Vijesti - Gospodarstvo
Brodportal
09.27.2022. 09:48:52
Stres na poslu nam je postao dio svakodnevice, nosimo ga doma i utječe nam na privatni život
Prema Zakonu o zaštiti na radu stres na radnom mjestu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radnom mjestu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika.

 No, koji sve čimbenici, odnosno stresori izazivaju nastanak veće ili manje količine stresa koja u najtežim slučajevima zna rezultirati 'burnoutom', odnosno sagorijevanjem radnika? Na ovo, ali i mnoga druga pitanja, odgovore smo potražili kod onih na koji stres najviše i doživljavaju – samih radnika. U istraživanju o stresu na poslu MojPosao portala sudjelovalo je gotovo 2.000 ispitanika.

Stres – neizostavni kolega

Da su često pod stresom na poslu osjeća čak 55% zaposlenih ispitanika, dok ih još 28% stres osjeća uvijek – to je ukupno visokih 84% koji stres na poslu osjećaju u zabrinjavajuće visokoj mjeri. Tek 12% ispitanika stres osjeća rijetko dok ih zanemarivih 5% stres ne osjeća nikada. Važno je spomenuti da među radnicima koji su često ili uvijek pod stresom njih čak 90% izjavljuje kako se gotovo svakodnevno ne mogu opustiti nakon radnog dana te da čak i nakon posla razmišljaju o njemu. 

Žene u većoj mjeri osjećaju da su pod stresom (88%) nego muškarci (75%).

Očekivano, učestalost osjećaja stresa raste sa stupnjem obrazovanja i poziciji u tvrtki. Tako često ili uvijek stres osjeća 82% ispitanika srednje stručne spreme, 85% više te čak 90% zaposlenih s visokom stručnom spremom. S razinom obrazovanja, raste i razina odgovornosti i pozicija u tvrtki. U prijevodu,  84% radnika koji ne obnašaju menadžerske uloge ističu da su često pod stresom, dok ista 'boljka' muči  87% onih na menadžerskim pozicijama.

Dalmatinci su najmanje pod stresom

Istraživanje je potvrdilo kako stanovnici Dalmacije, koje nerijetko percipiramo kao ležerne osobe, doista najrjeđe osjećaju stres na poslu (82% stres osjećaju često ili uvijek). Najstresnije regije su Sjeverna i Središnja Hrvatska gdje je 88%, odnosno 87% radnika često ili uvijek pod stresom. U preostalim regijama (Zagreb, Istra te Istočna Hrvatska) 84% ispitanika izjavilo je kako se učestalo nose sa stresom. 

Razina stresa koju osjećaju proporcionalna je učestalosti tog osjećaja. U prosjeku, na skali od jedan do deset, zaposleni u Hrvatskoj svoju razinu stresa procjenjuju na sedam. Ukoliko pogledamo razinu stresa onih ispitanika koji stres češće osjećaju, njihova razina stresa je nešto viša - osam. 

Ispitanici koji su izjavili kako stres na poslu doživljavaju rijetko ili nikada, razinu stresa su označili sa 2,4.

Sukladno učestalosti doživljavanja stresa, i po regijama je slična situacija s doživljajem razine stresa: on je najmanji u Dalmaciji (7,0), a najveći u Sjevernoj Hrvatskoj (7,4).

Koliko je tema ozbiljna govori i činjenica kako su ispitanici, koji često ili uvijek doživljavaju stres na poslu, u takvoj situaciji više od dvije godine (47%). Tek četvrtina ispitanika (25%) izjavila je kako stres na poslu doživljavaju unutar pola godine.

Uzroci stresa na poslu

Kao najčešći uzrok stresa na poslu radnici izdvajaju negativno poslovno okruženje (63%) te preveliku količinu posla (59%). Loši međuljudski odnosi (56%) te očekivanja i zahtjevi nadređenog (52%) su također visoki izvor stresa. Zanimljivo je kako su prekovremeni sati izvor stresa za relativno mali broj ljudi koji doživljavaju stres (26%). Bez obzira što stres od posla nosimo doma, očito to ne vrijedi u suprotnom smjeru jer je osobne probleme kao izvor stresa na poslu navelo tek 14% osoba.

Kada su morali izdvojiti samo jednu stvar koja im pričinjava najveći stresor ispitanici su u najvećoj mjeri izdvojili: očekivanja i zahtjeve nadređenog. 

Umor i razdražljivost najčešći su simptomi stresa

Umor i razdražljivost dva su najčešća simptoma stresa. Iza njih slijede bezvoljnost (67%), tjeskobnost (61%) te pretjerana osjetljivost (51%). Gotovo polovica ispitanika (44%) kao posljedicu stresa ima nesanicu, a isto toliko prijavljuje depresivna stanja (44%).

azumljivo je da ovakvi simptomi stresa narušavaju ravnotežu poslovnog i privatnog života te da manjak opuštanja od posla uzrokuje poteškoće u funkcioniranju osoba i u privatno vrijeme. Najčešće se stres prelijeva na privatno vrijeme na način da se osobe osjećaju frustrirano i nervozno čak i nakon radnog vremena (64%), da nemaju energije ni volje za privatne obaveze (64%) te da u biti kao posljedica svega uopće nemaju vremena za sebe (50%). 

Kao posljedicu svega toga ispitanici osjećaju da su nezadovoljni svojim poslovnim (41%), ali i privatnim životom (38%), ali imaju i osjećaj manje vrijednosti (35%). 

Stres ne pogađa samo pojedinca, već i sve oko njega.

Osobe koje su pod stresom ne provode dovoljno vremena s obitelji (39%), prijateljima (37%), partnerom/icom (33%), ali niti s djecom (20%). 

O istraživanju

U istraživanju je sudjelovalo više od 1.800 ispitanika. Trećina ispitanika (31%) su muškarci, a 69% žena. Najviše ispitanika (44%) starije je od 41 godinu, trećina (32%) je u dobi od 31 do 40 godina, dok ih je 25% mlađe je od 30 godina.

Najveći dio ispitanika ima srednju stručnu spremu (54%), 29% visoku, a 14% višu stručnu spremu. 

Najviše ispitanika je iz Zagreba i okolice (39%), zatim Dalmacije (17%), istre i Kvarnera (15%) te Istočne Hrvatske (12%). Najmanje ispitanika je iz Središnje (8%) i Sjeverne Hrvatske (8%).

Dvije trećine ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju nisu na menadžerskim pozicijama (68%), dok ih je 29% bilo niži, srednji ili visoki menadžment. 3% ispitanika je nezaposleno, i njihovi podaci nisu uzeti u obradu.

IZ KATEGORIJE
Politika
Atletika

Uspješan vikend za atletičare Marsonije

Crna kronika
Policijsko izvješće

Najveća koncentracija alkohola iznosi 2,74 promila

Crna kronika
Prijetio policajcima

Opirao se uhićenju, policajci ga morali vezati

Crna kronika
Policijsko izvješće

Iz trgovina ukrao robu u vrijednosti 6000 kuna

Gospodarstvo
FOTO

Završio 25. Katarinski sajam