Svjetski je dan mentalnog zdravlja. Ove godine obilježava se uz temu "Povezanost između mentalnog zdravlja i radnog mjesta". Uz slogan "Zdravlje na radnom mjestu", Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako sigurno i podržavajuće radno okruženje može značajno doprinijeti mentalnom zdravlju zaposlenika, dok loši uvjeti rada, poput stigmatizacije, diskriminacije i uznemiravanja, mogu ozbiljno narušiti njihovu dobrobit. Više o izazovima u očuvanju mentalnog zdravlja u intervjuu za Brod portal, govori edukantica psihoterapije mag.paed.soc. Arijana Wassong iz Centra Ego Ideal za usluge psihosocijalnog savjetovanja.
Koji su najčešći izazovi s kojima se ljudi suočavaju kada je u pitanju mentalno zdravlje?
Klijenti koji mi se jave većinom dolaze zbog prevelike brige za druge i tuđe potrebe, dok svoje stavljaju po strani. Osjećaju se žrtvom drugih i imaju osjećaj da nemaju kontrolu nad svojim životom. Većinom je kod klijenata prisutna nemogućnost nošenja sa stresom i različitim životnim situacijama kao i problemima koji proizlaze iz njih, što dovodi do različitih anksioznih stanja.
Kako prepoznati pravo vrijeme za potražiti pomoć psihoterapeuta? Postoje li specifični znakovi koje ne treba ignorirati?
Važno je osluškivati sebe, ali i nama bližnje. Ako vidimo ili osjetimo da neko naše određeno ponašanje ili osjećaji štete nama ili odnosu koji nam je važan, a da to isto ne možemo sami promjeniti - možemo potražiti psihološku pomoć. Sve ono što remeti naše normalno funkcioniranje unutar obiteljskih odnosa, posla kojeg obavljamo ili našeg privatnog dijela koji uključuje rad na našim željama, ciljevima, prijateljstvima, slobodnom vremenu je nešto na čemu je onda potrebno raditi. Često nisko samopouzdanje, samopoštovanje, nezadovoljstvo, impulzivnost, emocionalna razdražljivost, nemogućnost zauzimanja za sebe, postavljanje granica, dosljednost ciljevima, odgađanje, izbjegavanje socijalnih odnosa ili nemogućnost održavanja istih vodi do većih simptoma u obliku anksionznosti, depresivnosti, tjeskobe i slično.
Koja je uloga emocionalne inteligencije u očuvanju mentalnog zdravlja i kako je možemo razvijati?
Rekla bih da živimo u izazovnom vremenu gdje nam emocionalna inteligencija daleko više znači nego sam kvocijent inteligencije. Emocionalna inteligencija obuhvaća razumijevanje vlastitih emocija i potreba, mogućnost da svoje emocije kontroliramo i izrazimo na pravi način pazeći da pri tome ne ugrozimo sebe ili druge oko sebe. EI podrazumjeva da ukoliko se uspješno nosimo s vlastitim emocijama, lakše ćemo moći biti empatični prema drugima te uspješnije graditi društvene odnose i nositi se sa stresnim situacijama i izazovima. U knjizi “Emocionalna inteligencija” Goleman citirajući Aristotela prenosi bit same emocionalne inteligencije: „Svatko se može naljutiti- to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način - to nije lako.” Kroz psihoterapiju, NLP, socijalno-komunikacijske vještine uspješno možemo razvijati svoju emocionalnu inteligenciju koja je preduvjet uspješnog i zdravijeg života.
Možete li nam preporučiti neke svakodnevne navike koje možemo usvojiti za jačanje mentalnog zdravlja i blagostanja?
Vjerujem da je recept u svemu samo u jednostavnosti i mjeri. Shvatiti da u životu uistinu ništa ne moramo, prihvatiti da smo dovoljni, okružiti se ljudima koji su pozitivni, provoditi više vremena u prirodi, hraniti svoje tijelo zdravo kao i svoj um i duhovnost. Naučiti se nositi sa situacijama koje doživljavaš stresno. Manje živjeti na društvenim mrežama, više u stvarnosti. Manje živjeti u prošlosti, više u sadašnjosti. Netko ti nedostaje? - Nazovi reci mu. Partner je ljut i šuti? - ako želiš razgovarati s njim, ti kreni prva. Budi nježan/nježna prema sebi kao i prema drugima. Dopusti si pogreške, dopusti si uspjehe. Dopusti si i da ne moraš i ne trebaš sve sam/a.
Koji su ciljevi i poruke obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja i kako smo obilježili to u našem gradu?
Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja ima za temu Zdravlje na radnom mjestu (Mental Health at Work), ističući važnost povezanosti poslovnog okruženja i mentalnog zdravlja. Veći dio svojeg dana provodimo na radnom mjestu te podržavajuća radna okolina doprinosi mentalnom zdravlju, shvrhovitosti i osjećaju stabilnosti. Loši radni uvjeti (mobbing, niska primanja, narušeni uvjeti rada..) uvelike utječu na mentalno zdravlje zaposlenika u vidu odsustva s posla, nezadovoljstva, smanjenje učinkovitosti rada te povećanje simptoma anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poteškoća. Organiziranje češćih sastanaka, pauza, boljih primanja kao i stručnih edukacija ili radionica na temu socijalno-emocionalnih vještina te učenje nošenja s emocijama pridonosi mentalnom zdravlju kao zaštitnom čimbeniku. Povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja svi građani će imati priliku danas posjetiti info-štand Udruge za unapređenje mentalnog zdravlja „Vrapčići“ na Trgu Ivane Brlić Mažuranić s promidžbenim letcima o utjecaju radnog mjesta na mentalno zdravlje.
razgovarala: Inga Martinović
