Premijer Andrej Plenković naglasio je da je kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem u pet slavonskih županija od listopada 2016. do kraja 2023. uloženo 2,95 milijardi eura. Podsjetio je da su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači i Otoku, što, kako je rekao, pokazuje sustavnost i prisutnost Vlade na ovom području.
U Đakovu je u petak, 12. siječnja održana 6. sjednica Vladinog Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Uvodno je predsjednik Andrej Plenković izvijestio o temama sjednice, a to su ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u proteklim godinama te ulaganja u poljoprivredu, s posebnim osvrtom na suzbijanje afričke svinjske kuge.
Napredak u ugovaranju i isplati sredstava za projekte na području Slavonije, Baranje i Srijema
Na području pet slavonskih županija, u razdoblju od 18. listopada 2016. do 31. prosinca 2023. ugovoreno je 2,95 milijardi eura. U odnosu na podatke predstavljene tijekom prethodne sjednice Savjeta, u razdoblju od 30. lipnja 2023. do 31. prosinca 2023. ostvaren je porast od 37,4 milijuna eura ugovorenih sredstava. U razdoblju od 18. listopada 2016. do 31. prosinca 2023. plaćeno je 2,5 milijardi eura. U odnosu na podatke predstavljene tijekom prethodne sjednice Savjeta, od 30. lipnja 2023. do 31. prosinca 2023. ostvaren je porast od 114,94 milijuna eura plaćenih sredstava.
Na području Brodsko-posavske županije ugovoreno je 337 milijuna eura, Požeško-slavonske županije 246,8 milijuna eura, Osječko-baranjske županije 1,09 milijardi eura, Virovitičko-podravske županije 329,4 milijuna eura i Vukovarsko-srijemske županije 632,9 milijuna eura. Dosad je u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. objavljeno 40 poziva ukupne vrijednosti 1,26 milijardi eura.
Plan za urbani razvoj pet slavonskih županija
Održivi urbani razvoj u Hrvatskoj provodi se putem integriranih teritorijalnih ulaganja - ITU mehanizma. U okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. - 2027. za gradove je osigurano 681,3 milijuna eura. Na području Slavonije, Baranje i Srijema ITU mehanizam će se provodit u šest gradova: Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi, a ukupna osigurana alokacija iznosi 164 milijuna eura. Uz gradove središta navedenih urbanih područja ulaganjima će biti obuhvaćena i njihova funkcionalna urbana područja, sveukupno 48 jedinica lokalne samouprave.
Za šest ITU gradova: Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vukovaru, Vinkovcima i Požegi objavit će se 42 poziva za dostavu projektnih prijedloga.
Ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema
U okviru Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020., za pet slavonskih županija u razdoblju od 18. listopada 2016. do 31. prosinca 2023. ugovoreno je milijardu eura bespovratnih sredstava, a isplaćeno 936,5 milijuna eura. Na području Slavonije, Baranje i Srijema zastupljeno je slatkovodno ribarstvo te je u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za projekte u pet slavonskih županija ugovoreno 20,7 milijuna eura, dok je isplaćeno 14,7 milijuna eura za 43 projekta. Za državne potpore male vrijednosti isplaćeno je na području slavonskih županija 7,4 milijuna eura.
Donesen je Nacionalni plan razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2030. vrijedan gotovo 61 milijun eura. Cilj je povećanje konkurentnosti i održivosti djelatnosti kroz resursno održivo i učinkovito te kružno, zeleno i niskougljično poslovanje.
Prosječna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta je za 102,4% veća od prosjeka Hrvatske, a iznosi 13,8ha po poljoprivredniku. Na području ovih pet županija broj poljoprivrednika je 38.775, odnosno 22,8% više od ukupnog broja poljoprivrednika u ostalim krajevima Hrvatske.
Porast BDP-a, plaća i mirovina, najviši kreditni rejting u povijesti
U međuvremenu smo, naglasio je predsjednik Vlade, došli u situaciju da nam BDP raste, inflacija se smanjuje, rastu prosječna, medijalna, minimalna plaća i mirovine, a ukupno smo umirovljenicima, do zadnjeg paketa, isplatili sedam jednokratnih dodataka vrijednih 450 milijuna eura.
