Iskapanje temelja za novu brodsku tvrđavu

 

1896. rođen je u Požegi umjetnički kritičar i teoretičar Leon Grün. Gimnaziju je završio u Požegi 1914. godine, a pravo studirao u Zagrebu, Pešti i Beču. Po završetku studija bio je odvjetnički pravniku Osijeku 1919.-1920. Godine 1921. odlazi u Beč, gdje studira povijest umjetnosti i kulture kod J. Strzygowskog, pripremajući disertaciju o graditeljstvu u Dalmaciji u 11. stoljeću, koju nije dovršio. Kreće se u komunističkom emigrantskog krugu i upoznaje marksističku literaturu. Studij prekida 1922. godine. Potom obavlja odvjetničku praksu u Slavonskom Brodu i polaže odvjetnički ispit, ali ga iznenadna smrt sprječava u otvaranju vlastite pisarnice. Kritičku misao formira prateći najnovija kretanja u likovnim umjetnostima i književnosti te je među prvima u Hrvatskoj tumačio i promicao modernu umjetnost. Umro je 29. veljače 1924. godine. Sahranjen je na brodskom židovskom groblju. Nemarom, grb mu se više ne zna. 

 

1921. u Delnicama je ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) Milorad Drašković. Atentat je, u znak prosvjeda zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad Komunističkoj i drugim ljevičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik ljevičarske organizacije „Crvena pravda“.

 

1932. gradonačelnik Broda postaje sanitetski pukovnik dr. Henrik Duffek, zamijenivši na tom mjestu Vendelina Djanješića. 

 

1951. u Slavonskom Brodu gostovali su članovi Narodnog kazališta iz Osijeka te u dvorani mjesnog Gradskog kazališta prikazali dvije dramske jednočinke Francusko-pruski rat i Ljubavno pismo. 

 

1961. umro je u Zagrebu msgr. Svetozar Rittig, rođen 6. travnja 1873. u Brodu na Savi. Bio je svećenik i povjesničar. Bogosloviju je završio u Đakovu, a doktorirao je u Beču. Predavao je crkvenu povijest na Bogoslovnom fakultetu i kao privatni docent. Dvadeset i četiri godine bio je župnik crkve Sv. Marka na Gornjem gradu u zagrebu. Sudjelovao je u političkom životu i bio zagrebački gradski zastupnik i zastupnik u Hrvatskom saboru. U vrijeme Drugog svjetskog rata bio je član ZAVNOH-a, a 1954. i član Ustavotvorne skupštine. Objavio je niz radova iz crkvene povijesti i utemeljio današnji Staroslavenski institut u Zagrebu, koji nosi njegovo ime. 

 

1992. predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji dviju država, jedna od odrednica tog akta je ulazak oružanog dijela Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u sastav Oružanih snaga BiH pod zajedničkim zapovjedništvom. 

 

1999. umro je Branko Fistrić Malac, rođen 1924. Godine u Slavonskom Brodu. Sa sedamnaest godina starosti bio je član prve brodske oružane antifašističke grupe. Nakon Drugog svjetskog rata komesar je Aerodroma u Zemunu. Bio je dugogodišnji direktor tvornice Impregnacija drveta u Slavonskom Brodu. Kao umirovljenik bio je izuzetno društveno angažiran. Obavljao je funkciju predsjednika izvršnog odbora Fonda samodoprinosa za izgradnju brodske gimnazije i kirurgije, a nadzirao je i gradnju današnjeg Doma za stare i nemoćne. 

 

2002. tužiteljstvo Haškog tribunala (ICTY), u odgovoru na žalbu bivšeg zapovjednika HVO-a Tihomira Blaškića, ocijenilo neosnovanim sve osnove žalbe, zaključivši da je prvostupanjsko vijeće u presudi ispravno zaključilo da je Blaškić, i osobno i zapovjedno, odgovoran za progon muslimanskog stanovništva Lašvanske doline, te mu izreklo drakonsku kaznu – 3. ožujka 2000. proglašen je krivim i osuđen na 45 godina zatvora za ratne zločine počinjene u Lašvanskoj doline od polovice 1992. do 1994. godine, od kojih je najteži pokolj 116 Muslimana sela Ahmići 16. travnja 1993. godine. 29. srpnja 2004. Žalbeno vijeće mu je smanjilo kaznu na 9 godina, čime je efektivno odmah pušten na slobodu, što je zapravo pokazalo stav suda da Blaškić nije bio odgovoran za ono što se dogodilo u Lašvanskoj dolini. 

