Prehrana kod bolesti štitnjače i hormonskog zdravlja - aktualnost je sve prisutnija u javnom diskursu, pa i tema znanstvenog predavanja u petak, 10. travnja u Slavonskom Brodu, u specijalnoj bolnici Agram, jednog od najuglednijih hrvatskih nutricionista magistra Nenada Bratkovića iz Zagreba. Okupilo je brojne Brođanke i Brođane svih profila: od liječnika, medicinskih sestara i farmaceuta, do studenata, sportaša (čak i bivših olimpijaca) i umirovljenika, a nadasve mnogih koji se bore ili su se izborili s karcinomom i drugim akutnim bolestima štitne žlijezde. One, koja je obično 'kriva za sve'. I zbog koje se često svi pitaju - što, kako i koliko jesti, što je zdravo, a što je za štitnjaču pogubno.
- Prehrana nije svemoćna, ali je moćan saveznik u prevenciji i liječenju. Okruženi smo bukom informacija - ne samo o zdravlju štitnjače, nego općenito, a najvažnije je zapravo tko daje savjete. To može samo struka i ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama. Postoje brojne knjige koje su napisali samoprozvani stručnjaci. A informacija koju dijelimo, mora biti utemeljena na znanosti, ne smije škoditi, mora biti provjerena, moraju postojati argumenti i reference. Treba biti pozitivno sumnjičav u pristupanju novim informacijama. Najpoznatiji primjer su sokovi od celera i nekakvi medicinski mediji. Moramo znati materiju i znati može li nam to škoditi. Celer može biti i alergen i uzrokovati akutni napad pesticidima jer je potrebno balansirati obroke, a ne konzumirati prekomjerno iste namirnice, upozorio je Bratković na samom početku predavanja, želeći naglasiti važnost toga da se u procesu liječenja ne prepuštamo u ruke bilo komu.
Istaknuo je kako je kod bolesti štitnjače ključan jpersonalizirani pristup, pa i u prehrani. Univerzalan recept ne postoji kao ni 'jelovnik' koji će funkcionirati jednako kod svih, pojasnio je Bratković. Ugljihodirati, proteini, vlakna, bjelančevine, minerali, elektroliti - koliko čega unositi u organizam ovisi o općem zdravtsvenom stanju svakog pojedinca. Nije isto je li osoba pothranjena ili preuhranjena. I o tome ovisi kako strukturirati tanjur. Često se fokusiramo na krive stvari i naša psiha tako funkcionira da razmišljamo hoće li nas otrovati kupusnjače, a s druge strane svaki dan jedemo bijeli kruh koji je industrijski visoko procesuiran... ili neki drugi sličan obrok. Svaka osoba ima svoj lifestyle - visoku ili nisku tjelesnu aktivnost i prema tomu dajemo preporuke. To možda nije popularno, ali je jedino ispravno - poručio je Bratković, pojašnjavajući to i na primjeru masovnog uzimanja elektrolita, kazavši kako i u tom slučaju trebamo promatrati znoji li se i koliko osoba da bismo donijeli ispravnu odluku o unosu i količini.
Smatra pogrešnim misliti da će nas jedna ili tri namirnice spasiti i dovesti do rješenja i to je, kaže, najveći problem shvaćanja prehrane. Naše civilizacijske navike su se duboko promijenile, a mi i dalje mislimo da nam godi određena (tradicionalna) vrsta prehrane. Slanina i jaja mogu proći, ali da je sa strane primjerice grah začinjen kvalitetnim bučinim uljem, a ne bijeli kruh - kazao je uz ostalo Nenad Bratković, magistar nutricionizma, sveučilišni magistar fitofarmacije i dijetoterapije.
Predavanje je organizirala Liga protiv raka Brodsko-posavske županije u suradnji s Hrvatskom udrugom za bolesti štitnjače i Udrugom za bolesti štitnjače Brodsko-posavske županije. Cilj je bio odgovoriti na brojna i aktualna pitanja o prehrani i sumplementaciji kad je u pitanju prevencija, no i proces liječenja i oporavka nakon bolesti štitnjače. Jednako to vrijedi i za ostale bolesti, srčanih, dijabetesa...- istaknula je dr.sc. Ljubica Fuštar Preradović, spec. kliničke citologije, upozorivši kako je karcinom štitnjače među deset naječešćih sijela malignih bolesti u svijetu, pa tako i u našoj zemlji.
- Sve više mladih ima problema s bolestima štitnjače. U Hrvatskoj, srećom, imamo vrhunske stručnjake. To je iznimno važno jer bolest moramo prepoznati na vrijeme kako bi liječenje bilo uspješnije. Lupanje srca, nesanica, podrhtavanje, izostanak menstruacije,... sve su to neki simptomi da nešto nije u redu sa štitnjačom. Alternativni oblici liječenja danas su velika pošast. Često se igramo liječnika i mislimo da ćemo se tako izliječiti. Trebamo reći NE alternativi i vjerovati liječnicima - poručila je pak Verica Mešić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače. Sve aktivniji preventivno edukativni rad Društva na razini Brodsko-posavske županije pohvalio je predsjednik županijske Lige protiv raka Darko Katić te izrazio podršku Lige u svim nastojanjima da se građanima omogući sve što moraju znati kad je riječ o prevenciji. A to podrazumijeva zdrave stilove života, uključivo i prehranu i tjelesnu aktivnost, ali i odbacivanje svih štetnih navika.
