Za nešto više od dva mjeseca na vanjskim granicama Europske unije, a to znači i Hrvatske, stižu nove, strože kontrole, i to za putnike iz trećih zemalja, odnosno građane koji nisu državljani zemalja Europske unije. 

 

Već ove jeseni, putujete li iz BiH ili Srbije prema Hrvatskoj, ako niste državljanin neke od zemalja EU, možete očekivati strože kontrole na graničnom prijelazu. Naime, EU uvodi novi sustav kontrole ulazaka i izlazaka sa svog teritorija, koji će zamijeniti tradicionalne pečate u putovnicama digitalnom registracijom. Novi će sustav pratiti sve ulaske i izlaske građana izvan EU-a na vanjskim šengenskim granicama kako bi se osiguralo da nitko ne boravi dulje od 90 dana u razdoblju od 180 dana. Sustav se pokreće 10. studenog ove godine. 

 

 

"Sustav je definiran  Uredbom (EU) 2017/2226,  a radi se o sustavu za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za određene državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica. EES se uspostavlja radi daljnjeg poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, a posebno radi provjere poštuju li se odredbe o dopuštenom razdoblju boravka na državnom području država članica. Pomoću ovog sustava se elektronički registrira vrijeme i mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak na državnom području država članica te izračunava trajanje njihova dopuštenog boravka. Također, tim sustavom će se zamijeniti obveza otiskivanja pečata u putovnice državljana trećih zemalja. Nadalje, kroz EES sustav će se registrirati otisci četiri prsta desne ruke i prikaz lica državljana trećih zemalja izuzetih od obveze posjedovanja dugotrajne vize, radi omogućivanja točne provjere i identifikacije, čime se osigurava da državljanin treće zemlje nije već registriran pod drugim identitetom ili na temelju druge putne isprave. Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od obveze davanja otisaka prstiju. Ne plaća se nikakva naknada", navodi Ministarstvo unutarnjih poslova  (MUP RH). 

 

 

S druge pak strane, dodaju, sustav ETIAS, je definiran Uredbom (EU) 2018/1240, njegova uspostava na razini EU planirana je u prvoj polovini 2025. godine , a odnosi se na putnike koji su izuzeti od viznog režima. Njime će se omogućiti procjena (prije dolaska osobe na granični prijelaz) bi li prisutnost određenih državljana trećih zemalja na državnom području država članica predstavljala rizik za sigurnost, rizik od nezakonitog useljavanja ili visok rizik od epidemije. U tu svrhu uvodi se odobrenje putovanja te se utvrđuju uvjeti i postupci za izdavanje ili odbijanje tog odobrenja. Podnositelj zahtjeva plaća naknadu za odobrenje putovanja u iznosu od 7 EUR za svaki zahtjev. Odobrenje vrijedi 3 godine. Osobe mlađe od 18 godina ili starije od 70 godina oslobođene su obveze plaćanja naknade za odobrenje putovanja. Iz MUP-a napominju da se na državljane EU, uključujući i  državljane Republike Hrvatske, bez obzira na mjesto prebivališta, neće primjenjivati sustav ETIAS niti EES sustav.

 

Unatoč očekivanjima da će novi sustav olakšati nadzor nad ulascima, neke putnike dakle brine da bi uvođenje moglo izazvati poremećaje i kašnjenja na granicama.

 

"Mislim da to nije dobro za nas putnike iz BiH, a cijeli sustav stvorit će i nove gužve i čekanja na prelazak granice", smatra Alen Šorubić iz Kaknja (BiH), vozač kamiona koji često vozi iz BiH u  Hrvatsku.  "Nova pravila mogla bi biti otežavajuća za  one koji putuju malo češće ali mislim da to nije usmjereno protiv sdržavljana BiH, nego da EU zapravo pokušava uvesti red radi svega što se događa s migracijama posljednjih pet-šest godina, a nažalost mi iz BiH plaćamo cijenu toga kao kolateralne žrtve", mišljenja je Emir Nuhanović iz Sarajeva, koji u EU često putuje poslovno u svojstvu TV novinara.  "Nije još došlo vrijeme za takav sustav za naše krajeve, mislim da je još najbolje ovako s osobnom", dodaje Ksenija iz Slavonskog Broda. 

 

Kako bi se izbjegle gužve, Europska komisija planira postupno uvođenje sustava s fleksibilnim prilagodbama tijekom prvih mjeseci njegove primjene. U svakom slučaju, cilj je bolja kontrola migracija i zaštita granica, sprječavanje ilegalnih boravaka te olakšavanje identifikacije potencijalnih kriminalaca, terorista i špijuna. No, hoće li cijela priča dugoročno pridonijeti sigurnosti i efikasnosti šengenskog prostora, ostaje za vidjeti.