Brod oslobođen od Turaka

Kir osvojio Babilon, Kolumbo otkrio Ameriku, Rat zbog Jenkinsovog uha, početka Oktoberfesta, strijeljana je medicinska sestra Edith Cavell, Stjepan Radić u Brodu, kralj NDH potpisao abdikaciju, Al Gore dobio je Nobelovu nagradu za mir

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 12.10.2013


Veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskog Carstva Kir Veliki, 539. godine pr.n.e. osvojio je drevni Babilon bez većeg otpora. Herodot objašnjava da su Perzijanci nasamarili Babilonce time što su preusmjerili tok Eufrata u susjedni kanal zbog čega je vodostaj rijeke pao na dovoljnu razinu da se perzijski vojnici koritom rijeke provuku ispod barijera u centar grada. Nedugo poslije Kir je osobno ušao u grad i zarobio Nabonida, posljednjeg kralja Novobabilonskog carstva. Pod vladavinom Kira Velikog i kasnije Darija Velikog, Babilon je postao centar znanja i znanstvenog napretka, a babilonski znanstvenici uspostavili su temelje suvremene astronomije i matematike.

Na današnji dan 642. godine umro je znameniti papa Ivan IV., koji je rodom bio Dalmatinac. To je značilo da je bio rođen u nekadašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji, možda u gradu Saloni kod današnjeg Solina. Ipak, Ivana IV. ne može se nazivati Hrvatom, jer u to doba Hrvatske na današnjem prostoru još nije bilo. Naime, Slaveni su se u to vrijeme tek doseljavali u blizinu Jadranskog mora, a u obalnim gradovima poput Salone živjelo je romansko stanovništvo, koje je govorilo nekom vrstom latinskog jezika i koje je potjecalo od stanovnika nekadašnjeg Rimskog Carstva. Ivan IV. bio je značajan za našu povijest, jer je o njemu ostalo svjedočanstvo da se pobrinuo za otkup kršćana od poganih Slavena i Avara koji su se doselili u zaleđe dalmatinskih gradova. Naime, papa je poslao svog pouzdanika opata Martina s mnogo novca, da po čitavoj Dalmaciji i Istri otkupljuje zarobljenike koje su pogani zarobili. Isto tako, papa je naredio da se iz Dalmacije i Istre donesu relikvije crkvenih mučenika iz razrušenih crkava i da se te relikvije pohrane na sigurno u Rimu. Sačuvane su tako dragocjene relikvije sv. Dujma, sv. Venancija, sv. Anastazija i sv. Maura. Otprilike u to doba došlo je i do prvih pokušaja pokrštenja Hrvata.

Kristofor Kolumbo se 1492. godine iskrcao na San Salvadoru u Bahamskom arhipelagu. U povijesti se ovaj datum bilježi kao otkriće Amerike. Koji je točno otok bio u pitanju danas nije poznato, ali zabilježeno je da su ga domoroci, a radilo se o plemenima Lucayan, Taíno tj. Arawak, zvali Guanahani. Zadržavši se na otoku desetak dana Kolumbo je otkrio da su stanovnici miroljubivi te je šestero njih odlučio povesti u Europu kako bi od njih „napravio kršćane“. Prije toga došao je do Kube gdje je uslijed nasukavanja morao napustiti brod Santa Maria, a nakon toga i do Haitija gdje je prije povratka u Španjolsku osnovao naselje La Navidad.

1691. godine vojvoda Carlo de Croy sa svojim četama oslobodio je Brod od Turaka. Prije njega to je pokušao i grof adam Zrinjski, ali nije uspio. Turci su Brod i Slavoniju držali od listopada 1537. godine, tj. od bitke kod Gorjana gdje su razbili austrijskog generala Katzijanera i njegovu vojsku. De Croy je u Brodu ostavio za zapovjednika grada i Tvrđave grofa Hochkürchena. S njim počinje razdoblje njemačke vlasti koje će potrajati sve do 1918. godine. Njemački vojnici porušili su Brodu sve džamije i sravnili sva turska groblja. Nakon Hochkürchena za stalnog zapovjednika u Brod dolazi Johan Ferdinand Kyba, barun od Kinitzfelda. Savjetnik mu je bio franjevac Augustin Jarić.

