1273. početak uspona Habsburgovaca na položaj najmoćnijeg njemačkog plemstva, koje je do 1806. vladalo Carstvom.
Rudolf von Habsburg izabran za kralja Svetog Rimskog Carstva.
1848. ban Josip Jelačić prešao je s trupama skupljenim u Hrvatskoj rijeku Dravu i napravio invaziju Ugarske. Međimurje je priključeno Hrvatskoj, a Jelačićeva je vojska prodrla duboko u mađarski teritorij, uz jezero Balaton. Tamo se odigrala velika bitka, za koju obje strane, i mađarska i hrvatska, tvrde da su pobijedile.
1859. u Brodu u požaru, izazvanom pečenjem rakija u susjednoj kući do brodskog Gradskog poglavarstva, izgorjelo je nekoliko zgrada (Kožić, Šimić, Čabrajić, Baumeister i dr.). Sjeverni vjetar prenio je silinu plamena na Gradsko poglavarstvo, pa je u požaru nastradala arhiva i u njoj dragocjeni podatci iz novije brodske povijesti.
1905. u promet je puštena željeznička pruga Osijek-Đakovo-Strizivojna/Vrpolje u dužini od 46.380 metara. Gradnju pruge osigurali su trgovište đakovo, Krajiška investicijska zaklada, Virovitička županijska oblast te zemljišne zajednice obližnjih mjesta.
1921. prvo židovsko naseljavanje u Palestini.
1956. zapadni dio općine zahvatilo je veliko nevrijeme. Padao je led u komadima krupnim i do 30 dkg. Porazbijani su prozori, odneseni krovovi i uništena ljetina u Kobašu, Lužanima, Malinu, Živikama i okolnim selima.
1961. u Brodu je, u Benčevićevoj zgradi na glavnom gradskom trgu, otvorena prva samoposluga. Zvala se „Izbor“. Inače prvu samoposlugu i supermarket u svijetu otvorio je još 14. listopada 1832. godine Aristid Boucicaut, kada je izveo prvu revoluciju u dotadašnjem trgovanju otvarajući lanac trgovina „Bon marche“ u Parizu.
1971. umro je u Zagrebu Armin Berger, jedan od rijetkih brodskih Židova koji su preživjeli holokaust. Prije Drugog svjetskog rata bio je ugledni poduzetnik i vlasnik Tvornica boja i kemikalija. Nakon rata, 1945. godine preuzima mjesto direktora tvrtke za prodaju građevinskog materijala, uglja i drveta „Građa.
2001. 19 osoba u službi Al-Qaide izveli teroristički napad na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon koji je zapanjio svijet te otvorio borbu protiv terorizma u cijelom svijetu. U tragičnom terorističkom napadu život je izgubilo 2977 ljudi, plus 19 terorista. Dva su zrakoplova udarila u Svjetski trgovački centar na Manhattanu u New Yorku, a jedan u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva obrane SAD-a u državi Virginiji. Četvrti se zrakoplov srušio u Pennsylvaniji 130 km od Pittsburga nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.
2004. Aleksandrijski patrijarh poginuo je u helikopterskoj nesreći.
2007. Rusija je testirala najveću neatomsku bombu u svjetskoj povijesti.
2013.na poziv pristaša nezavisnosti stvoren je ljudski zid za nezavisnost Katalonije. Prosvjednici su tražili puštanje iz pritvora katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.
2020. i Zavod za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije postao je bogatiji za dva nova vozila hitne pomoći te za uređaj za prijevod COVID pacijenata.
2020. slavonskobrodski Đuro Đaković Specijalna vozila iz sastava grupacije Đuro Đaković i švicarski naručitelj ugovorili su proizvodnju i isporuku teretnih vagona u vrijednosti od 127 milijuna kuna.
2020. Hrvatski sabor velikom većinom izglasao Zakon o obnovi Zagreba, protiv bila samo 4 zastupnika. Za zakon je glasalo 124 zastupnika, dok je 10 zastupnika bilo suzdržano.
2022. Hrvatska vaterpolo reprezentacija osvojila je naslov evropskog prvaka nakon što je u finalu Europskog prvenstva u Splitu pobijedila Mađarsku 10:9. Ovo im je peta medalja s europskih prvenstava i drugo zlato koje su ranije izborili 2010. godine.
Rođeni na današnji dan su: Carl Zeiss, njemački optičar (1816), Vjenceslav Novak, hrvatski pisac (1859.), hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni pisac, Franjo Dugan, (1874.), Feliks Dzeržinski, poljsko-ruski komunist (1877.), danska filmska i kazališna glumica, Asta Nielsen (1882.), Frano Alfirević, hrvatski pjesnik i putopisac (1903.), Stjepan Godić, hrvatski književnik (1930), hrvatski nogometaš i trener Slaven Bilić (1968.).
Umrli na današnji dan su: kralj Béla I. (1063.), Luka Sorkočević, hrvatski skladatelj (1789), Nikita Hruščov, ruski političar i državnik (1971.), Salvador Allende, čileanski političar (1973.), John Ritter, američki glumac (2003.),