Istaknuo je i kako Hrvatska trenutno ima najviši kreditni rejting u povijesti, a podsjetio je i na uspješno izdavanje državne obveznice i trezorskih zapisa. Spomenuo je i da je turistička sezona bila sjajna te će prihodi od turizma biti najviši u povijesti. Kazao je da je u tijeku realizacija brojnih infrastrukturnih projekata, poput dovršetka izgradnje cestovnog koridora 5C kroz Baranju. Nastavljaju se i brojna ulaganja u bolnice, domove zdravlja, centre kompetencije, distribucijske centre za voće i povrće, što, kako je rekao, svjedoči o velikom investicijskom zamahu. Premijer je kazao i da je nastavljeno i s poreznim rasterećenjima, čestitavši gradovima koji su nakon ukidanja prireza odlučili u potpunosti ili dijelom ne kompenzirati ga najvišim stopama poreza na dohodak, čime su pridonijeli rastu plaća na svom području.
Naglasio je i kako će se budućnost temeljiti na četiri ključne politike, a to su demografska revitalizacija, koju je ocijenio ključnom temom za opstanak hrvatskoga naroda. Druga tema je dekorbonizacija, gdje, rekao je premijer, moramo ići u korak s postupnim napuštanjem fosilnih goriva i prelaskom na obnovljive izvore energije. Treća je digitalizacija bez koje nema konkurentnosti i participacije u četvrtoj industrijskoj revoluciji. I na kraju je naveo obrazovanje bez kojeg, smatra Plenković, nema napretka niti jednog naroda. Podsjetio je i na predviđena ulaganja od 2.5 milijarde eura u obrazovanje, od predškolskog uzrasta do fakulteta.
Osvrt na suzbijanje afričke svinjske kuge
U kontekstu suzbijanja afričke svinjske kuge, koja je bila u fokusu posljednje sjednice Savjeta u Otoku, učinjeni su značajni iskoraci.
Poduzeti napori Vlade, struke i nadležnih službi u borbi protiv ove bolesti te pravovremeno uvođenje ciljanih mjera bili su djelotvorni. Zadnji potvrđeni slučaj afričke svinjske kuge kod domaćih svinja zabilježen je 29. studenoga 2023. te je trenutna epidemiološka situacija značajno povoljnija. Vlada i Ministarstvo poljoprivrede očuvali su svinjogojstvo u Slavoniji i Hrvatskoj, pomogli sektoru i omogućili trgovinu svježim mesom i svinjokolje na objektima za vlastite potrebe, uz poštivanje biosigurnosnih i drugih uvjeta. U prosincu 2023. Europska komisija je odobrila novu regionalizacija područja u odnosu na posebne mjere kontrole afričke svinjske kuge. Uredba je stupila na snagu 21. prosinca 2023. kao i novo Rješenje o zonama Ministarstva poljoprivrede. U cilju ublažavanja posljedica afričke svinjske kuge, Vlada je donijela paket od 10 mjera potpora sektoru svinjogojstva u vrijednosti preko 40 milijuna eura, od čega je isplaćeno više od 16,7 milijuna eura za 2.220 korisnika.
Predsjednik Vllade podsjetio je i da smo prije epidemije afričke svinjske kuge imali registriranih 800 tisuća svinja u Hrvatskoj, a danas ih imamo više od 950 tisuća, istaknuvši da se po odjeku u medijima mogao steći dojam da neće biti niti jedne. Plenković je pozvao i dalje na oprez i odgovorno ponašanje, ponovivši da je Vlada učinila sve u skladu sa zakonom i strukom kako bi suzbila epidemiju afričke svinjske kuge.
Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da nastavi s provedbom mjera potpore sektoru svinjogojstva zbog onemogućenih aktivnosti uslijed pojave afričke svinjske kuge, kao i s mjerama kontrole u zonama ograničenja, uz poštivanje mjera dobrobiti životinja. U perspektivi provedbe uspješne poljoprivredne politike Savjet podržava daljnje mjere ruralnog razvoja, kao i ulaganja u ribarstvo na tom području, restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima Slavonije, Baranje i Srijema.
Ostvareni rezultati i plan ulaganja u 2024. kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara
Vlada je osnovala Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara s ciljem ubrzanja društvenog i ekonomskog oživljavanja grada Vukovara s naglaskom na obnovu i izgradnju gospodarstva i prateće komunalne infrastrukture. U razdoblju od 2016. do 2023., značajno su povećana sredstva Fonda, a na godišnjoj su razini udvostručena izdvajanja. Primjerice 2015. je za Fond planirano 5,3 milijuna eura dok je u 2023. planirano 10,8 milijuna eura, odnosno 104% više u odnosu na 2015. godini. Kroz Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara u razdoblju od 2016. do 2023. godine je uloženo 61,97 milijuna eura u projekte na području grada Vukovara.
