Kako navodi Zvjezdana Blažić, konzultantica u prehrambeno-poljoprivrednoj proizvodnji, ova su poskupljenja posljedica porasta troškova proizvodnje koji su nastali zbog poremećaja trgovinskih odnosa na tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Prema Blažić, ovi su poremećaji započeli još od COVID-19 pandemije, a nastavili su se s početkom rata u Ukrajini. Tada je, u travnju, zabilježen rast cijena energenata, ali i žitarica i uljarica, na "nikad tako visoke razine u povijesti". Tako su se i proizvođači pšenice i ratari suočili s povećanim troškovima gnojiva, energenata i drugih inputa.

Zbog ovih događanja mlinarsko-pekarski proizvođači nisu bili izuzeti u porastu troškova proizvodnje, pa je njihova profitabilnost bila "značajno niža nego prethodnih godina".

Pozivajući se na podatke Europske komisije, Blažić iznosi kako su uz nas poskupljenja kruha doživjeli i druge zemlje u Europi. Litva, Latvija i Estonija imale su rast cijene kruha kao u Hrvatskoj, oko 30%, dok je Mađarska sa poskupljenjem prednjačila, i to sa 64,5%.

Pred nama su daljnji izazovi, kako kaže Blažić, s otvorenim pitanjem globalne recesije pa je teško reći hoće li se cijene kruha i pekarskih proizvoda moći zaustaviti.