Veliko grmljavinsko nevrijeme praćeno tučom veličine zrna kukuruza zahvatilo je u utorak, 13. svibnja područje mjesta Vrbja, Orubice i Davora u Brodsko-posavskoj županiji. Ratarske, povrtlarske i voćarske kulture na tom su području pretrpjele velike štete - od uljane repice, pšenice i ječma do tek izniklog kukuruza, soje i suncokreta.
Štete su velike, ali postoji i mala nada u proglašenju elementarne nepogode od strane županije. Još uvijek ima vremena za presijavanje kukuruza, soje i suncokreta te za presađivanje paprike, rajčice i ostalih povrtnih kultura - kaže Ivan Topolić iz Vrbja, za poljoprivredni portal Agroklub.
Topolić (30) je mladi poljoprivrednik koji se bavi ratarstvom na oko 25 hektara zemljišta. U proizvodnji uzgaja ječam, pšenicu, kukuruz, soju, bob i suncokret. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo preuzeo sam od oca koji ga je osnovao nakon Domovinskog rata. Ja sam nositelj OPG-a postao u siječnju 2020. godine, nakon završetka studija na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, dodaje. Trenutačno ima kukuruz na oko 10 hektara, odnosno ono što je od njega ostalo. Pšenicu na četiri, ječam na jednom, a soju i suncokret na pet hektara.
Tijekom utorka zahvatilo nas je grmljavinsko nevrijeme s tučom koja je padala desetak minuta. Ja radim i kao tehnolog u proizvodnji, kao agronom, i tog dana sam kući došao oko tri sata. Morao sam lopatom za snijeg čistiti led da bih mogao ući u kuću. Štete na objektima i automobilima gotovo da i nema, ali ratarske, povrtlarske i voćarske kulture su potpuno uništene, priča Topolić. Još nitko nije izašao na teren niti je napravljena službena procjena štete. Ivan, nažalost, još nije stigao ni osigurati usjeve - dan prije nevremena radio je izmjenu jedinstvenog zahtjeva i trebao se osigurati sljedeći tjedan, ali ga je nevrijeme preteklo.
Općina čeka Županiju da proglasi elementarnu nepogodu. Koliko imam informacija, u Županiji još nisu ni svjesni razmjera štete. Nevrijeme je zahvatilo šire područje - od Ljupine, preko Sičica, Vrbja koje je najviše stradalo, Orubice pa do Davora, a djelomično i Štivice. Radi se o području od barem 15 kilometara, dodaje. Po njegovoj procjeni, na soji je oko 80 posto štete, na suncokretu oko 90 posto. Pšenica izgleda kao da ima 15 do 20 posto štete, ali to je varljivo - stvarna šteta je vjerojatno veća. - Kukuruz bi se možda mogao izvući, ali vidjet ćemo nakon procjene. Ječam je pogođen jače nego pšenica, oko 60 posto štete sigurno. Bob je potpuno uništen - 100 posto šteta, stabljika je prelomljena i od usjeva praktički više nema ništa, zaključuje.
Dino Gelemanović, iz tvrtke Poljo-Davor d.o.o., predsjednik udruge Baby Beef Hrvatska, opisuje stanje na terenu. Glavnina njihove proizvodnje, odnosno primarna proizvodnja je stočarstvo - sustav krava-tele, tov junadi, uz proizvodnju hrane na poljima za vlastite potrebe.
Imamo oko 400 grla goveda, oko 800 svinja u turnusu i nekih stotinjak ovaca. Također imamo oko 80 konja hrvatskog hladnokrvnjaka. Ratarsku proizvodnju imamo na nekih 90 hektara, što je naravno nedostatno za naše potrebe. U načelu uzgajamo sve za stoku - priča Gelemanović. Već nekoliko godina pokušavaju ostvariti dvije žetve. Većinom proizvode voluminoznu hranu - stočni grašak, stočni sirak i kukuruz za silažu. Ovisno o godini, ako uspiju proizvesti nešto zrna, to im je dodatni plus.
Tijekom utorka radilo se o nekoj cikloni ili oblaku, kako god to nazvali. Zahvatilo je više polja iza naselja nego samo naselje. Šteta je velika. Mislim da je u našem slučaju najveću štetu pretrpio ječam jer je bio baš u dijelu kojim je prošao najgori dio nevremena, dodaje. I dok se čeka dolazak agronoma kako bi se utvrdilo isplati li se usjev ostaviti ili ga pokositi te od ječma napraviti silažu ili sjenažu, stanje se i dalje procjenjuje. Kukuruz koji je bio u fazi dva do tri lista, a prema njegovim riječima parcela je nakon nevremena izgledala kao da je prekrivena snijegom jer je sve bilo bijelo od leda.
Na toj jednoj tabli gdje nam je posijan kukuruzi doslovno nema ničega, sve je otučeno. Međutim, on je dosta regenerativna biljka. Razgovarao sam s ljudima koji su stručniji i iskusniji od mene, ja sam po struci veterinar, nisam agronom, i rekli su da pričekamo tjedan-dva. Ako nije oštećeno ono što oni zovu ‘srce’ biljke, kukuruz bi se mogao oporaviti i ipak dati neki normalan prinos, naravno ovisno o godini, objašnjava. Ne smatra da je sve izgubljeno. Napominje kako će se pričekati nekoliko dana kako bi se vidjelo stanje usjeva, pa ipak postoji mogućnost oporavka.
Što se soje tiče, ona je znatno stradala. Mi ju ne proizvodima, ali kolege koji ju uzgajaju rekli su mi da izgleda vrlo loše te je teško procijeniti hoće li se uopće moći oporaviti, opisuje Gelemanović. Posebno ga je, navodi, iznenadila šteta na bobu. Prije nevremena bio je u dobrom stanju, dok je nakon tuče od biljke visoke oko 50 centimetara ostalo tek desetak centimetara stabljike, praktički bez nadzemne mase. Mi imamo tritikal blizu ječma. On je sada u fazi formiranja klasa i izgleda dobro. Tritikal je puno snažnija biljka, nije ni povaljan ni otučen. Ali biljke koje su bile u višim fazama razvoja, poput ječma, stvarno jako loše izgledaju. Puno je toga izlomljeno, otučeno i povaljano. Polja su još dosta vlažna pa se ni strojevima ne može ući, zaključuje Gelemanović.
izvor: Agroklub
Foto: Ivan Topolić i Dino Gelemanović
