Ljeto je vrijeme godišnjih odmora, a za dio građana to znači i odlazak na more, u posjet rodbini ili izvan granice. Ukoliko putujete automobilom to znači vožnja na dugim relacijama. Prometni stručnjak Darko Konjević u otkriva: na što posebno treba obratiti pozornost kako bi sigurno stigli na svoju destinaciju. 

Na fotografiji iznad vidljivo je kako se prije nekoliko dana vozilo na autocesti kod Sl. Broda. Promotrimo li vozila već na prvu je jasno: ovi vozači voze s glavom u torbi jer razmak između vozila gotovo da i ne postoji.

"Minimalni uzročni razmka mora biti polovina brzine izražena u metrima. To znači ako vozite 100 kilometara na sat da minimalni uzročni razmak mora biti 50-ak metara. Računajte da je to 12 dužina dužih osobnih automobila", kaže Darko Konjević, prometno-tehnički vještak.

To je najjednostavnija računica, iako se po novom zakonu računa nešto drugačije no duljina ostaje slična. 

"Po novom je to propisano kao udaljenost koju vozilo prođe u 2 sekunde. Kada računate to je pri brzini od 50 kilometara iznos 13,9 metara po sekundi, odnosno ukupno 28 metara", objašnjava Konjević.

Usporedimo li se s primjerice s Njemačkom, gdje na više od 60 posto autocesta nema ograničenja brzine, na razmak se tamo ipak puno više pazi. 

"Oni imaju posebne mjerače od 2 sekunde i posebno su velike kazne", ističe Konjević.

Druga opasnost specifična za ljeto je umor. I dok su vozači kamiona i autobusa obvezni stajati, ograničenja za vozače osobnih automobila zadržavaju se tek na preporukama.

"Sve je na procjeni, vlastitoj procjeni osobnih sposobnosti", govori Konjević.

No preporuka je struke napraviti kraću stanku svaka minimalno dva sata. Procjena vlastitih sposobnosti i umora zna često zavarati. Tako je jedan Brođanin nakon što je uzeo karticu za ulazak na autocestu prema Zagrebu zaspao već nakon tek 2 kilometra. No za volanom jedan je vozač, prisjeća se Konjević, zaspao i puno prije. Dogodilo se to između naplatnih kućica i uključenja na autocestu.

Prije dužih relacija dobro bi bilo provjeriti i stanje automobila, a posebno ukoliko vozite po danju kada temperature na asfaltu prelaze i 40 stupnjeva. 

"Što je veće temperatura između pneumatika i podloge to su dužine kočenja pri istoj brzini veće. Što više raste temperatura, to će trag kočenja biti duži. To je jedan od elemenata koji bitno utječe na sigurnost u ovim ljetnim uvjetima", upozorava Konjević.

I još jedno upozorenje: radovi na cesti. 

"Gotovo sve ceste su pod nekakvim ograničenjima izvođenja radova. Nemar cestara prema signalizaciji i prema prometnim projektima je nevjerojatna. Postavljaju se prometni znakovi, postavljaju se prometni znakovi nakon završenih radova, nema prometnih projekata, ne znam je li inspekcija cestovnog prometa redovita u pregledu te nužne dokumentacije", kaže Konjević.

Za kraj naravno izbjegavanje alkohola i pričanja na mobitel za vrijeme vožnje zlatno pravilo sigurnosti na cesti – prilagođena brzina kretanja. Jer niti najsigurnije vozilo ni najbolji uvjeti na cestama ne vrijede ništa ako ćete juriti i tako izravno ugroziti sebe no i ostale sudionike u prometu.