STARI PERKOVCI - U sklopu progama obilježavanja Dana europske baštine i u godini 20. obljetnice potpisivanja UN-ove konvencije o zaštiti nematerijalnih kulturnih dobara, u Starim Perkovcima, u općini Vrpolje, održana je znanstveno stručna manifestacija pod nazivom Živa baština Staroperkovačkoga govora.
Podsjetimo, riječ je o izvornom šokačkom govoru sela Stari Perkovci, koji je prije više od desetljeća zaštićen kao nematerijlano kulurno dobro Republike Hrvatske. Održan je tematski Okrugli stol, kao i projektni dan područne škole, u kojoj su učenici i nastavnici pripremili cjelodnevne radionice s izvornim kazivačima staroperkovačkog govora. Organizaciju potpisuju Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Osnovna škola Ivan Meštrović Vrpolje i Općina Vrpolje.
Slavonija ima zaštićena dva govora: sičanski i staroperkovački. Staroperkovački je jedinstven šokački idiom slavonskog dijalekta i baština stoljetnih generacija. Oba je popularizirala prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, danas dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti osječkog sveučilišta, koja je i inicirala da se zaštiti staroperkovački govor. Bilo je to, kaže, već 2009. godine, a potpisnik zaštite je osječki Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, tadašnji dislocirani studij u Slavonskom Brodu.
"Ključnu ulogu u procesu zaštite staroperkovačkog govora imale su prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, redovita profesorica u trajnom zvanju i moja mentorica budući da je staroperkovački govor bila i tema moje doktorske disertacije; te dr. sc. Ivana Kurtović Budja, znanstvenica s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, koja je od početka u Ministarstvu kulture, u Odboru za zaštitu nematerijalnih kulturnih dobara. Upravo je njezina odluka bila presudna u trenutku kada sam ju kao tadašnja doktorandica nazvala i pitala što trebamo učiniti u postupku zahtjeva za zaštitu staroperkovačkog govora", istaknula je prof. Berbić Kolar, smatrajući iznimno važnim zaštitu jezične baštine i na taj način njezino očuvanje od zaborava.
Trebalo je utvrditi kriterije po kojima će se moći zaštititi neki govor slavonskog dijalekta. "Prvi je da čuva staro stanje, da je konzervativan, da kad razgovaraš s ljudima koji tako govore, kao da si ušao među stare Hrvate, a drugi kriterij je da se taj stari govor još po nećemu razlikuje od cijele skupine starih govora koji su konzervativni. U staroperkovačkom smo našli očuvane stare vokale, (nazalno A i O) kod nekih govornika", objašnjava prof. Ljiljana Kolenić.
"Bila sam jako sretna kad se, nakon sičanskog, pojavio još jedan slavonski govor koji bi trebalo zaštititi kao nematerijalno kulturno jezično dobro. Znate, Hrvatska je prva zemlja u svijetu koja je počela prepoznavati lokalne govore kao nematerijalno kulturno dobro. Ta baština usmjerena je na lokalnu zajednicu i to je ono što posbeno karakterizira UN-ovu konvenciju. Ono što lokalna zajednica osjeća kao važan biljeg svoga identiteta, e to je kulturno dobro. Važniji je u tome angažman lokalne zajednice nego to je li govor zadovoljio neke lingvističke vrijednosti, premda perkovački govor zadovoljava i lingvistički i kulturološki kriterij", kaže dr. sc. Ivana Kurtović Budja i smatra da sve to treba prenositi na mlađe generacije. Ključnu ulogu u tome, dodaje, imaju i roditelji i učitelji odnosno učiteljice, koji svoje učenike trebaju navikavati na govorenje, uz književni hrvatski, i šokačkim dijalektom, kako je to nekoć i bilo.
Uz znanstvenice Eminu Berbić Kolar, Ljiljanu Kolenić i Ivanu Kurtović Budja, u razgovorima za 'Okruglim stolom' sudjelovali su još i Perina Vukša Nahod, s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ravnatelj Osnovne škole "Ivan Meštrović" u Vrpolju Josip Funarić i načelnica Općine Vrpolje Ankica Zmaić. Nazočili su uz ostale i pročelnica Uprvanog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Brodsko-posavske županije dr. sc. Anica Vukašinović, direktorica županijske Turističke zajednice Ružica Vidaković, ravnateljica Gradske knjižnice Slavonski Brod Ružica Bobovečki, župnik župe Donji Andrijevci vlč. Josip Blumenšajn, predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Slavonskom Kobašu dr. sc. Josip Jagodar (...), te brojni Perkovčani i njihovi gosti, uključivo i članove staroperkovačkog KUD-a Ravnica koji su pripremili priogdan kulturno umjetnički program, pjevajući uz ostalo i Slavonski Bećarac, također zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro svjetske baštine (UNESCO): "Perkovčan sam govor ne izdaje, po govoru svakto me poznaje" / "Oj, Perkovci u četiri strane, u po sela crkva svete Ane" / "Perkovci su selo pokraj pruge, uvik pjesma, nikad nema tuge".
Učenici i učiteljice iz područnih škola Stari Perkovci i Čajkovci, istim su povodom organizirali školski projektni dan u kojoj su pripremili cjelodnevne radionice s izvornim kazivačicama staroperkovačkog govora. Učila su djeca uz staroperkovački govor i drevne običaje izrade starih dječjih igračaka te pripremati tradicionalne proizvode iz 'Bakine kuhinje.', a učiteljica Anita Čalušić Marković kazivala je po staroperkovački kako je bilo biti učiteljica nekad, a kako je danas.
"Iako mnogima zvučimo smiješno, ponosni smo na naš staroperkovački govor i što smo ga zaštitili kao nematerijalno kulturno dobro. Na tome velika hvala našoj profesorici Emini, i cijeloj znanstvenoj zajednici koja se okupila u Starim Perkovcima kako bismo evo na ovaj način obilježili 20. obljetnicu potpisivanja UN-ove Konvencije o zaštiti kulturnih dobara i desetu godišnjicu kako je naš staroperkovački govor zaštićen", istaknula je načelnika Općine Vrpolje Ankica Zmaić.
*Ovaj članak nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
foto: Ivica Vlašić, Anita Čalušić Marković, Kristina Dragun Šimičić
