Brojni su članovi akademske zajednice posjetili Međunarodni znanstveni skup pod nazivom "Dani Stjepana Babića" u Oriovcu. Obilježavanje je to rođenja, ujedno i sjećanje na jednoga od najznačajnijih hrvatskih jezikoslovaca druge polovice 20. stoljeća.

"S profesorom Babićem sam surađivala od 1983. godine. To je bilo jako davno, tada mi je bio mentor za magisterij, poslije za doktorat, a prava suradnja je počela poslije Domovinskog rata. Tada smo postali vrlo bliski jer nas je povezala ugroza Hrvatske ustvari. Profesor je imao snažan hrvatski osjećaj i mi doma isto tako i to nas je izrazito povezalo i onda smo počeli jako blisko surađivati"; kaže hrvatska jezikoslovka prof. dr. sc. Sanda Ham.

Stjepan Babić se tijekom cijeloga svoga radnoga vijeka zalagao za hrvatski jezik, njegovim  pravopisom iz 1971. godine trajno je obilježio hrvatsku jezičnu kulturu. Prvi dan skupa održan je u Zagrebu na filozofskom fakultetu. 

"Gospodin dekan nam je dao prostorije jer je profesor Babić radio tamo. Radili smo u dvije sekcije, predavanja su bila izvrsna. Dio je o profesoru Babiću, osvijetljavanje njegovog djela i njegovog života. Obratili su nam se, gospodin Miro Gavran recimo, pa je povezao ovaj skup sa zakonom o jeziku, jer je davna želja profesora Babića bila da se donese zakon o jeziku. Tako da je bilo stvarno lijepo i bilo je korisno, a danas i sutra ćemo imati ovdje vrlo zanimljiva predavanja", dodaje Ham.

Za svoje zasluge je nagrađivan, između ostalog, Redom Danice hrvatske i Ante Starčevića, Nagradom Bartola Kašića te Državnom nagradom za životno djelo.

"Profesorovo veliko djelo je časopis Jezik i on je se brinuo komu će ostaviti časopis kada ne bude više mogao i u meni je našao tu osobu, ja uređujem časopis Jezik 20 godina već. Profesor je stvarno bio divan i prepun znanja i prepun najboljih ljudskih osobina, tako da je skup nešto za što sam se s ponosom zalagala", ističe Ham.

Njegovim stopama u akademskom svijetu danas korača i njegova kći Zrinka Jelaska, danas profesorica na filozofskom fakultetu u Zagrebu.

"Po mome mišljenju, on je bio puno manje slavljen za radnoga vijeka nego što je postao pred smrt, dok nije otišao u dom, a nakon toga ovdje. Ono što mi je lijepo je da su to prepoznali ljudi ovdje, zaista su se potrudili na svaki način, a sa stručnog stajališta sam iznenađena koliko su kvalitetni sažeci koji su bili prijavljeni", govori hrvatska jezikoslovka prof. dr. sc. Zrinka Jelaska.

Najvažnije mu je djelo, bez sumnje, Tvorba riječi u hrvatskome književnom jeziku iz 1986. godine.

"On je zapravo se bavio primijenjenom lingvistikom. Pisanje pravopisa i gramatike to je primijenjena lingvistika koja je namijenjena čitatelju. Jer, kada radite znanstveno istraživanje, pa i cijela tvorba, to je za znanstvenika, ali gramatika i pravopis su za ljude koji će se njima služiti. On je vrlo rado odgovarao, davao jezične savjete... Kod nas je bilo normalno da zvoni telefon i da nepoznata osoba traži savjet i tata je zdušno na sav glas, jer je glasno govorio, objašnjavao pa smo svi znali zašto i kako treba", zaključuje Jelaska.

Rado će održavati ovaj skup i u budućnosti, kažu iz Općine Oriovac, posebice za dvije godine kada se bude slavila stota obljetnica rođenja Stjepana Babića.

"Naravno kada nam je došao taj upit i prijedlog da se Dani Stjepana Babića održavaju i u Oriovcu, ja sam rekao, a i neke su mi drage osobe koje se bave time rekle: to mora biti u Oriovcu. Naravno da može biti u Zagrebu kao što je bilo jučer, naravno da nešto može biti i u Slavonskom Brodu – nemamo ništa protiv, ali u Oriovcu mora biti. To je Općina i ja osobno objeručke prihvatila", kaže Antun Pavetić, načelnik Općine Oriovac.

Stjepan Babić je objavio više stotina članaka i rasprava u časopisima i zbornicima, domaćima i stranima, uglavnom o pitanjima suvremenoga hrvatskog jezika i pravopisa.

"Nemamo previše što govoriti o akademiku koji je zaista puno napravio za hrvatski jezik i za očuvanje, na kraju krajeva, hrvatskoga jezika. Ono što je najveće bogatstvo jednoga naroda to je jezik, a on je upravo doprinjeo tome da se taj naš jezik očuva i da postaje sve bogatiji i evo, na tragu toga je znači ovo trodnevno događanje koje je počelo u Zagrebu, danas i sutra završava u njegovu rodnu mjestu u Oriovcu", kaže Matija Jošić, predsjednik općinskog vijeća Općine Oriovac.

Kao pisac i jezikoslovac, svojim je radom Stjepan Babić zadužio buduće naraštaje.

*Ovaj članak nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.