Katolici diljem svijeta danas, 19. ožujka slave spomendan svetog Josipa, vjernicima posebno dragog sveca, zaručnika Blažene Djevice Marije, Isusova poočima i zaštitnika hrvatskog naroda. O Josipovu spomendanu slavimo i Dan očeva!
Josip je bio kraljevskog podrijetla, 'sin Davidov', iz čijeg je roda trebao poteći Mesija. Radio je kao stolar, tesar, drvodjelac, a sveti Matej evanđelist spominje ga kao pravednika. Bio je čestit, krjepostan i svet čovjek. Svaki njegov čin prožet je ljubavlju, vjerom i vjernošću. Ostao je zbunjen kad je vidio da je njegova zaručnica Marija trudna. Bio je siguran da je poštena djevojka, a da bi ju zaštitio od svih mogućih nedaća, odlučio ju je potajno otpustiti.
Kad ga je Božji anđeo poučio da je trudna po Duhu Svetome, bez bojazni je prihvatio Božji plan. Pošao je s Marijom u Betlehem na popis pučanstva i nazočio je Isusovu rođenju. Pred Herodovom smrtnom prijetnjom sklonio se s Marijom i Isusom u Egipat. Kao glava svete obitelji živio je i radio u Nazaretu. Hodočastio je s dvanaestgodišnjim Isusom i Marijom iz Nazareta u Jeruzalem, a kad se Isus izgubio, zabrinuto ga je tražio. Pred zakonom je bio Isusov pravni, zemaljski otac. Prema Evanđeljima, bio je pravedan muž, čovjek dobra srca, primjeran u svojem pouzdanju u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i u trenutcima kad je poslušnost od njega tražila velike žrtve, zaručnik i čovjek čista srca. S poštovanjem je živio s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Sveti Josip, uz Isusa i Mariju, zauzima najpovlaštenije mjesto u povijesti spasenja.
Štovanje svetog Josipa započelo je u IX. stoljeću u samostanu Reichenau na Bodenskom jezeru, a kasnije su ga promicali mnogi sveci, među njima i crkveni velikani: sveti Bernard, sveti Toma Akvinski, sveta Terezija Avilska, sveti Franjo Saleški i brojni drugi. Naročitu pobožnost prema svetom Josipu razvili su redovnici franjevci. U hrvatskim krajevima štovanje svetog Josipa osobito su širili isusovci, a na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor proglasio ga je 1687. zaštitnikom Kraljevine Hrvatske.
Hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. potvrdili su da je ta odluka i dalje na snazi 'jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…' Na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, u Šibeniku godine 2008., sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske. Nacionalno svetište svetog Josipa nalazi se na Dubovcu, u Karlovcu.
Sveti Josip zaštitnik je svete Katoličke Crkve, obitelji, očeva, bolesnika, umirućih, radnika, stolara, tesara, kolara, drvodjelaca, građevinskih inženjera, slastičara, obrtnika, iseljenika, useljenika, putnika, trudnica, socijalne pravde, nerođene djece, mnogih krajeva, naselja, učilišta, ustanova, biskupija, župa, crkvi i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva. Njemu posvećena je i jedna od župa u Slavonskom Brodu.
Svima koji nose lijepo ime Josipovo srdačno čestitamo imendan!
foto: AI
