Jedno od područja života na koje se promjena generacija značajno odražava je - školstvo. Autoritet nastavnika nikada slabiji, često se čuje iz školskih zbornica, a i digitalizacija je dočekala starije generacije učitelja kojima se prilagoditi na novi režim, nije nimalo jednostavno.
Koji su sve izazovi s kojima se susreću današnji učitelji i je li lakše učiteljski posao raditi danas ili je lakše bilo nekoć? Novo vrijeme, novi izazovi. Što je nekada značilo biti učitelj, nije isto danas.
- Mislim da je prije bilo lakše, ali opet mislim da su i prije učitelji imali možda i puno važniju i veću ulogu u samom društvu, morali su biti 'čistunci', nisu mogli kao osobe biti slobodni koliko su htjeli - smatra Igor Nikičić, ravnatelj Osnovne škole 'Đuro Pilar' u Slavonskom Brodu.
Teško je uvijek bilo, ali ako se na neki način moramo prilagoditi današnjem vremenu, moramo se educiirati, ne možemo živjeti u prošlosti - kaže pak Terezija Štrljić, ravnateljica Osnovne škole Sikirevci.
Osim digitalizacije koja je već i zahtjev starijim generacijama, stav djece prema svojim učiteljima tiče se svih školskih djelatnika, kao i odnos s roditeljima.
Dosta teško se nose s roditeljima koji su zahtjevni, te često imaju osjećaj da su nezaštićeni. Ja se trudim da to ne bude tako i da imaju podršku, da su osnaženi, najbolje što znaju i da preuzmu odgovornost, ali isto tako tražim od njih da oni traže od roditelja da oni preuzmu odgovornost - ističe Nikičić.
Slažu se i drugi ravnatelji. Dobra komunikacija ključ je kvalitetne suradnje učitelja i roditelja. - Partnerski odnose s roditeljima trebaju biti. I ako tu imamo jednu dobru suradnju, mislim da je to isto nije toliko teško kao što se to priča. Stalno se traže krivci, roditelj je kriv, učenik je kriv, učitelj je kriv. Ali nije sve tako crno - kaže Terezija Štrljić.
Iako velik dio prosvjetnih djelatnika smatra kako njihov položaj nije dobar, drugi dio odgojno obrazovnih sručnjaka ne dijeli to mišljenje.
- Učiteljski položaj nije tako loš. Mislim da se izokreću činjenice. Mislim da nikada nisu bili, recimo ako ćemo gledati u financijskom nekakvom smislu, bolje plaćeni, da nisu imali veću slobodu. Cijelodnevna nastava je nešto što je apsolutno sjajna zamisao i svi oni koji su učili u cijelodnevnom nastavu su vidjeli što je cijelodnevna nastava donijela. Donijela je slobodu učiteljima, donijela je mogućnost da razvijaju ono u čemu su oni dobri, donijela je veće plaće, donijela je mi drugačiju strukturu satnica, ali o tome se ne govori. Uvijek se govori o nečemu što je loše. Ja mislim da učitelji nikada nisu bili u boljem položaju nego što su danas - smatra prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku.
Primjer je sikirevačka škola koja provodi cjelodnevnu nastavu a učenicima su omogućene aktivnosti kojima imaju priliku putovati, baviti se sportom, folklorom. Oni učitelji koji imaju iskustvo rada i u većim i manjim sredinama uglavnom svjedoče isto. - Nekako se svi rado vraćaju, jer im je lakše raditi u manjoj sredini. Posebno se to vidi na dječjim prestavama i školskim priredbama koje svjedoče o snazi lokalnog zajedništva. Njegovanje tradicije i običaja svoga zavičaja okuplja i bake i djedove, cijelo sjelo na neki način bude sretno i zadovoljno. I to nekako djeci daje dodatnu motivaciju, a učitelji se osjećaju lijepo - ističe ravnateljica Štrljić, koja je još davne 1992. postala učiteljicom, a sada svoje znanje i iskustvo u ovom plemenitom poslu prenosi u drugačoj ravnateljskoj ulozi, ali s istom ljubavlju i žarom.
