Odijelo čini čovjeka

Dobar dan još jednom svima, uz poseban pozdrav odjevenima, a još više poseban pozdrav trenutno golima. Jer baš oni upravo čine za većinu poželjne radnje  - možda vode ljubav, možda upražnjavaju samo seks, a možda kopaju po kontejnerima radi večere. Kako su mi čitav život govorili da odijelo čini čovjeka, sve mi se čini da ovi posebno spomenuti baš i nisu ljudi.

Autor: Danijel Ambrozić | Datum objave: 05.03.2013


Prve dvije skupine rade opasne i religijski nezakonite radnje, bezobzirne su životinje koje nemaju srama, ali opet su veći ljudi od onih koji samo masturbiraju. Ti su ovdje prvi na redu za ulaznice za pakao. Ali ne bih previše o paklu. Takve stvari su priče za djecu. I za hrpu ozbiljnih ljudi koji ozbiljno misle da se samozadovoljavanjem odlazi na vječni roštilj na kojem ljudi definitivno nisu gosti. No neću previše okolišati, vratimo se na jedva započetu temu. Seks, seks, seks, seks, seks... Ne, ne, samo malo - to nije tema članka. Ali možda upravo to natjera prosječnog čitatelja da pročita tekst do kraja. Ne bih volio odmah stvarati tenzije između autora i publike, ali činjenica jest da naš narod komentira tekstove na internet-u punom parom nakon jedva pročitanih par odlomaka pa stoga to sitno ogorčenje na najčešću skupinu čitatelja-surfera. Ovaj tekst je, nadalje, samo o životinjama i ljudima, ne i o ženama. Čitav život unutar svoje okoline čujem fraze tipa „čovjek i žena“ pa ću o ženama neki drugi puta. Oprostite mi, žene Hrvatske, ali moram se vratiti na ljude...

Nekako mi se ovih dana, mjeseci i godina čini da je sve manje ljudi na Zemlji i u Hrvatskoj.. Sve je veći broj onih koji odijela nemaju i koji se transformiraju u nehumane kreature. Pošto su kao takvi izgubili ljudske osobine jer si odijelo ne mogu priuštiti, postadoše životinje u podređenom položaju. Pa se ljudi na njima iživljavaju sve češće. Takvi su oni. I tome se ne čudim.

Čudim se zapravo životinjama. Te životinje koje su nekada bili ljudi, a neke od njih čak i žene, razvile su na ovom prirodnom području u vlasništvu države  (ne još dugo, čisto za informaciju ljudima i životinjama u tramvajima koje zanima zašto svakog petka mladunčad životinja te iste tramvaje zaustavlja i urliče ispred njih) sposobnost mimikrije koja bi trebala dotične zaštititi od predatora. Da, u prirodi oduvijek postoje životinje koje se pokušavaju spasiti od realnosti tako što se prave potpuno mrtve.  Ipak, čudno je za Hrvatsku što je takvih vrsta najviše, unatoč tome što je većini životinja svojstveno da u životnoj opasnosti grizu i općenito nalaze načine da spriječe predatora u krvavom naumu.

Još je jedna karakteristika hrvatskih autohtonih vrsta neobična - životnije uglavnom, kada budu savladane od strane predatora, barem puste krik. Hrvatske životinje često to izbjegavaju. Mnoge vrste ovdašnjih životinja razvile su s vremenom sposobnost govorne komunikacije, ali je ona obično ograničena, baš kao kod vrsta papagaja, pa konstantno ponavljaju „šuti i radi“, iako je za većinu životinja ovo drugo gotovo nemoguće činiti.

Kada bolje promislim, da se još nabrajati... Hrvatske životinje imaju mnogo karakteristika koje drugima nisu svojstvene. Izražavaju negodovanje bez srama i straha jedino ako je riječ o vremenskim, tj. trenutnim klimatskim uvjetima. A opće je poznato da je većina životinjskih vrsta spremna za sve uvjete u kojima živi. Prežive svako godišnje doba jer je to, eto, dio prirodnog životinjskog ciklusa. A hrvatskim životinjama kao da priroda nije majka.

O tome da je hrvatska fauna prilično defektna, svjedoči i priča o posebnoj vrsti životinja koja spada u rod pasa čuvara. Psi čuvari u pravilu čuvaju ovce da im se nešto ne dogodi. Prema tome - trebali bi čuvati ovce čak i u slučaju da sami čobani najednom podivljaju i počnu za vlastitu stoku predstavljati opasnost. A došlo je vrijeme da psi grizu jadne ovce, a ovih dana čak i najmlađu janjad!

Što će biti s hrvatskom florom i faunom, sve je lakše prognozirati. Ljudi u odijelima planiraju prodati floru, a fauni prijeti istrebljenje. Mladunci to bolje osjete pa sve više urliču i daju znak opasnosti, a dobar stariji dio životinjskog svijeta opominje ih da se stišaju, čak se neki usude pitati čemu tolika vika jer im nije jasno tko je na samom početku zajedničko prirodno stanište ugrozio. Prepuštaju ih psima čuvarima, umjesto da ih tijelima zaštite od odmetnutih šarplaninaca koji su navalili baš zato što su starije životinje šutke to dopustile, a farmeri ponudili toplu kućicu, vodu i hranu te mogućnost slobodnog izražavanja na čitavom području farme.

Uvjeti na farmi su drastično pogoršani, a ono što se radi s nefunkcionalnim farmama je zatvaranje, kao i klanje životinja koje su oboljele od različitih bolesti kao što je razmišljanje, što općenito predstavlja opasnost za životinju u stadu.

Za kraj moram ispraviti George Orwell-a. Priznajem mu istinitost „1984.“, ali sa „Životinjskom farmom se zaj..ao.  Jer koliko se sjećam - farmom su upravljale životinje, npr. svinje, što u nas nije slučaj. Kod nas farmu vode ljudi u odijelima. A ljudi su pametniji. Treba ih podržati. Pa će životinje radije podržati njih, nego vlastite mladunce. A dok mladunci vrište, starije životinje se i dalje igraju one glupe igre - neprekidno i svakodnevno skakanje na ogradu pod naponom. To jako boli. I ozljeđuje. I nije to pametno raditi. Ali se svejedno ovce u ogradu zalijeću ... I samo takve ovce u stanju su neprekidno naizmjenično birati između 2 čobana što obećavaju bolju ispašu.

Pratite BrodPortal i najnovije vijesti na Facebooku Twitteru

MOŽDA VAS ZANIMA I OVO

Zadnje vijesti

Od ponedjeljka popuštanje epidemioloških mjera u županiji, učenici se vraćaju u školske klupe

Stručni studij Drvne tehnologije upisuje drugu generaciju studenata u Vinkovcima

Kako je baka Manda proslavila stoti rođendan!

FOTO GALERIJA

Ana Lujić putnik na Europsko prvenstvo

Otkrivene brončane ploče s imenima Ane Titlić i Kornelije Kvesić

Više od 200 sportaša iz 14 klubova na međunarodnoj regati KKK Marsonia

Mazatori odlični organizatori Prvenstva Hrvatske u supersprint duatlonu, Dejan Radanac i Ines Jozić najbolji među Brođanima

"Pred noć u Slavonskom Brodu pod "palicom" Jozefine Birindžić