Iza Kulturno umjetničkog društva Graničar iz Lužana 90 je godina postojanja i rada na očuvanju tradicijske i folklorne baštine.
- Došli smo do rukopisa iz 1934. godine, u kojemu piše da od 1919. godine, po povratku mladića iz Lužana iz Prvog svjetskog rata, javlja se želja za osnivanjem folklornog društva. Odlučili su osnovati društvo pod imenom Lužanska omladina i za predsjednika je izabran Mirko Pleša. Na Gospu 15.kolovoza 1925. je svečano otkriven spomenik kralju Tomislavu kada je nastupilo društvo Hrvatski sokol – podsjećaju iz KUD-a Graničar.
Nakon Drugog svjetskog rata društvo nastavlja rad pod imenom Seljačka sloga, a 1946. godine u Lužane dolazi legendarni etnolog i osnivač ansambla narodnih plesova LADO, prof. Zvonimir Ljevaković kako bi okupio i pripremio članove ogranka Seljačke sloge za nastup pred Josipm Brozom Titom u Beogradu. Ubrzo društvo mijenja ime u Graničar i nastupa na folklornim smotrama. Od kraja tridesetih do šezdesetih godina 20. stoljeća najpoznatiji svirači bili su Ojdanići iz Ciglenika, a sa njima je prvi javni nastup imao Anta Mutavdžić Grajo i to na 'vašaru' u Novoj Kapeli.
Period koji slijedi zasigurno je obilježio svestrani, samouki glazbenik i jedan od istinskih narodnih umjetnika rođen u Lužanima 1919. godine. Svirao je violinu, violu, tambure, harmoniku, usnu harmoniku, te kontrabas. Čovjek za koga kažu da je posjedovao najveće sviračko umijeće među svim slavonskim samoukim sviračima. Svirajući violinu u čuvenom sastavu vrsnih glazbenika iz LADO ansmabla nastupao je u mnogim europskim zemljama Još i danas LADO na svom repertoaru ima Grajin drmeš. Glazbena nadarenost, sviračko umijeće i njegove majstorije na violini i tamburi samici, a i ostalim instrumentima na kojima je svirao u zemlji i diljem svijeta nije moglo proći nezapaženo. Međunarodni žiri dodijelio mu je Europsku nagradu za narodnu umjetnost 1978. godine. Dokumentarnu emisiju o Graji HTV je snimila 1974. godine.
Kada su Ojdanići prestali djelovati Graničar su nastavili pratiti Grajići. Otac Anta, sinovi Mata i Toma, te Drago Mikačić, Ivica Mikačić, Milan Krnić, Željko Cerić i Petar Kereković. Na međunarodnoj smotri folklora u Opatiji 1957. godine među pedesetak folklornih društava iz bivše države Graničar je bio drugi.
Poslije Domovinskog rata je bilo vrijeme kada se radilo sa puno zanosa, uvježbavala se samo 'Slavonija' i to pjesme i plesovi s područja Lužana. Predsjednici su bili Anita Mličević i Antun Mutavdžić. Godine 1996. se održava i prvo Čijalo perja. Prijateljstvo sa KUD-om Sveta Kata iz Donjeg Zemunika rezultiralo je potpisivanjem povelje o prijateljstvu i suradnji između KUD-ova, mjesta i općina.
Danas članovi KUD-a imaju na repertoaru oko 20 koreografija, a djeluje i dramska sekcija. Od 2012. godine Graničar nakon dugo godina ponovo nastupa izvan granica RH. Odlaze u Makedoniju, Ohrid (međunarodni festival Zdravko Banar), a 2015. u Vitez (BiH) i Sremsku Mitrovicu (Srbija).
- Svake godine organiziramo dvije tradicionalne manifestacije. Čijalo perja bude posljednje subote u siječnju, na manifestaciji uz domaćina sudjeluju još četiri gostujuća KUD-a iz različitih dijelova Slavonije, a i šire – ističe predsjednica KUD Graničar Danijela Vinković dodajući da organiziraju i Dječju smotru Jesen stigla svega sada ima održava u listopadu. Danas KUD Graničar broji oko 40 djece u dvije dječje skupine i 30 članova u odrasloj folklornoj sekciji.
Jelenko Topić
