Drugim riječima, redovito štedi tek svaka treća osoba u Hrvatskoj, a značajan broj građana, u slučaju iznenadnog gubitka prihoda, vrlo bi brzo ostao bez sredstava potrebnih za pokrivanje osnovnih životnih troškova.

 

 

Posebno zabrinjava podatak da čak 32% građana kraj mjeseca, odnosno razdoblje neposredno prije isplate plaće, dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena, među kojima u minus ulazi 36% ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24%.

U minusu češće završavaju ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe. Koliko je plaća važna za financijski mir, otkrivaju razlike među dohodovnim skupinama. Među ispitanicima koji pripadaju skupini 10% najbolje plaćenih, mjesec u minusu završava njih 18%. No među građanima s najnižim primanjima takvih je gotovo polovica, čak 43%. 

 

 

Čak i među građanima koji kraj mjeseca ne dočekuju u minusu, štednja nije uvijek redovita navika.  U prijevodu, trećina ljudi (30%) ne odvaja novac sustavno. Među onima koji ipak uspijevaju štedjeti, najčešći mjesečni iznos je oko 200 eura, koliko 'sa strane' izdvaja 29% ispitanika. Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura mjesečno (24%), dok oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22% građana. Veći iznosi ostaju rijetkost. Oko 1000 eura ili više mjesečno štedi 11% ispitanika.

 

Kada je riječ o načinu štednje, najviše ispitanika oslanja se na ugovorenu štednju, koju koristi 45% onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne, pa tako čak 39% ispitanika novac čuva “u čarapi”, daleko od banaka, fondova i tržišta. S druge strane, dio građana ipak bira ulaganja. Petina ispitanika (20%) novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17% štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje, koje koristi 12% štediša, te stambena štednja, na koju se odlučuje 5% ispitanika. Kriptovalute, plemeniti metali i zlato zasad ostaju na marginama štednih navika. U svaki od tih oblika ulaže tek po 5% ispitanika, što pokazuje da većina građana i dalje bira poznatije, opreznije i tradicionalnije načine čuvanja novca.

 

 

Kada građani uspiju nešto staviti sa strane, to najčešće čine iz opreza. Među onima koji štede, njih 68% novac odvaja za iznenadne situacije, poput bolesti, kvara automobila ili zamjene skupih kućanskih uređaja.Nešto više od trećine štediša, njih 38%, novac čuva za veće životne izdatke, poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila. No štednja nije rezervirana samo za krizne scenarije i velike troškove. Dio građana štedi i za stvari koje život čine ljepšim. Tako 27% ispitanika štedi za putovanja, a jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti. Ima i onih koji novac odvajaju bez konkretnog cilja, njih 16%, jednostavno zato da imaju sigurnosnu zalihu.

 

Ipak, štednja za mirovinu i dalje je slabo zastupljena. Među onima koji štede, za mirovinu odvaja tek 24% ispitanika. Kada se gleda ukupni uzorak, bez obzira na to štede li građani ili ne, taj udio pada na svega 11%. Drugim riječima, o financijskoj sigurnosti u starijoj dobi mnogi razmišljaju, ali za nju još uvijek premalo sustavno odvajaju.

 

Koliko su kućni budžeti doista otporni najbolje pokazuje pitanje što bi se dogodilo kada bi mjesečni prihodi iznenada nestali, primjerice zbog gubitka posla. Tek nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27%, imalo bi zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane i režija, do šest mjeseci. Još 17% moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22% građana imalo dovoljno tek za mjesec dana. S druge strane, podaci otkrivaju koliko je velik dio građana već sada na rubu financijske izdržljivosti. Njih 18% navodi da ni s postojećim prihodima nema dovoljno, dok bi 16% u slučaju gubitka mjesečnih primanja odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.