 

2006. podjelom odličja završene su 1. Hrvatske svjetske igre.

 

Ostali događaji:

1425. umro je bizantski car Manuel II. iz dinastije Paleologa.

1542. Papa Pavao III. formirao inkviziciju, kongregaciju kardinala s ovlaštenjima za progon heretika, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.

1693. rođen je britanski premijer Thomas Pelham-Holles, stariji od dvojice braće koji su postali jedan za drugim britanski premijeri.

1718. nakon turskog poraza u četverogodišnjem ratu, između Austrije, Mletačke Republike i Osmanskog carstva sklopljen je Požarevački mir.

1865. godine održan je prvi od slavnih revolveraških obračuna na Divljem zapadu. Ogledali su se Wild Bill Hickok (pravim imenom James ButlerHickok) i kauboj Davis Tutt.

1904. dovršena je gradnja željeznice od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka, poznate 9.300 kilometara duge Transsibirske željeznice (skraćeno Transsib).

1918. njemačka podmornica U-156 izvela neobičan pothvat granatirajući američki grad Orleans u Massacusettsu.

1949. Američki Senat ratificirao je Sjevernoatlantski ugovor čime je i efektivno stvoren North Atlantic Treaty Organisation (NATO), odnosno poredak koji u njemu vlada danas.

1969. godine čovječanstvo je po prvi put kročilo nogom na neko nebesko tijelo. Tog su dana, naime, američki astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali prvi ljudi koji su hodali po Mjesecu.

1983. godine izmjerena je najniža temperatura ikada zabilježena na planetu Zemlji – minus 89.2 °C. Mjesto gdje je izmjerena naziva se Pol hladnoće i nalazi se na Antartici, na mjestu ruske istraživačke polarne postaje Vostok.

1995. Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o BiH u Londonu upozorili su bosanske Srbe da će, ako napadnu „Zaštićenu zonu“ UN-a Goražde, biti suočeni s „odličnim uzvraćanjem, koje uključuje i upotrebu zračne sile“. 

1998. umor je američki astronaut Alan Shepard. Bio je prvi Amerikanac koji je poletio u Svemir (1961.) i jedini čovjek koji je igrao golf na Mjesecu. 

2001. U dvodnevnim borbama između nasilnih demonstranata i snaga reda, tijekom Summita grupe G-8 u Genovi, Italija, poginula je jedna osoba, oko 400 ih je ranjeno, a 67 demonstranata uhićeno je pod optužbom za pokušaj ubojstva. 

2008. godine u Beogradu je uhićen bivši haški optuženik Radovan Karadžić nakon što se trinaest godina skrivao i proveo u bijegu. 

2011. slijetanje posljednjeg space shuttlea.

 

Rođeni na današnji dan su: Pedro Calungsod, filipinski svetac (1654.), hrvatski književni i kazališni djelatnik, Dimitrije Demetar (1811.), Paul Julius von Reuter, osnivač britanske novinske agencije Reuters (1816.), njemački književnik, Hans Fallada (1873.), Ernest Hemingway, američki književnik (1899.), hrvatski književnik, Dinko Štambak (1912.), Nada Klaić, hrvatska povjesničarka (1920.), hrvatski plivač, Veljko Rogošić (1941.), Krste Juras, hrvatski brodograđevni stručnjak, pjesnik i tekstopisac (1945.), hrvatska glumica, Marina Poklepović (1971.), Vanja Iveša, hrvatski nogometaš (1977.). 

 

Umrli na današnji dan su: Robert Burns, škotski pjesnik (1796.), Johann Nepomuk Mälzel, njemački izumitelj (1838.), Dubravko Škiljan, hrvatski jezikoslovac (2007.).