×
×
Priče

Čorape, tkalčine, štucne, opanci, počne... priča o čarapama kroz etnografsku muzejsku izložbu

Čorape, tkalčine, štucne, opanci, počne... priča o čarapama kroz etnografsku muzejsku izložbu

Foto galerija

U Muzjeu Brodskog Posavlja otvorena je zanimljiva etnografska izložba naziva "Čarape". Riječ je o postavu koji predstavlja jedinstven uvid u etnološku kulturnu baštinu Brodskog Posavlja - dijelove obuće kao što su čarape, opanci, obojci, papuče (...), sve ono što se posljednja dva stoljeća nosilo u slavonskim gradovima i selima. Izloženo je više od 200 povijesnih predmeta, nekih starijih i od 150 godina.  Autorica ove izložbe je voditeljica Etnografskog odjela Muzeja Brodskog Posavlja Karolina Lukač.

"Na ovoj smo izložbi predstavili 210 eksponata - čarapa, opanaka, obojaka, štucni, lački, papuča, počni...znači sve ono što od obuće imamo u zbirci narodnih nošnji u Etnografskom odjelu Muzeja, a ima i nešto predmeta posuđenih iz našeg muzejskog kulturno-povijesnog odjela, od kolega etnografa Muzeja u Županji ali i od građana koji su nam posudili nekoliko čarapa, opanaka i fotografije za potrebe izložbenog kataloga", ispričala je autorica izložbe Karolina Lukač, koja je odlučila učiniti nešto slično što je prije 52 godine bio učinio njezin prethodnik, tadašnji voditelj Etnografskog odjela Muzeja prof. Zvonimir Toldi, koji je davne 1972. bio izložio povijesnu obuću kao sastavni dio tradicijske narodne nošnje. 

Upravo zahvaljujući prof. Toldiju koji je desetljećima prikupljao povijesnu etnografsku građu, danas Muzej Brodskog Posavlja raspolaže jednom od najvećih i najbogatijih etnografskih zbirki, prije svega tradicijskog narodnog ruha u Hrvatskoj. Karolina Lukač je tako iz zbirke odlučila spojiti obuću s čarapama s tim da u njezinoj izložbi čarape u svim oblicima i nazivima imaju posebno mjesto. 
 
"Kroz povijest su se u našem slavonskom kraju nosile tkalčine, čičkane i vuničane čarape, čarape na stupove...No, svima je zajednički naziv - čarapa, što je gotovo nemoguće prevesti na drug jezik, a da ostane autentično  i to je također ono što ih čini posebnima", kaže Karolina.
 
Istraživanjem naziva 'čarapa' bavila se brodska novinarka Dunja Vanić. "Istražila sam kako se riječ 'čarapa' kaže u drugim slavenskim jezicima. U poljskom je to 'skarpetka', u ruskom i ukrajinskom 'nosok', u češkom i slovačkom 'ponožka', u slovenskom 'nogavica', a u makedonskom i bugarskom već se pojavljuje naziv 'čorap'. Znači da naziv 'čarapa'  dolazi s istoka. Izvorna riječ u Slavoniji bila bi 'čorapa', ali kako hrvatski jezik teži asimilaciji samoglasnika, u standardnom jeziku usvojena je varijanta 'čarape'. - objasnila je Dunja Vanić, naglašavajući kako su se nosile različite vrste čarapa, koje imaju razna imena i koje su uglavnom izrađivale žene. 
 
Ova izložba pokazuje i povijest proizvodnje čarapa u raznim obrtima, kao i proizvodnju cipela te način na koji su ljudi tada dolazili do materijala koji su se koristili u izradi, a oživljava i zanat 'štriker čarapar' koji je dolaskom masovnije tekstilne industrije 80-ih godina prošlog stoljeća pao u zaborav. Nažalost, takvih obrta više nema, barem ne u Slavonskom Brodu. Posljednji poznati brodski štrikarski obrt bio je Špicer-Hardy. Taj obrt dio je i obiteljske povijesti današnjeg ravnatelja Muzeja Brodskog Posavlja prof. Hrvoja Špicera. 
 
"Stariji Brođani se sjećaju štrikerske radionice u Zrinskoj ulici na broju 7 gdje je danas krčma Uno. Tamo je bio štrikeraj / pletačka radionica koju je osnovao Jakov Hardy, Rusin kojega je život iz Šida odveo u Ameriku, odakle se vratio sa svojom kćeri, mojom bakom Paulom, koja se rodila u Americi, u Slavonski Brod. Tu se baka udala za Stjepana Špicera, moga djeda, koji je spletom okolnosti naslijedio štrikerski zanat zajedno s bakom” - ispričao nam je Hrvoje Špicer, čija je majka Manda Špicer posljednja slavonskobrodska šegrtica. Upravo je ona ovaj posao naslijedila i radila cijeli svoj život.
 
"Bilo je to godine 1968. Nakon osnovne škole otišla sam na zanat u radnju kod gospođe Paule Špicer, rođene Hardy. To je bila radionica u kojoj se prerađivala vuna. Ja sam u Slavonskom Brodu posljednji pravi šegrt, zapravo jedini ženski šegrt. A, to nije bio lagan posao" - kaže Manda, koja je također na izložbi pedstavila povijesne čarape koje je sama godinama izrađivala.  "To su 'čarape na stupove' jer imaju stupove, a rađene su u mustri. Najprije se radila 'sara', a onda bi se donji dio izrađivao na drugoj mašini, na kojoj se podštrikavalo. Naš narod, u ono vrijeme siromašan i štedan, kad bi im se takva čarapa poderala, donosile bi ju u štrikeraj da se ista ponovno podštirka, što je danas nezamislivo", priča nam gospođa Manda.
 
Na izložbi je, uz štrikerki i čaraparski, predstavljen i opančarski obrt i alati tog također gotovo izumrlog zanata, iz prve polovice 20. stoljeća. Sve prate i povijesne priče i foto dokumentacija koja otrkiva do sad niz nepoznatih detalja o čarapama, opancima, cipelama. Ova zanimljiva, edukativna i šarena izložba ostaje u Muzeju Brodskog Posavlja za razgledanje građanima otvorena sve do svibnja 2025.
 
Ivana Imrešković Soldo
 
 
*Ovaj članak nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Možda Vas zanima i ovo