U hrvatskim osnovnim i srednjim školama kronično nedostaje stručnog nastavnog kadra. I to najviše profesora matematike, fizike, kemije, ali i hrvatskog i engleskog jezika. Uz učitelje i nastavnike, sve je veća potreba i za pomoćnicima u nastavi te edukacijskim rehabilitatorima. Ima li rješenja?
Da je manjak nastavnika ozbiljan, potvrđuju podaci s burze rada: samo u prvih osam mjeseci ove godine objavljeno je više od 6100 natječaja za učitelje i profesore, a najtraženiji su nastavnici iz STEM područja i prirodnih znanosti. Na razloge i uzroke takvog stanja već dugo upozoravaju i sindikati. - Prvo pitanje plaća, zatim uvjeti rada, sve manji broji učenika, nesigurnost zvanja u sustavu... sve to ne doprinosi motivaciji rada u školama, ljudi nalaze bolje uvjete za zaposlenje - objašnjava za SBTV Nada Lovrić, predsjednica srednjoškolskog Sindikata 'Znanje'
Deficit stručnoga kadra najizraženiji je u ruralnim sredinama, poput Ličko-senjske i Istarske županije. Ali u slavonskim županijama. Prije početka školske 2025./2026. godine osnovne škole sa područja Brodsko-posavske županije prijavile su Zajedničkom povjerenstvu za viškove i manjkove (koje je imenovalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih) potrebu za zapošljavanje 99 učitelja svih profila na upražnjena radna mjesta u punom ili dijelu radnog vremena na određeno ili neodređeno radno vrijeme. Najveći broj prijava potreba za zapošljavanje odnosio se na učitelje razredne nastave na određeno vrijeme( putem uputnica povjerenstva zbrinuta su 2 djelatnika), za ostale djelatnike škole su bile u obvezi raspisati natječaj. Već duže vrijeme postoji potreba za djelatnicima edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Za potrebe nove pedagoške godine u osnovnim školama najmanje je traženo učitelja biologije i povijesti.
Zajedničkoj prosudbenoj komisiji za viškove i manjkove, 11 srednjih škola iskazalo je potrebu za zapošljavanje 69 nastavnika različitih profila na upražnjena radna mjesta u punom ili dijelu radnog vremena na određeno ili neodređeno radno vrijeme. Najveći broj prijava odnosio se na nastavnike stručnih predmeta (medicinske, strojarske i ekonomske struke). Srednje škole nisu iskazale potrebu zapošljavanjem nastavnika fizike i kemije.
Kako bi privuklo studente u deficitarne nastavničke smjerove, Ministarstvo obrazovanja posljednjih osam godina stipendira studente matematike, fizike, biologije, kemije i informatike i to sa nemalih 600 eura - podsjetio je Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih. Vremenom je interes, kaže ministar, za stipendije počeo opadati. Na upit što se konkretno može još učiniti s razine države, ministar ne otkriva detaljno, tek inicijalno mogućnost ponovne uspostave učiteljskih studija s pojačanim programima edukacije iz deficitarnih struka.
