Slavonski Kobaš je u nedjelju, 25. kolovoza bio mjesto na kojem su se okupili uzgajivači i ljubitelji konja lipicanske pasmine kako bi još jednom pokazali svoju privrženost tradiciji uzgoja lipicanaca u Slavoniji Baranji i Srijemu koja okuplja veliki broj mladih ljudi zaljubljenika u konje.
Manifestacija je okupila osam vozača dvoprega i sedam jahača koji su na idiličnom poligonu uz samu rijeku Savu pokazali svoje vještine upravljanja dvopregom i teklićkog jahanja. Natjecanja su provedena u tri discipline: utakmice preciznosti i brzine za dvoprege i jahanje kroz zadani put za jahačice i jahače.
Rezultati natjecanja su sljedeći:
Utakmica preciznosti:
1. Igor Čuletić,
2. Branislav Ćorić,
3. Ivan Kereković.
Utakmica brzine:
1. Igor Čuletić,
2. Slavko Marošević,
3. Valerija Topić.
U teklićko jahanje:
1. Lana Ivić,
2. Valerija Topić,
3. Petar Jurević.
Podjednak uspjeh natjecateljica i natjecatelja pokazuje kako je u konjičkim sportu važna vještina i odnos stvoren između čovjeka i konja. odnosno konjički sport je jedini sport u kojem se ravnopravno natječu žene i muškarci, a uspjeh ovisi o fizičkoj sposobnosti konja i međusobnom odnosu povjerenja konja i vozača odnosno jahača.
Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom općine Oriovac i Brodsko-posavske županije, u ime Brodsko-posavske županije prisutne je pozdravio pročelnik Željko Burazović, u ime općine predsjednik Općinskog vijeća Matija Jošić, a u ime Konjogojstvene udruge Slavonija predsjednik dr.sc. Marijan Benić. Zahvalili su natjecateljima na sudjelovanju napomenuvši da je pobjeda samo sudjelovanje na tradicijskim manifestacijama, uspostavljena prijateljstva i zajedničko nastojanje u čuvanju tradicije uzgoja lipicanca koja je pod zaštitom UNESCO-a kao nematerijalna kulturna baština su glavna nagrada i za natjecatelje i za Slavoniju u kojoj živimo.
Predsjednik Konjogojstvene udruga Slavonija je rekao da entuzijazam i ljubav prema lipicancu koju su pokazali sudionici manifestacije „Razigrani lipicanci“ pod bajerom na Savi u Slavonskom Kobašu vraćaju nadu i vjeru u opstanak slavonskog ruralnog prostora jer samo aktivnim življenjem, a uzgoj lipicanca to je, u svim dijelovima Slavonije možemo sačuvati Slavoniju ovakvu kakvu danas poznajemo.
