SIBINJ - Nastavljeni su programi obilježavanja Dana Općina Sibinj i 91. obljetnice stradanja Sibinjskih žrtava. Večeras je u Sibinju održano prigodno predavanje 'Jablani šapću elegiju - Sibinjske, Vrbske i Ruščičke žrtve', povjesničara dr. sc. Ivana Mileca iz Hrvatskog instituta za povijest Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, a otvorena je i istoimena izložba povijesnih plakata, fotografija i zapisa na banerima u postavljenima u zgradi Općine Sibinj.
- Ubojstva hrvatskih seljaka u Sibinju i na brodskom gradskom groblju, predstavljaju jedan od najvećih pojedinačnih činova državnog nasilja na hrvatskom prostoru u razdoblju Kraljevine Jugoslavije. U manje od 24 sata žandari i gradski redari ubili su osam seljaka u Sibinju i šest na brodskom gradskom groblju, a ranili još desetak - naglasio je uvodno dr. Milec.
U nastavku je podsjetio kako su povod tim događajima bila uhićenja seljaka u Podcrkavlju, Starom Slatiniku, Oriovcu i Sibinju, no uzrok je bio puno dublji. - Ključni je politički problem Kraljevine Jugoslavije bilo neriješeno hrvatsko nacionalno pitanje, na što se nadovezalo nekoliko godina ekonomske krize, a djelovanje velikosrpskih elemenata kroz četničke i druge režimske organizacije i pod zaštitom vlasti dodatno je radikaliziralo situaciju u brodskom kotaru - istaknuo je Milec, kazavši kako je svemu prethodio uspješan atentat na jugoslavenskog kralja Aleksandra, što je dovelo do ubrzanog sloma režima diktature.
Vijesti o raspisivanju skupštinskih izbora za svibanj 1935. godine potaknule su kod hrvatskog seljaštva nadu da je, nakon šest godina otvorene diktature, represije, onemogućavanja djelovanja opozicije, pa čak i najbenignijeg iskazivanja nacionalnih osjećaja, diktaturi i aktualnom režimu došao kraj. Na vijesti o uhićenjima i zlostavljanjima u selima brodskog kotara narod se počeo okupljati i od predstavnika vlasti tražiti puštanje uhićenika. Vlasti su reagirale represijom te su 19. veljače 1935. godine u Sibinju ubile osam seljaka iz odvoračkih sela: Stjepana Gunčevića, Ivana Jankovića, Matu Peića, Petra Topalovića, Ivana Katalinića, Antuna Ercegovića, Antuna Perkovića i Đuru Štimca. Nakon toga događaja seljaci iz sela oko Broda počeli su se okupljati u Podvinju, odakle su planirali krenuti u grad tražiti od vlasti puštanje uhićenika i kažnjavanje krivaca za ubojstva u Sibinju.
Vrbsko-ruščičke žrtve
Seljaci iz Ruščice i Gornje Vrbe okupili su se kod Petra Borekovića u Gornjoj Vrbi, odakle su ujutro 20. veljače 1935. godine krenuli izravno u grad, prema kotarskom načelstvu. Kod mosta na Glogovici dočekali su ih žandari i gradski stražari te na njih otvorili vatru. Krvavi epilog događaja bila su šestorica mrtvih: Stjepan Mirković, Ivan Martić i Mirko Milec iz Ruščice, te Franjo Borevković, Ivan Borevković i Tomo Vargić iz Gornje Vrbe. Pojedinačna uhićenja krenula su odmah prilikom događaja, a narednih su dana i tjedana nastavljena po mnogim selima brodskog kotara. Uhićeno je više od 150 seljaka s područja brodskog kotara, od kojih su mnogi prošli brutalna zlostavljanja u zatvorima. Ubijeni iz Ruščice i Gornje Vrbe pokopani su, uz prisustvo obitelji, u zasebne grobove, a u rujnu 1938. podignuta je zajednička grobnica i spomenik na gradskom groblju u Slavonskom Brodu - rekao je, uz ostalo, dr. Milec u svome 40-minutnom govoru pred okupljenim mještanima Sibinja.
Među njima su bili i načelnik Općine Klakar Tomislav Pendić i domaći sibinjski načelnik Josip Pavić, predsjednik Općinskog vijeća Krunoslav Eraković, sibinjski župnik preč. Marko Martić, župnik župe Odvorci vlč. Silvio Šćepanović, ravnatelj Osnovne škole Sibinjskih žrtava Josip Šišmanović...
- Općina Sibinj svake godine u povodu sjećanja na Sibinjske žrtve nastoji u program obilježavanja Dana Općine uvrstiiti jedan ovakav susret u kojemu će mještani, nove generacije, imati priliku saznati istinu o povijesti, o žrtvama koje ne smijemo zaboraviti i kojima dugujemo našu sadašnjost i budućnosti, našu hrvatsku Domovinu. Uspomenu na njih nastojimo održati odavajući im počast i na četiri povijesna spomen obilježja na području općine koja smo obnovili, među njima i onaj glavni, na mjestu gdje su 1935. u veljači ubijeni seljaci koji su se pobunili protiv tadašnjeg režima - rekao je načelnik Josip Pavić. Isto čini i na području svoje Općine Klakar, načelnik Tomislav Pendić ne zaboravljajući šestoricu ubijenih seljaka iz Ruščice i susjedne Gornje Vrbe.
fotografije: Anita Terzić
fotografije: Anita Terzić