Pismo koje je 1692. godine poslao guverner Massachusettsa William Phips, službeno je okončalo suđenje „vješticama“ iz Salema. Tijekom tog velikog procesa, koji se odvijao u nekoliko kolonijalnih gradića, uhićeno je i zatvoreno više od 150 ljudi, a još mnogo više je bilo pod sumnjom. Na kraju je svih 26 ljudi koji su prošli kroz gotovo kafkanijanski sudski proces osuđeno. Devetnaestoro njih, 14 žena i 5 muškaraca je obješeno, jedan je mučki ubijen u pokušaju iznuđivanja priznanja, a najmanje petero ih je ranije umrlo u zatvoru dok je ostale preživjele pomilovao guverner. Na to suđenje danas se gleda kao na živopisan primjer opasnosti vjerskog ekstremizma pomiješanog sa strahovladom određenih struktura vlasti u pokušaju potpune kontrole individualnih sloboda.

Na današnji dan 1748. godine održana je posljednja značajna bitka u Ratu zbog Jenkinsovog uha. Taj rat neobična imena započeo je 1739. godine između dviju velikih svjetskih pomorskih sila – Velike Britanije i Španjolske. Povod ratu bio je incident u kojem je jedan španjolski časnik zarobio britanski brod i odrezao kapetanu tog broda uho. Ozlijeđeni britanski kapetan zvao se Robert Jenkins i po njegovom odrezanom uhu rat je dobio ime Rat zbog Jenkinsovog uha. Španjolski časnik zvao se Julio León Fandiño. Zaustavio je Jenkinsov brod zbog sumnje za krijumčarenje. Bio je grub i naredio da se kapetana Jenkinsa veže za jarbol. Osobno je primio Jenkinsa za lijevo uho i odsjekao mu ga mačem. Zatim je rekao Jenkinsu da kaže britanskom kralju da će tako i njemu (kralju) odsjeći uho ako ga zatekne da krijumčari. Jenkins je sačuvao odrezani komadić uha i odnio ga u Englesku. Pokazao je taj komad uha britanskom parlamentu na sjednici zastupničkog doma (navodno ga je sačuvao ukiseljenog kao za zimnicu). Taj dokazni materijal mogao je poslužiti kao povod za rat. I doista, rat je počeo i potrajao čak 9 godina. U ratu je stradalo oko 29,500 ljudskih žrtava, a izgubljena su oko 593 broda.

Tradicija Oktoberfesta u Bavarskoj potječe od proslave vjenčanja prijestolonasljednika princa Ludwiga od Bavarske i princeze Terezije od Saske-Hildburghausena. To slavno vjenčanje održano je na današnji dan 1810. godine i od tada se svake godine slavi iznova prisjećanje na taj događaj. Danas je uobičajeni datum početka Oktoberfesta pomaknut prema rujnu, da bi se dobilo više lijepog vremena. Tako danas Oktoberfest obično započinje trećeg vikenda u rujnu, a završava prve nedjelje u listopadu. Proslava se odvija na livadi koja je po princezi Tereziji nazvana Theresienwiese. Za Oktoberfest pivovare proizvode posebno pivo s većim postotkom alkohola (6-7%). Oktoberfest tradicionalno proglašava otvorenim gradonačelnik Münchena svečanim otvaranjem prve bačve piva. Danas je Oktoberfest najveća pučka svečanost na svijetu, s preko 6 milijuna posjetitelja i s preko 7 milijuna popijenih litara piva.

1883. godine rođen je u Brodu građevinski poduzetnik i gradski mjernik Josip Cviić. Gradio je brojne objekte u Brodu a važniji su dogradnja kata na Gimnaziji i obiteljska kuća na Trgu pobjede.

Američki predsjednik Theodore Roosevelt 1901. godine službeno je preimenovao „Izvršnu rezidenciju“ u „Bijelu kuću“. Executive Residence je naziv najpoznatijeg, središnjeg dijela Bijele kuće koji se koristi i danas, a sastoji se od tri nadzemne i dvije podzemne etaže. Taj dio Bijele kuće građen je između 1792. i 1800. a kasnije je preuređivan između 1948. i 1952. Ostatak rezidencije predsjednika SAD-a sastoji se od Istočnog i Zapadnog krila pred kojima su Vrt ruža i Vrt Jacqueline Kennedy. Cijeli kompleks nalazi se na adresi 1600 Pennsylvania Avenue NW, Washington, a imanje je u vlasništvu službe nacionalnih parkova SAD-a, National Park Servicea, i dio je President's Parka.

