U organizaciji Opće bolnice Dr. Josip Benčević, te osječkog Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo, u Slavonskom Brodu počeo je dvodnevni 8. po redu međunarodni znanstveni simpozij o kardivaskularnim rizicima i šećernoj bolesti, preveneciji i liječenju, namijenjen specijalistima interne i liječnicma obiteljske medicine.
Drago mi je što mogu pozdraviti sve sudionike na petom tradicionalnom simpoziju posvećenom kardiovaskularnim bolestima i šećernoj bolesti, s posebnim naglaskom na prevenciju i liječenje. Ove godine simpozij ponovno ima međunarodni karakter, a značajna novost je i drugi po redu tečaj trajne medicinske izobrazbe za medicinske sestre i tehničare, u bolničkoj i izvanbolničkoj skrbi. Što se tiče samog simpozija, svake godine obrađujemo nove teme. Prvih godina bavili smo se akutnim stanjima, poput infarkta i moždanih udara, dok ove godine posebnu pažnju posvećujemo debljini kao jednom od ključnih faktora rizika za razvoj šećerne bolesti. Pandemija pretilosti ne zahvaća samo našu regiju, već i cijeli svijet. Također obrađujemo endokrinološke teme i pružamo praktične savjete liječnicima obiteljske medicine kako brže prepoznati i uputiti pacijente na daljnje pretrage ili liječenje. Naši gosti su ove godine vrhunski stručnjaci, kako iz Hrvatske, tako i iz inozemstva. Imamo čast ugostiti međunarodne predavače, među kojima su predstavnici klinike u Kamenici i Kliničkog bolničkog centra u Beogradu, kao i profesor Alija Begović s Tuzlanskog sveučilišta, koji surađuje s Massachusetts klinikom u Americi. Naravno, tu su i naši domaći stručnjaci, poput predstojnice klinike za internu medicinu KBC Osijek, profesorice Ines Bilić-Ćurčić, prodekanice za poslijediplomske studije Medicinskog fakulteta u Osijeku, te profesora Mire Bakule iz KBC-a Sveti Duh u Zagrebu . istaknula je prof. dr. sc. Blaženka Miškić, pročelnica Službe za internističke djelatnosti Opće bolnice Dr. Josip Benčević.
Teme predavanja stručnjaka internista dijabetologa, endokrinologa, kardiologa, nefrologa (...) su vrlo aktualne, u skladu s globalnim trendovima i prevalencije i liječenja komplikacija uzrokovanih dijabetesom. Bolesti su to suvremenog doba svijeta, u proresiji na globalnoj razini. U Hrvatskoj oko 400.000 ljudi ima dijabetes (TIP1 ili TIP2), a zasigurno još barem 100.000 koji i ne znaju da imaju indikacije hipoglikemije ili hipergkligemije. Uzroci: nezdrava i neredovita prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, stres, a svakako je jedan od najvećih faktora rizika pretilost, po čemu je Hrvatska u samom vrhu u Europi. Prevalencija debljine je još češća kod muškaraca nego kod žena, a procjene govore da će do 2030. više od trećine građana Hrvatske biti pretilo, što je jako zabrinjavajuće, upozoravju stručnjaci.
Prva crta obrane su liječnici obiteljske medicine. Njima je primarno i namijenjen ovaj simpozij, kao stalna edukacija s obzirom na globalne promjene i trendove u liječenju dijabetesa, a onda i komplikacija koje šećerna bolest može izazvati: od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, srčanih ili moždanih udara, arteroskleroze, sve do raznih upalnih bolesti unutarnjih organa, crijeva, bubrega, jetre, malignih bolesti, te sindroma dijabetičkog stopala što može rezultirati i amputacijom nogu.
Način suvremenog života je ubrzan, uz prehranu koja je sve češće visoko prerađena, s puno ugljikohidrata i koncentriranih masnoća, te uz sve manje tjelesne aktivnosti. Tjelesna aktivnost drastično opada već od prvog razreda osnovne škole pa nadalje, što dovodi do pandemije pretilosti u cijelom zapadnom svijetu, ali i šire. Ta pandemija pretilosti za sobom povlači porast kardiovaskularnih bolesti, porast mnogih malignih bolesti, kao i psihičkih poremećaja. Sve to je, u stvari, ono s čime se mi, obiteljski liječnici, svakodnevno susrećemo i što je na neki način kruh naš svagdašnji u radu. Radim već 25 godina, od toga 20 godina u istoj ordinaciji obiteljske medicine, u Ivankovu kod Vinkovaca. Izazovno je jer su zahtjevi stanovništva sve veći, starije je stanovništvo, a bolesti se umnožavaju. Zahtjevi struke su također sve veći, posebno u smislu ranog otkrivanja bolesti, prevencije, započinjanja liječenja prije nego nastupe komplikacije. - istaknula je dr. Ljiljana Čenan, specijalistica obiteljske medicine , jedna od suorganizatorica ovoga simpozija.
