Slavonski Brod bio je ove subote, 23. studenog hrvatsko središte Dana sjećanja na žrtve Holodomora odnosno Gladomora u Ukrajini – u povodu 91. obljetnice genocida nad ukrajinskim narodom 1932./1933. Organizatori komemoracije bili su Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske, Ukrajinsko prosvjetno kulturno društvo 'Ukrajina' Slavonski Brod, s predstavnikom ukrajinske nacionalne manjine u Brodsko-posavskoj županiji i Grkokatolička župa Uzvišenja sv. Križa.
Susret je počeo panahidom – molitvenim spomenom i paljenjem svijeća u kapeli sv. Ane u Tvrđavi Brod, koju je predvodio vladika križevački mons. Milan Stipić.
„Ovo je molitva za žrtve gladomora u Ukrajini, ali i za sve koji su patili kroz povijest i one koji danas pate usred strašne agresije. U tim tragičnim trenucima vidimo i prisutnost Božju, ali prepoznajemo tko je čovjek, a tko nečovjek Mi smo svi na svijetu djeca Božja i na ovaj smo svijet došli ravnopravni pred Bogom. Trebamo učiniti sve da se tragedije i ratovi svake vrste zaustave. Važno je da se pokažemo kao ljudi, da pomognemo onima koji su u nevolju, da imamo osjećaja i sućuti za njih, biti s njima da osjete da nisu sami, da ih razumijemo, pomognemo“. Brođani nisu zaboravili tko im je pružio ruku kad im je bilo najteže, tako neće ni ukrajinski narod kad dođu neka bolja i ljepša vremena, a doći će sigurno“ – rekao uz ostalo mons. Stipić, podsjetivši kako je Hrvatska jako puno pomogla prognanima iz Ukrajine, ali i Ukrajincima koji su ostali i domovini i bore se protiv agresora. „Više od 5,5 milijuna eura vrijedne humanitarne pomoći Ukrajini je poslala Križevačka eparhija, odnosno Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj", istaknuo je biskup Milan.
„Važno je pamtiti i obilježavati, važno je učiti nove generacije o tome što se događalo, ali je važno i da međunarodna zajednica to označi kao genocid. Nažalost, povijest se ponavlja. Ukrajinom već tri godine iznova bijesni bezumna agresija Putinove Rusije. Hrvatska najbolje zna što znači ratna tragedija. Hrvati su nama Ukrajincima primjer kako se brani i oslobađa Domovina, siguran sam da ćemo i mi osloboditi svoju“, istaknuo je veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasyl Kyrylich.
A o tome zašto se želi istrijebiti ukrajinski narod, govorilo se nakon panahide u prigodnim predavanjima u Kući Brlić. O povijesnim činjenicama Holodomora govorila je prof. Tatjana Melnik iz Hrvatskog instituta za povijest, Podružnice za povijest Slavonije, Baranje i Srijema u Slavonskom Brodu.
„'Holodomor', (hrv. 'gladomor'), zločin je koji se u Ukrajini dogodio između 1932. i 1934. godine, no puno je ranije pripreman. Sve po scenariju Staljinovog režima. Procjenjuje se da je više od 7 milijuna Ukrajinaca u tom periodu ubila – glad. Cilj je bio uništiti ukrajinski identitet, posebno seljake u Harkivskoj oblasti i današnjem Dombasu, koji su se protivili industrijalizaciji i kolektivizaciji svoje proizvodnje. Ukrajina je bila i ostala 'europska žitnica'“, kazala je prof. Melnik te upozorila da je Gladomor u Ukrajini genocid koji nikada nije procesuiran niti osuđen od međunarodne zajednice, kako bi nevine žrtva barem post mortem dobile neku satisfakciju.
A o tome kako je na cijeli zločin reagirao svijet pa i zapadna Ukrajina koja nije bila obuhvaćana Sovjetskim savezom govorio je ukrajinski svećenik na službi u Slavoniji, o. Andryi Luchyn. Naglasivši kako se o tom zločinu šutjelo, uz ostalo je prikazao engleskog novinara Garetha Jonesa koji je dokumentirano pokušao prikazati istinu o zločinu, ali je ubijen. Poručio je da „ne smijemo više šutjeti o tome, ne smijemo zaboraviti povijest, nego se boriti za istinu, kojom se jedino mogu spriječiti takve vrste tragedija“.
U povodu Dana sjećanja na Gladomor u Ukrajini, otvorena je u Kući Brlić prigodna izložba „Holodmor – neosuđeni genocid nad Ukrajinom koji se ponavlja“.
Protjerivanje Ukrajinaca iz njihove domovine nastavljeno je i kasnije tijekom prošlog stoljeća, pa i unazad tri godine, otkako je počela nova ruska agresija na tu zemlju. „Mnogi su utočište pronašli i u Hrvatskoj, njih oko 23 tisuće, pa i na području Slavonskog Broda, gdje ih je danas oko 250. Neki do njih rade, djeca idu u školu, mnogi su još primatelji i socijalne pomoći, ali najvažnije, uključeni su u društveni život“, rekao je Vlado Karešin, predsjednik Ukrajinske zajednice u RH.
Uime organizatora, zahvalu vladiki Stipiću, veleposlaniku Kyrylyču i svim nazočnima uputio je na kraju o. Aleksandar Hmilj, župnik brodske grkokatoličke Župe Uzvišenja sv. Križa, naglasivši kako se u Slavonskom Brodu, u koji su Ukrajinci doselili prije 120 godina, u posljednjih nekoliko godina svake četvrte nedjelje u mjesecu studenog održava komemoracija u spomen žrtvama Holodomora te da se nada kako će se ta tradicija nastaviti, kako bi o njemu saznala šira javnost. Program komemoracije je pjevanjem animirao Mješoviti zbor UKPD-a „Ukrajina“ Slavonski Brod.
