ZNANSTVENI SKUP U KLAKARU - Poznajemo li vrijednu baštinu čuvenog učitelja Luke Lukića?

Vijesti

ZNANSTVENI SKUP U KLAKARU - Poznajemo li vrijednu baštinu čuvenog učitelja Luke Lukića?

Autor Brodportal
04.12.2025

Foto galerija

KLAKAR - U općinskom središtu Klakaru počeo je ovog četvrtka, 4. prosinca iznimno važan dvodnevni Međunarodni znanstveni skup, posvećen LUKI LUKIĆU, znamenitom slavonskome učitelju, u povodu 150. obljetnice njegova rođenja.

Znamo li tko je bio Luka Lukić? Ulica u Brodskom Varošu nosi njegovo ime jer – tamo se rodio, ali ostao je poznat kao vrsni etnograf, melograf, zborovođa te dugogodišnji učitelj koji je najveći dio svojega radnog vijeka proveo u Pučkoj školi u Klakaru. Cilj skupa je okupiti znanstvenike i stručnjake koji će svojim radom upotpuniti dosadašnje spoznaje o životu, radu i utjecaju učitelja Luke Lukića i njegovih sustručnjaka u Slavoniji te promovirati važnost i utjecaj slavonskih učitelja u kraju u kojem su živjeli i radili, ali i šire.

Vrijedna je ostavština Luke Lukića hrvatskome narodu, na koju su podsjetili oganizatori skupa: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; Institut za etnologiju i folkloristiku; Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje; Grad Slavonski Brod, Općina Klakar te Državni arhiv u Slavonskom Brodu i Muzej Brodskog Posavlja.

- Luka Lukić može biti rame uz rame Ivanu Filipoviću. Čak nam je ostavio iza sebe puno više - u području etnografije, melografije, narodnih običaja, jezika. Iz njegove bogate rukopisne ostavštine, a riječ je o 15 tisuća rukom pisanih stranica, moguće je rekonstruirati jezik toga vremena. Rodom je iz Brodskog Varoša, ali je sve svoje vrijeme proveo u Klakaru i sve što je napisao, napisao je u Klakaru. Trebao bi imati značajnije mjesto. Biti učitelj u tom vremenu značilo je biti sve. Takav svestran čovjek o kojemu se toliko malo zna, odgovornost je svih nas koji o tomu nismo progovarali. - kazala je prof. dr.sc. Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti J. J. Strossmayera u Osijeku.

- Luka Lukić ostavio nam je zaista veliki korpus rukopisne građe u Klakaru. Eruditski je i vrijedno, temeljem uputa Antuna Radića, sve zapisivao kroz više desetljeća. Detaljno je opisivao građevine, način života, svakodnevicu, običaje, odnose, sve što je bilo aktualno na ovom prostoru prije 120-130 godina. Neizostavan je izvor etnoloških, muzikoloških proučavanja, povijesti, lokalne baštine i narodnih običaja. Ovako slavimo njegovo postignuće, ali i kroz njegov primjer nastojimo pokazati da jedan lokalni seoski učitelj može ostaviti nacionalni trag i biti upisan u nacionalnu baštinu te kulturnu povijest Republike Hrvatske. - istaknuo je pak doc. dr. sc. Pavao Nujić, s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku, zaključivši kako Lukić svim odgojno-obrazovnim djelatnicima treba biti velika motivacija u važnom pozivu koji obavljaju.

- Dolaskom u Klakar saznao sam koliko je Lukić bio značajan, pogotovo jer je svoj koncept rada i vrijednosti koje je zagovarao vezivao uz zavičajnost. Pokazuje nam koliko je zavičajnost bitna u formiranju osobnosti te koliko je bitna za odgoj i obrazovanje. Vrijednosti koje je Lukić zagovarao danas su itekako aktualne i žive i na njih ne može ostati imun nitko od nas te ih moramo ispoštovati. To nam daje osnovu promišljanja tko smo i koji je naš identitet. Luka Lukić je znao da se najšire horizonte najlakše doseže kad su korijeni snažni. Ovaj je međunarodni znanstveni skup veliki poticaj i Klakaru i Slavonskom Brodu da napokon te sredine prepoznaju i od zaborava zaštite ostavštinu tako velikog i vrijednog učitelja - rekao je prof. dr. art. Robert Raponja, prorektor za umjetnost, kulturu i izdavaštvo osječkog Sveučilišta.

Luka Lukić (Varoš, danas Brodski Varoš, 4. XII. 1875 – Brodski Varoš, 28. IV. 1956).

Luka Lukić školovao se u Varošu, Brodu i Petrinji. Nakon položene mature 1894., radio je kao učitelj u Gaju, zatim u Brezinama, Kaniži i napokon u selu Klakar ili Klakarje kako ga sam naziva, gdje ostaje do odlaska u mirovinu i povratka u Varoš. Odlaskom u mirovinu 1937. nastavlja intenzivno prikupljati i prepisivati do tada prikupljenu građu. Umire u Varošu 28. svibnja 1956.

Potaknut „Osnovom za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu“, Antuna Radića, Lukić je zapisivao život i običaje brodske okolice, ali i razne narodne napjeve. Surađivao je s tadašnjom Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Maticom hrvatskom, Institutom za narodnu umjetnost i glazbenim časopisom „Sveta Cecilija, list za crkvenu glazbu s glazbenim prilogom“ gdje je objavljeno desetak njegovih etnomuzikoloških zapisa, kojima su dodavani i opisi narodnih običaja. Njegovim najvećim djelom smatra se „Varoš – narodni život i običaji“, objavljenim u tri knjige „Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena“, Jazu Zagreb, od 1919. – 1928. godine. Srodni su mu rukopisi „Opis sela Klakarja“ i „Narodni život – Klakarje“, u kojem daje cjeloviti uvid u život i običaje tog sela gdje je kao učitelj proveo trideset i sedam godina.

U Etnografskom odjelu Muzeja Brodskog Posavlja, čuva se manji dio rukopisne ostavštine učitelja i etnografa Luke Lukića. Građu, smještenu u arhivskim kutijama, čine bilježnice i zasebni listovi, pjesmarice i notni zapisi, novosti i crtice iz seoskog života, zapisi o zbivanjima na selu za vrijeme Prvoga i Drugoga svjetskog rata, omotnice različitog sadržaja (crteži, pisma, zapisi).

Međunarodni znanstveni skup u čast Luke Lukića nastavlja se i sutra izlaganjem niza radova pedesetak različitih autora, a među predavačima su i prof. Emina Berbić Kolar, Vesna Zlatarević, doc. dr.sc. Josip Jagodar, Katarina Aladrović Mehandžija, Gordana Slanček, Mark Gjokaj, Antonija Huljev, Željko Rački...

U sklopu programa Znanstvenog skupa organizirana je i izložba narodnog ruha iz Lukićeva razdoblja, članovi Dječje skupine KUD-a Sloga su pak pripremili prigodni folklorni nastup i recitacij, a Dinko Župan je podsjetio na položaj učitelja u hrvatskom školskom sustavu krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

fotografije: Nives Klaić i arhiva Muzeja Brodskog Posavlja