Na današnji dan 1915. strijeljana je medicinska sestra Edith Cavell. Njena mučenička smrt učinila ju je znamenitom u povijesti do te mjere da je ime Edith postalo popularno u Francuskoj (navodno je po njoj i francuska pjevačica Edith Piaff dobila ime). Edith Cavell rođena je u Engleskoj, kao kći anglikanskog župnika, a ondje se i školovala za medicinsku sestru. Počela je raditi u Bruxellesu u Belgiji, u klinici i medicinskoj školi. Kad je izbio Prvi svjetski rat, Nijemci su okupirali Belgiju, unatoč neutralnosti te zemlje. Klinika sestre Cavell bila je u sastavu Crvenog križa. Za vrijeme njemačke okupacije, Edith je pomagala francuskim i britanskim ranjenim vojnicima da pobjegnu iz Belgije i izađu iz ratnog područja. Tu organizaciju potpomagao je princ Reginald de Croy (iz slavne katoličke obitelji Croy, koja je bila Habsburzima nekada uzdanica u Belgiji), tako da je navedene izbjeglice skrivao u svom dvorcu Bellignie pokraj Monsa i opskrbljivao ih lažnim propusnicama. Sestra Edith pomogla je da oko 200 savezničkih vojnika pobjegne od Nijemaca iz Belgije. Zbog tog njenog djelovanja Nijemci su je uhitili nakon što ju je jedan kolaborator (suradnik okupatora) izdao. Vojni sud osudio ju je na smrt. Noć prije smaknuća primila je pričest od anglikanskog kapelana i izjavila: „Patriotizam nije dovoljan. Ne smijem mrziti nikoga, niti prema ikome osjećati ogorčenost.“ Strijeljana je na današnji dan u 6:00 ujutro pred streljačkim vodom u Bruxellesu.

1921. godine umro je Gašpar Pokopčić, nositelj najvišeg odlikovanja Austro-Ugarske koje je car Franjo Josip uručio za zasluge u vatrogastvu. Odlikovanje je Gašpar Pokopčić dobio 1916. godine, no zbog careve smrti i ratnih okolnosti ono mu nikad nije uručeno. Inače i njegov sin Pero i unuk Vlado bili su vrlo aktivni članovi brodski vatrogasnih dobrovoljaca. Vlado Pokopčić i njegova supruga Ana donatori su sredstva za kupnju kipa sv. Florijana, vatrogasnog zaštitnika i dvjestogodišnjeg patrona grada Broda, koji je ponovno svečano postavljen 1994. godine na Trgu sv. Florijana.

1924. godine u Brod je stigao Stjepan Radić, prvak Hrvatske seljačke stranke i odsjeo je privatno kod dr. Nikole Nikića. Radić je doputovao sa suprugom Marženkom, i kako su zabilježile tadašnje novine, s petnaestak stranačkih prijatelja prošetao je brodskim korzom.posjet je bio popraćen sitnim incidentima, pa je te večeri stotinjak momaka, privrženih Radiću, promarširalo gradom naoružani toljagama. Radić je održao govor masi, koja se skupila ispred kuće dr. Nikića. Sutradan je posjetio i Vrpolje. Inače, dr. Nikola Nikić postaje 1935. godine ministar šuma i ruda. Štampa ga je dugo napadala kao korupcionaša, jer je u Zagrebu kupio kuću za tada ogromna dva milijuna dinara. 

1943. kralj NDH (Nezavisne Države Hrvatske) Aimone Roberto Margherita Maria Giuseppe Torino di Savoia (Tomislav II) potpisao je abdikaciju. 1941. na traženje Ante Pavelića i hrvatskih izaslanika, talijanski kralj Viktora Emanuela III. imenovao je Amiona od Savoye a na ceremoniji u Kvirinalskoj palači hrvatskim kraljem. Po proglašenju, uzeo je ime Tomislav II, da bude prepoznatljiviji Hrvatima, kao spomen na prvog hrvatskog kralja Tomislava. Krunidba je bila predviđena u Tomislavgradu, ali je Aimone odbio otići u Hrvatsku, jer je kako se smatra, vjerovao da će biti ugrožena njegova osobna sigurnost. Nakon raspuštanja Mussolinija na 25. srpnja 1943., uskoro je i Tomislav II. abdicirao, na 25. srpnja 1943. na naredbu Viktora Emanuela III. Nakon talijanske kapitulacije 8. rujna službeno je sišao s položaja kralja 12. listopada 1943. Njegova puna titula kao kralja bila je „Kralj Hrvatske, Princ Bosne i Hercegovine, Vojvoda Dalmacije, Tuzle i Knina, Vojvoda Aoste“ (od 1942.).

