bio pčelar i Nepalac Tenzing Norgay 1953. godine osvojili su 8.848 metara visoki Mount Everest (lokalno zvan Chomo-lungma), najviši vrh Himalaja i time postali prvi ljudi u povijesti koji su se popeli na „krov svijeta“.
- 1954. godine održan je prvi sastanak famozne Bilderberg grupe, za koju mnogi teoretičari zavjera danas smatraju da potajno upravlja svijetom.
- Na stadionu Heysel u Bruxellesu 1985. godine, prije početka finala Kupa europskih prvaka u nogometu između talijanskog Juventusa i engleskog Liverpoola, došlo je do jedne od najvećih tragedija u povijesti nogometnih natjecanja.
Rođeni na današnji dan su: Dante Alighieri, talijanski pjesnik (1265.), crkveni prelat, diplomat i pisac, Antun Vrančić (1504.), Ivan Kukuljević Sakcinski, hrvatski političar, književnik i povjesničar (1816.), hrvatski političar i dobrotvor, Ivan Banjavčić (1843.), IsaacAlbéniz, španjolski pijanist i skladatelj (1860.), američki filmski redatelj austrijskog porijekla JosefvonSternberg (1894.), John F. Kennedy, američki političar i predsjednik (1917.), američki filozof, Harry Frankfurt (1929.), Ivanka Boljkovac, hrvatska operna pjevačica (1955.), američka glumica Annette Bening (1958.), RupertEverett, engleski glumac (1959.).
Umrli na današnji dan su: Philippe de Mézières (1405.), kineski car Hongxi (1425.), bizantski car Konstantin IX. Paleolog (1453.), Bartolomeu Dias (1500.), nadbiskup kardinal David Beaton (1546.), John Penry (1593.), admiral Cornelis Tromp (1691.), general Israel Putnam (1790.), Jozefina Bonaparte (1814.), Humphry Davy (1829.), Winfield Scott (1866.), sv. Uršula Ledóchowska (1939.), John Barrymore (1942.), Martin Gottfried Weiss (1946.), Mary Pickford (1979.), Romy Schneider (1982.), Salem bin Laden (1988.), Erich Honecker (1994.), Tamara Tumanova (1996.), Barry Goldwater
(1998.), Ivica Šerfezi (2004.), Dennis Hopper (2010.), Ferenc Mádl (2011.).
Citat dana: „Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom.“ ~ Confucius
