SB danas

Rođena Mia Čorak Slavenska

Rođena Mia Čorak Slavenska

 1790. Umro u Beču Josip II., rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790., bio je sin Marije Terezije i njezin suvladar od 1765. Želio je sve narode Monarhije ujediniti u jedno i na taj način stvoriti snažnu (ujedinjenu) snagu. Njegove reforme bile su izrazito radikalne i donijele su mu velik broj političkih oponenata. Već 1781. godine donosi Patent o vjerskoj toleranciji koji je, po prvi puta, omogućio slobodu vjerovanja i dao je puno veća pravima svim nekatoličkim vjerama, posebno Židovima. Iste godine donosi i Patent kojim na cijelom austrijskom dijelu monarhije ukida kmetstvo. Uvelike je oslabio moć i autoritet Crkve. Oduzeo je Crkvi primat nad obrazovanjem te je isto povjerio školama i svjetovnim profesorima. Ovi potezi oduzeli su mu potporu svećenstva, tako da je Josip II. u posljednjim godinama vladavine ostao bez ičije potpore u ključnim trenutcima.

1792. Prvi predsjednik SAD-a George Washington, potpisao je Postal Service Act kojim je osnovan Poštanski ured SAD-a.

1911. u Brodu na Savi otvorena je podružnica Prva hrvatske štedionice iz Zagreba u kući Dragutina Radosavljevića, ravnatelja Brodske štedionice utemeljene 1872. godine. Godine 1924. Prva hrvatska štedionica, tada pod ravnanjem Kolomana Djanješića, seli u novosagrađenu trokatnicu na glavnom trgu. 

1916. u kući u Starčevićevoj ulici br. 3 (do 1929. tu je bila Ljekarna „Ferić“) rodila se u svijetu najpoznatija Brođanka svih vremena Teodora, Dragica Mia Čorak, primabalerina Metropolitan Opere u New Yorku, profesorica na nekoliko američkih sveučilišta i koreografkinja koju su smatrali „prekretnicom baletne povijesti“. Svrstava se u najveće svjetske balerine. Otac joj je bio Milan Čorak, ljekarnik, a majka Hedviga, rođena Palme, kći Franje Palmea, poznatog brodskog trgovca staklom i vlasnika kuće i lokala na glavnom gradskom trgu. Mia Čorak na početku svoje svjetske karijere uzela je pseudonim Slavenska i kao takva je poznata u svijetu. Umrla je u Losa Angelesu, 5. listopada 2002. godine.

1922. u Slobodnici je rođen Stjepan Sekulić - Jucko. Bio je istaknuti pripadnik lijevo orijentirane mladeži na brodskoj gimnaziji i kao takav organizator štrajka brodskih gimnazijalaca 1940. godine, zbog čega mu je bilo zabranjeno daljnje školovanje u Brodu. Početkom rujna 1941. je uhićen i osuđen na tri godine logora u Jasenovcu. Iz Jasenovca bježi u travnju 1942. godine, a poginuo je 13. ožujka 1944. u zasjedi Nijemaca i Čerkeza. 

1925. prve dvije uskotračne lokomotive proizveden u brodskoj Tvornici vagona i mostova krenule su na put od Bosanskog Broda preko Sarajeva do Gruža. 

1935. godine nakon krvoprolića 19. veljače u Slobodnici, u kojem su žandari ubili osam, a ranili tri seljaka, kod Gradskog groblja u Brodu ponovno je pucano na pobunjene seljake i tom su prilikom poginuli Ivan Martić, Mirko Milec i Stipo Mirković iz Rušćice te Franjo i Ivan Borevković i Tomo Vargić iz Gornje Vrbe. 

1944. umrla je u Brodu ruska emigrantica Leonita Kilner, udana Tumska, prvakinja Varšavske opere i glazbeni pedagog u Brodu.

1951. Na području Konavala pao meteorit težak oko 1,0 kilograma. Metrorit je pronađen kod mjesta Molunat, 30-tak kilometara južno od Dubrovnika i samo desetak kilometara od rta Prevlake. Meteorit nazvan Dubrovnik čuva se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. 