Hrvatski kralj Tomislav II bježeći pred njemačkom vojskom, zajedno s talijanskim kraljem Viktorom Emanuelom III. sklonio se na jug Italije. Pritom je napustio ženu i sina, koji su pali u njemačko zarobljeništvo, te bili zatočeni u Austriji do kraja rata. Nakon što je na referendumu 1946. godine ukinuta monarhija u Italiji, svi muški članovi obitelji Savoya morali su napustiti zemlju. Amion od Savoye emigrirao je u Argentinu, gdje je nedugo zatim i umro u siječnju 1948. godine. Aimone Roberto Margherita Maria Giuseppe Torino di Savoia, rođen u Torinu, 9. ožujka 1900.

SR Crna Gora postala je 1992. godine Republika Crna Gora i proklamira ustav u komu je kao službeni jezik označen srpski jezik ijekavskog izgovora.

Današnji dan 1999. godine proglašen je danom kada je naš planet postao dom za 6 milijardi ljudi. UN-ov Population Fund zaključio je kako je tada okvirno rođen 6 milijarditi stanovnik Zemlje te se od tada službeno obilježava kao „Dan šest milijardi“. Demografi se u velikoj mjeri ne slažu s izborom tog datuma jer je prema njihovim podacima broj od šest milijardi dosegnut oko četiri mjeseca ranije. Svejedno, UN-ovo tijelo je odlučilo da je počasni stanovnik koji je svijetu donio još jedan rekord Adnan Nević, mali Sarajlija rođen dvije minute iza ponoći toga dana.

Hrvatska biskupska konferencija donijela je 2004. odluku o osnivanju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Na današnji dan prije 2007. godine bivši američki potpredsjednik Al Gore dobio je Nobelovu nagradu za mir. Dobio ju za „napore u izgradnji i širenju znanja o utjecaju čovjeka na klimatske promjene i za polaganje temelja mjerama koje treba poduzeti da bi se suprotstavilo tim promjenama.“ Napisao je 12 knjiga, od kojih je najpoznatija Neugodna istina (An Inconvenient Truth). Završio je studij političkih znanosti na Harvardu, gdje je imao studentsku sobu pokraj glumca Tommy Lee Jonesa. Na predsjedničkim izborima 2000. godine dobio je većinu glasova birača, no ipak nije izabran, jer je George W. Bush imao više glasova izbornika.

Rođeni na današnji dan su: Dimitrije Donski, vladar velike kneževine Moskve (1350.), brazilski car Pedro I. Brazilski (1798.), August Horch, njemački inženjer (1868.), njemački liječnik i nobelovac Otto Heinrich Warburg (1883.), Emil Cossetto, hrvatski skladatelj i dirigent (1918.), hrvatsko - njemački radiolog svjetskog glasa Jakov Altaras (1918.), Luciano Pavarotti, talijanski operni pjevač (1935.), hrvatski političar Frajno Gregurić, Ante Gotovina hrvatski general (1955.),  hrvatski političar Drago Krpina (1960.), Darko Pernjak, hrvatski književnik (1967.).

MOŽDA VAS ZANIMA I OVO

Zadnje vijesti

Međunarodna poslovna turistička burza " Way Put" i nagrađeni u kategoriji Simply the best - top 5

Odigrano četvrto kolo 25. Božićnog rejtingiranog turnira, u vodstvu Stjepan Damjanović

Za krađu novca i glazbenog zvučnika iz mjesnog doma osumnjičen 24–godišnjak iz Belišća

FOTO GALERIJA

"Želja nam je da u Slavonskom Brodu vino i vinska kultura ponovno zažive"

Upaljena prva adventska svijeća, započeo program ovogodišnjeg Adventa iz davnina

FOTOGALERIJA - Tamburice, pjesma i dobra atmosfera za prvu Noć Brođana u Zagrebu!

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježen i u Slavonskom Brodu

25. Katarinski sajam Sadržajno bogat, raznovrstan, za svakog ponešto