Prema posljednjim podacima, godišnja stopa inflacije u veljači 2026. iznosila je 3,8 posto, dok su cijene hrane na godišnjoj razini porasle za 2,9 posto. Iako je rast cijena hrane sporiji od ukupne inflacije, to ne znači i stvarno olakšanje za građane. Cijene su već dosegnule visoku razinu, a hrana i dalje čini najveći udio u potrošnji kućanstava – oko 27 posto, dok kod onih s nižim primanjima taj udio doseže i do 50 posto.

 

Upravo su građani s manjim prihodima najizloženiji poskupljenjima, jer i manji rast cijena hrane izravno smanjuje njihovu kupovnu moć. Unatoč statističkom usporavanju inflacije, dio stanovništva i dalje ne osjeća poboljšanje životnog standarda. 

 

Analiza cijena na terenu pokazuje velike razlike u cijenama istih proizvoda, koje mogu doseći i do 100 posto, ovisno o lokaciji i kvaliteti. To se posebno odnosi na voće i povrće, meso, ribu, jaja te pekarske i slastičarske proizvode. Građani su tako prisiljeni obilaziti više trgovina kako bi pronašli povoljnije opcije, što zahtijeva dodatno vrijeme i trud.

 

Iako su ove godine mnogi proizvodi iz uskrsne košarice bili na akcijama, s popustima koji su dosezali i do 60 posto, ukupni trošak blagdanske kupnje i dalje je porastao. To jasno pokazuje da su i snižene cijene više nego prošle godine, pa popusti sve manje znače stvarnu uštedu, a sve više služe ublažavanju dojma poskupljenja. Dodatni problem predstavlja velik udio uvoznih proizvoda čija cijena često ne odgovara njihovoj kvaliteti. Time se građani suočavaju s dvostrukim pritiskom – rastom cijena i padom kvalitete dostupnih proizvoda.

 

Nezavisni hrvatski sindikati i ove su godine analizirali uskrsnu potrošačku košaricu, podijeljenu u tri kategorije – skromnu, srednju i bogatiju, ovisno o vrsti i kvaliteti namirnica.

 

Vrijednosti košarica za 2026. godinu pokazuju jasan rast:

 

 

Razlike među košaricama očituju se u izboru namirnica – od skupljih proizvoda poput janjetine, teletine i bakalara u bogatijoj varijanti, do najosnovnijih namirnica u skromnoj, koja ne uključuje slatkiše, grickalice ni veći izbor pića. Važno je naglasiti da u navedene iznose nisu uključeni darovi ni putovanja, koji su za mnoge građane ionako nedostižni. Sve veći broj ljudi ne može si priuštiti ni najskromniju uskrsnu košaricu, dok s druge strane manji dio stanovništva i dalje može bez većih poteškoća financirati znatno bogatiji blagdanski stol. Zaključno, unatoč usporavanju inflacije, trend rasta cijena hrane se nastavlja, a uskrsna košarica iz godine u godinu postaje sve veći financijski teret za velik dio građana.