Brodportal-Predstavljena knjiga 'Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno jezičnom kontekstu', Josipa Jagodara i Emine Berbić Kolar

Vijesti

Predstavljena knjiga 'Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno jezičnom kontekstu', Josipa Jagodara i Emine Berbić Kolar

Autor Ivica Vlašić
06.11.2022

Foto galerija

Riječ je o povijesno znanstvenoj publikaciji koja na više od 450 stranica oživljava tisućljetnu povijest sela Slavonski Kobaš, još od 1000 godina prije Krista, pa sve do kraja 2. svjetskog rata, odnosno do 1946. godine. Promocija knjige trebala je biti održana još početkom ožujka 2020. no zbog pandemije je odgođena i javnosti predstavljena 6. studenog 2022. u organizaciji nedavno osnovanog Ogranka Matice Hrvatske Slavonski Kobaš, čiji je osnivač i predsjednik upravo i autor knjige dr. sc. Josip Jagodar.

O sadržaju knjige i o tome kako je ugledala svjetlo dana nakon više godina Jagodarovih istraživanja i pripreme građe (podaci, dokumenti, usmena predaja, povijesne fotografije…), na promociji su govorili autori knjige, te recenzentica prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, a u prigodnom programu nastupili su mješovita pjevačka skupina i tamburaši kobaškoga KUD-a Matija Gubec pod ravnanjem maestra Antuna Baće, koji je i autor naslovne fotografije knjige. Prigodne stihove dviju pučkih pjesama Gospi Kloštarskoj recitirala je Kobašanka Kata Sekulić, dok je Tomislav Sarić citirao pjesmu 'Vrabac', autorice Janje Lužanac, koja je samo jedna od stotinjak narodnih i autorskih pjesama i raznih stihova, objavljenih u predstavljenoj knjizi.

Nakon što je okupljenima pročitao pjesmu 'Kobaš i Kobašani', nepoznatog autora iz 1955/60. godine, Josip Jagodar govorio je o povijesnome djelu same knjige, koji obuhvaća prikaz povijesti naselja Slavonski Kobaš unazad tri tisuće godina, preko osmanlijskih osvajanja, borbi protiv Turaka, sve do Prvog i Drugog svjetskog rata. Opisana je i povijest marijanskog svetišta Kloštar kraj Kobaša, kao i kobaške crkve i župe sv. Ivana Krstitelja i pravoslavne parohije sv. Georgija, život uz obalu Save i uz ušće Orljave, djelovanja brojnih zadruga u selu, obrtništvo, šumarstvo, poljoprivreda, ribarstvo, školstvo, zdravstvo, vatrogastvo, lovstvo, vjerski život (…). U knjizi se mogu pronaći i podaci o pojedinim mještanima Kobaša, vladarima u selu kroz povijest, ratnim zapovjednicima i vojnicima, obrtnicima, učiteljima te uz ostalo i popis kućanstava u selu iz 1946. godine. Posebno je zanimljivo poglavlje o bogatoj tradicijskoj i kulturnoj baštini sela s opisom vjerskih i drugih proslava u Kobašu te običaji i radovi kroz sva godišnja doba, a tu su i osobne priče iz 2. svjetskog rata.

Tekstovi su pisani na kobaškome idiomu, koje dijalektolozi planiraju zaštititi kao i sičanski i staroperkovački govor. Stoga je sastavni dio knjige i rječnik s 1842 natuknice izraza s pojašnjenjima akcenata, kako se oduvijek govorilo samo u Slavonskom Kobašu, što je detaljno uredila autorica prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, jedna od najvećih hrvatskih stručnjakinja za govore slavonskog dijalekta, filologiju i dijalektologiju općenito, inače dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku, inače nakladnika ove knjige.

Ovo je već šesta znanstvena knjiga koju je objavio Josip Jagodar, od kojih je i jedna na poljskom jeziku, a također je objavio i 30-ak znanstvenih i stručnih radova iz povijesti, filologije, književnosti, dijalektologije, etnologije i folkloristike. Neumorni je čuvar tradicijske baštine svoga sela i izvornoga kobaškog govora, kojim ponosno svakodnevno govori, a posebno se bavi istraživanjem povijesnih veza Hrvatske i Poljske.

Koliki je interes za knjigu 'Kultura pamćenja Slavonskog Kobaša u povijesno jezičnom kontekstu', pokazuje i veliki broj gostiju na promociji, no i činjenica da je prvih 200 primjeraka knjige prodano još u proljeće 2020., pa je naručen dotisak još 50 primjeraka. To je znanstveno i povijesno iznimno vrijedno i sadržajem opsežno izdanje, s tvrdim uvezom u boji i mnogim će budućim generacijama povjesničara i jezikoslovaca zasigurno biti koristan izvor za njihova daljnja znanstvena istraživanja. A Kobašanima na ponos i diku, jer njihovo je selo oaza bogate povijesne baštine i zahvaljujući onima koji je predano čuvaju i od zaborava i zuba vremena – jedno od rijetkih u Hrvatskoj koje se, osim s brojnim udrugama društvenog života, može pohvaliti i ogrankom Matice Hrvatske.

Uz brojne seljane i goste, svečanosti promocije knjige nazočili su i načelnik Općine Oriovac Antun Pavetić sa suprugom, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Slavonskog Broda Vesna Zlatarević, ravnatelj Osnovne škole u Sibinju Josip Šišmanović, ravnateljica oriovačkog Dječjeg vrtića Blanka Stažić, voditelj sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Slavonskom Brodu Ivan Stipić, župnik kobaške župe vlč. Goran Kovačević, župnik u Brodskom Stupniku vlč. Josip Klarić, te bivši kobaški, a sada skenderovački župnik vlč. Mijo Lasović.

Sve je završilo veselo, uz tradicionalno slavonsko kolo.