Pojedini poljoprivrednici, udruge... od samostalnosti Hrvatske upozoravaju na potrebno okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Da je komasacija potrebna sada su digli glas i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, koji ističu da je to prilika za revitalizaciju naše proizvodnje. Kroz Nacionalni plan oporavka, za ovu operaciju je osigurano 288 milijuna kuna. Neki pak ističu, to je nedovoljno.
Prema podacima Agronomskog fakulteta u Zagrebu iz 2018.godine u Hrvatskoj je nešto više od 157 000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s prosječno 7,2 hektara površina u 8,6 parcela, što je prosječno 0,8 hektara po parceli. Iz podataka se vidi da je zemljište usitnjeno. Na to upozoravaju i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Kažu problem je u Zakonima, posebno onome o nasljeđivanju poljoprivrednog zemljišta, koji vrijedi ističe potpredsjednik HPK-a Matija Brlošić još iz vremena bivše države. Zbog toga, ističe, potrebna je komasacija, to jest, okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Tako se stvaraju uvjeti i za razvoj i revitalizaciju poljoprivredne proizvodnje. Prema podacima Agronomskog fakulteta, najveće površine su u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Prosječna veličina je gotovo 19 hektara. Na drugom mjestu je Osječko-baranjska s 18 hektara. Posljednja komasacija navodi Brlošić, napravljena je upravo na njegovom, đakovačkom području davne 1986.godine.
Komasacija je uvedena i u Nacionalni plan oporavka, koji za poljoprivredu predviđa 988 milijuna kuna. Za okrupnjavanje zemljišta ide 288 milijuna. Brlošić kaže, to je nedovoljno.
S većom investicijom pojeftinila bi se proizvodnja, uštede bi bila značajne, povećali bi se i prinosi. Brlošić dodaje, zemlju trebamo dati u ruke OPG-ovcima, a ne raditi komasaciju u smjeru velikih međunarodnih tvrtki, koje zahtijevaju velike količine zemljišta koje se nekada broje i u tisućama hektara.
U cijeloj priči treba sagledati i raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Iako je od osamostaljenja bilo nekoliko pokušaja komasacije, sve one su pale u vodu, a sada treba pričekati i vidjeti hoće li se ići u novu, a koja bi možda bila spas za naše ruralne krajeve.
