Prema službenom prijevodu Odluke, cijena se odnosi na "med" bez obzira na vrstu. Ova formulacija obuhvaća sve prirodne vrste prema boji (npr. cvjetni, lipov, bagremov, medljika, kesten, kadulja), ali ne i ostale pčelinje proizvode poput matične mliječi, propolisa ili saća. Međutim, upravo je u tome jedan od ključnih problema – Vlada nije napravila razliku kao što je napravila kod kruha, kompota i slično između različitih vrsta meda, čija proizvodnja i cijena značajno variraju.

 

"Ova odluka ne prati realne troškove proizvodnje. Proizvesti kvalitetan, domaći med je izuzetno zahtjevan i skup proces. Cijena košnica, hrane za pčele, goriva za dolaske do pčelinjaka, staklenki i radne snage kontinuirano raste. Ovakva cijena onemogućava nam da pokrijemo te troškove, a kamoli da ostvarimo i najmanju dobit", poručuju pčelari te naglašavaju da će, ako uopće i ostanu na policama, pod ovakvim uvjetima moći nuditi samo najjeftinije vrste upitne kvalitete koji dolazi iz uvoza bez ikakve kontrole pa se prodaje kao med iz Hrvatske, što će u konačnici štetiti i samom potrošaču koji će imati manji izbor kvalitetnih, domaćih proizvoda.

 

Najveća ogorčenost usmjerena je prema činjenici da se, po mišljenju pčelara, ovom mjerom zapravo pogodovalo velikim trgovačkim lancima i uvoznicima jeftinog meda.

 

Pčelarska zajednica strahuje da će ova mjera, koja se na papiru čini kao pomoć potrošačima, u stvarnosti imati suprotan učinak: smanjiti konkurenciju, ugroziti domaću proizvodnju i dugoročno dovesti do smanjenja ponude kvalitetnog domaćeg meda, čime bi se tržište još više prepustilo jeftinijim uvoznim alternativama. U nedostatku konkretne diferencijacije cijena prema vrstama meda i realnim troškovima proizvodnje, čini se da je Vlada svojom čuvenom odlukom o 900 grama za 5,70 eura zapravo zanijekala vrijednost rada hrvatskih pčelara i prepustila ih nemilosti tržišnih utjecaja.

 

 

Reagirao je i Hrvatski pčelarski savez koji je od ministra gospodarstva zatražio izmjenu odluke kojom je med stavljen na listu proizvoda s ograničenom cijenom odnosno da ga se makne s navedene liste. "Sve nas je pogodila i iznenadila ovakva odluka Vlade te da s krovnom organizacijom hrvatskog pčelarstva koja broji i zastupa 6.400 članova od ukupno 9.200 evidentiranih pčelara u Republici Hrvatskoj nije bilo potrebe zatražiti mišljenje prije njezina donošenja", navodi u dopisu predsjednik HPS-a Dražen Kocet.

 

Ogorčenje pčelara je veliko, dodaje, te stoga mole pojašnjenje tko je dao ovakav prijedlog i na osnovu kojih pokazatelja jer proizvodnja meda u našim uvjetima ne može nikako ponuditi ovu cijenu, uz dužno poštovanje i uvažavanje činjenica o slabijoj kupovnoj moći naših sugrađana.

 

"Ovime smo ponovno dali priliku prevarantima", upozorava između ostalog jer "hrvatski pčelari ne mogu parirati nečemu što je upitne kvalitete i ponižavajuće cijene na polici trgovačkog lanca, imajući u vidu da je polazna cijena 2 eura na koju se onda vežu troškovi ambalaže, pakiranja, transporta, marže i PDV-a. Pa tako dođemo do cijene od 5,70 eura". Trošak domaće proizvodnje je, ističe Kocet, daleko veći i kreće se od 3–6 eura po kilogramu ovisno o mjestu proizvodnje i klimatskim uvjetima koji su svake godine drugačiji.

Kakva je budućnost pčelara i pčelarstva u Hrvatskoj - o tome je bilo riječi i na tematskom Okruglom stolu pčelara u Slavonskom Brodu, u sklopu 28. Katarinskog sajma.