1962. Američki astronaut John Glenn postaje tijekom leta od 4 sata i 55 minuta postaje prvi Amerikanac u Zemljinoj orbiti.

1980. Klub podvodnih aktivnosti „Slavonski partizan“ Slavonski Brod osnovan je i registriran na današnji dan. Bio je prvi ronilački klub na kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od 1995. godine klub nosi ime Klub podvodnih djelatnosti „Marsonia“ Slavonski Brod.

1982. počela je s radom Crtačka i slikarska škola „Albert Gruber“. Školu je utemeljio brodski slikar Krunoslav Kern, a neposredni organizator bio je Centar za kulturu tadašnjeg Radničkog sveučilišta. Osnovna zadaća škole sastojala se u tome da svojim brojnim polaznicima, uglavnom brodskim slikarskim amaterima, omogući nauk osnova teoretskog i praktičnog znanja u domeni likovnog stvaralaštva. Nakon tri godine rada 21. veljače 1985. godine organizirana je izložba radova polaznika. Polaznici škole digli s brodski likovni amaterizam na razinu one kvalitete i masovnosti koju on danas posjeduje. 

1986. Silvio Berlusconi kupio je talijanski nogometni klub AC Milan. 

1989. godine umro je Nikica Vuković, jedan od najstarijih brodskih taksista. 

1990. U Gornjoj Vrbi održana Osnivačka skupština mjesnog ogranka HDZ-a. U izvršni odbor izabrani su: Jure Anušić, Željko Martinović, Niko Pavić, Cvjetko Kudrić, Nataša Balić, Stjepan Čretni, Luka Aračić.

1992. Srpski teroristi nakon pokolja hrvatskog stanovništva preimenovali su Škabrnju u Todorovo selo, navodno po nekom četniku Todoru. 

2018. U slavonskobrodskom Đuri Đakoviću obilježena je 97. godišnjica postojanja i rada grupacije Đuro Đaković.

2005. Španjolska je postala prva država koja je o ratifikaciji prijedloga Europskog ustava odlučivala putem građanskog referenduma. 

2006. U Beču počeli pregovori srpskih i kosovskih vlasti o budućem statusu Kosova.

2013. U povodu „Dana plesa“ u Slavonskom brodu, kojima je već godinama inspiracija Mia Čorak Slavenska, velika baletna umjetnica i plesna pedagoginja, rođena Brođanka, otvorena je izložba o još jednom vrsnom plesaču i istraživaču hrvatske povijesti plesa- Zvonimiru Podkovcu, o kojem se u njegovom rodnom Brodu i Hrvatskoj još nedovoljno govori. 

Rođeni na današnji dan su: hrvatski slikar Oskar Aleksander (1876.), Ben Klassen, američki kreativist i izumitelj (1918.), američki redatelj, scenarist i producent Robert Altman (1925.), Gordon Brown, britanski političari premijer (1951.), američki košarkaš Charles Barkley (1963.), Cindy Crawford, američki model i glumica (1966.), hrvatski vaterpolist i političar Perica Bukić (1966.), srbijanski nogometaš i trener Siniša Mihajlović (1969.), Rihanna, barbadoška pjevačica i model (1988.). 

Umrli na današnji dan su: Simo Matavulj, pisac član Srpske kraljevske akademije (1908.), Mihail Šolohov, ruski književnik, nobelovac (1984.), Ivan Brkanović, hrvatski kompozitor (1987.), Ferruccio Lamborghini, talijanski proizvođač automobila i traktora (1993.), Branko Stanković, nogometaš i trener (2002.), Vladimir Mahovlić, hrvatski televizijski i radijski voditelj (2007.), Adalbert Rebić, svećenik sveučilišni profesor, prevoditelj (2014.), Vitalij Ivanović Čurkin, ruski političar (2017.).

Možda Vas zanima i ovo

Foto galerija