×
×
Priče

Predstavljena knjiga 'Plave Kute idu na more' Ane Rajković Pejić

Predstavljena knjiga 'Plave Kute idu na more' Ane Rajković Pejić

Slavonskobrodskoj javnosti predstavljena je knjiga "Plave kute idu na more" - svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20.stoljeća, na primjeru Trvornice "Đuro Đaković". Autorica ove, za brojne generacije radnika svih profila brodskoga Đure Đakovića, nekadašnjeg industrijskog, metalskog i u svakom pogledu gospodarskog giganta toga doba bivše države, je dr. sc. Ana Rajković Pejić.  Iz svoga, ali i iskustva mnogih Brođana i brodskih naraštaja imala je Ana, potaknuta s puno razloga i povoda (pro)pričati o svemu o godinama kada su Slavonski Brod i Brođani zahvaljujući upravo "Đuri" i zahvaljujući zaposlenosti u "Đurinim" poduzećima dobro živjeli.  "Đuro" je tih, 80-ih godina radništvu toga vremena pridonosila puno toga dobroga, kada je zapošljavao 16.000 radnika, svih profila. 

- Jedan od povoda za ovu moju knjigu bila je i 100-godišnjica osnutka "Đure Đaković", prvotno Tvornice vagona i mostova. Kao rođena Brođanka, kroz svoj znanstveni rad počela sam istraživanja uz "Đuru Đakovića", potom su uslijedile na tu temu dvije izložbe, jedna u Tehničkom muzeju u Zagrebu, druga ovdje u Slavonskom Brodu. Nakon toga sam se još više zainteresirala, shvatila sam da tu ima jako puno materijala za bolju predodžbu o tome što je "Đuro Đaković" uopće značio tada ne samo za Brod ali i za njegovu bližu i dalju okolicu, za Hrvatsku, pa i bivšu državu, uopće. Do sada su izdane četiri monografije o "Đuri Đakoviću" ali uglavnom na temu o proizvodnim programima i postignućima, ali baš nitko se nije bavio radnicima, "Đurinim radnicima, kako su oni živjeli, kako su proživljavali onih osam sati nakon završena posla, što se sve događalo u "Đurinim" halama mimo proizvodnih procesa, što su radili za vrijeme pauze, prije i poslije posla, zanimljivo je i pitanje o nizu problema koji su se javljali unutar same Tvornice, otuđivanje imovine, alkoholizam tijekom rada, odnosi između radnika i poduzeća unutar "Đurinog" sustava, koji su također na određeni način utjecali na proizvodnju, nekako ih je dosadašnja historiografija uvijek stavljala na marginu - ističe autorica knjige Ana Rajković Pejić.

- Zato je poticaj ovoj mojoj knjizi, istaknula je autorica, bio upravo to, kako su živjeli "Đurini" radnici, a, nimalo manje važno, kako je Tvornica "Đuro Đaković" utjecala u svim životnim, egzistencijalnim segmentima na Slavonski Brod, ukupno. To je jedno od temeljnih pitanja na koje sam u knjizi pokušala dati odgovor. Sam naslov knjige ne znači zapravo ne znači svojevrsnu nekakvu idilu u životu "Đurinih" radnika, ali upućuje na to da su "Đuro" i njegovi radnici bili neodvojivi u odnosu "Đure" na grad Brod i Broda prema "Đuri". U Brodu se tih godina ništa nije moglo bez "Đure", kada je trebalo graditi zgradu bolničke Kirurgije, graditi naselja, mostove, ceste, mnoga su se događanja u korist građana Broda i u Brodu odvijala i nastala zahvaljujući tome što "Đuro" postoji", Kada je u "Đuri" bila plaća cijeli Brod, sve trgovine, sve je živnulo. "Đuro" je "uskakao" u društvene procese koji su se odvijali u samom Slavonskom Brodu, nije presmiono reći da je "Đuro Đaković" zapravo izgradio Slavonski Brod. "Đuro Đaković" je, bez obzira što sam i sama bila Brođanka i što je lokal patriotizam posrijedi, u smislu socijalističke Jugoslavije, bio je jedna od najvećih tvornica i perjanica industrije na ovim i puno širim prostorima toga doba, na svome vrhuncu zapošljavao je 16.000 ljudi, već to samo po sebi govori , "Đuro" je svojim proizvodnim rezultatima i uspjesima "vukao" ne samo grad Slavonski Brod nego i okolicu, mnogi ekonomisti koji se time bave kažu da se bez "Đure Đakovića" tadašnja jugoslavenska ekonomija nije mogla zamisliti. Ova moja kiga trebala bi biti svojevrsna početna točka za daljnja historiografska istraživanja na tu temu, kontekst radništva i njegova rada i značenja u cjelini toga doba iznimno je širok - kazala je Rajković Pejić.

Ovo je knjiga ne samo o radnicima "Đure Đakovića" nego i o Brodu samome. Iako naslov knjige  "Plave kute idu na more" sugerira nešto drugo, zapravo govori o tome koliko je to nazovi "more", kao personifikacija tadašnjih želja i mogućnosti brojnim generacijama "Đurinih" radnika u 2.drugoj polovici 20.stoljeća tada bilo blisko i ostvarivo, u odnosno na danas. To je zapravo i uopće priča o radništvu u cijeloj Hrvatskoj dob doba. Brojni su aspekti iz tog vremena obrađeni u ovoj knjizi, od položaja radništva, uvjeta u kojima su radili, ova  je knjiga zanimljiva po mnogo čemu, čita se lako i u doslovce svakoj prigodi. Knjiga je i poimanje značenja tadašnjeg čovjeka i njegovom doprinosu tad ali i evo i novijoj povijesti, sustava analiza tadašnje radničke svakodnevice, ne samo u Slavonskom Brodu nego i Hrvatskoj općenito, o tadašnjem odnosu tvornice i radnika, društveno političkom sustavu, samoupravljanju, radničkoj klasi i naprednim idejama, transformaciji radnika od primatelja do stvaratelja, unutar i izvan radnog vremena  - rekao je na predstavljanju knjige dr. sc. Josip Mihaljević. 

Ana Rajković Pejić diplomirala je hrvatski jezik i književnost u Osijeku, doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc.Tvrtka Jakovine, od 2019. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema. Dobitnica je nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu "Vjekoslav Klaić". Izdavači knjige "Plave kute idu na more" su Hrvatski institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod i Durieux Zagreb, uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske.  

 

*Ovaj članak nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija 

Možda Vas zanima i ovo