Povratak Hrvatske vojske u Beli Manastir
U kontekstu promjena u sigurnosnom okružju, povratak Hrvatske vojske u gradove dio je koncepta novog operativnog rasporeda Hrvatske vojske dijelovima Hrvatske. Posredno, cilj je i stimulirati lokalnu zajednicu. U mandatu ove Vlade od 2016. godine realiziran je plan povratka Hrvatske vojske u gradove Sinj, Vukovar, Ploče, Varaždin, Pulu.
Hrvatsku vojsku vratili smo u gradove gdje ona tradicionalno i pripada i takvom promjenom operativnog rasporeda dobili smo višestruke koristi - mogućnost brže prilagodbe izmijenjenim geopolitičkim okolnostima i sigurnosnim izazovima te doprinos Hrvatske vojske gospodarskom i demografskom razvoju svih krajeva Hrvatske. Naime, hrvatski vojnici, dočasnici i časnici rade bliže svojim domovima i obiteljima.
Analizama i planovima Ministarstva obrane će se za vojarnu u Belom Manastiru utvrditi perspektivnost vojne lokacije te će se slijedom toga takva lokacija vratiti iz nadležnosti ministarstva nadležnog za državnu imovinu na upravljanje Ministarstvu obrane odnosno na korištenje Oružanim snagama Republike Hrvatske.
Razvoj kontinentalnog turizma - pokazatelji i ulaganja u Slavoniju, Baranju i Srijem
U Slavoniji, Baranji i Srijemu, od 2016. do 2023. turistički promet u svih pet županija u dolascima je porastao za više od 46%, a u noćenjima za gotovo 54%. Od 2016. do danas na području Slavonije, Baranje i Srijema uloženo je 4,7 milijuna eura za 721 projekt. Radi se o projektima javne turističke infrastrukture, razvoja cikloturizma, ulaganjima u konkurentnost turističkog gospodarstva te zelenu i digitalnu tranziciju. Temeljem osiguranih 1,3 milijardi eura iz europskih i nacionalnih izvora, a čija realizacija prati reformu upravljanja turizmom, očekujemo višestruko povećanje ulaganja u razvoj održivog turizma u Slavoniji, Baranji i Srijemu.
Ulaganja u gospodarstvo
Predstavljena su ulaganja u gospodarstvo i održivi razvoj na području Slavonije, Baranje i Srijema koja iznose 1,96 milijardi eura, pri čemu su bespovratna sredstva 1,06 milijardi eura. Na području Slavonije, Baranje i Srijema značajna sredstva ulažu se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna, i to u segmentima razvoja poduzetništva i obrtništva, vodnog gospodarstva, energetike, gospodarenja otpadom i borbe protiv klimatskih promjena.
Ukupna vrijednost potpore poduzetnicima i obrtnicima te razvoju poduzetničke infrastrukture iz OPKK i NPOO-a za svih pet županija iznosi 396,67 milijuna eura, pri čemu je vrijednost bespovratnih sredstava 193,13 milijuna eura. U segmentu vodnog gospodarstva u okviru OPKK i NPOO-a ulaganja iznose 954,4 milijuna eura, dok je vrijednost bespovratnih sredstava 575,9 milijuna eura. Vrijednost projekata u području gospodarenja otpadom iznosi 74,86 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 57,07 milijuna eura. U području energetike vrijednost projekata je 535,95 milijuna eura, dok vrijednost bespovratnih sredstava iznosi 243 milijuna eura. Posebno su spomenuta ulaganja iz Modernizacijskog fonda. Dvadeset projekata podržano je na području pet slavonskih županija, a ti projekti pridonose povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, većoj energetskoj sigurnosti te zaštiti okoliša.
Uručeno pet ugovora vrijednih skoro šest milijuna eura
Uoči početka sjednice Savjeta, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručio je ugovore Udruzi osoba s invaliditetom Grada Požege i Županije Požeško-slavonske, Društvu multiple skleroze Virovitičko-podravske županije, Gradskom društvu Crvenog križa Valpovo i Udruzi Veličanka, a ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek Ugovor za energetsku obnovu zgrade Muzeja Đakovo. Predsjednik Vlade čestitao je dobitnicima ovih ugovora vrijednih skoro šest milijuna eura.
Premijer Plenkovi sudjelovao je i na svečanosti uručenja UNESCO-ove povelje - upis na nematerijalni popis svjetske baštine - Lipicanci, u Državnoj ergeli Đakovo.
Tom prigodom istaknuo je da lipicanci pokazuju dio hrvatskog kulturnog identiteta i da su, kao i ergela, na nacionalnu listu nematerijalne kulturne baštine - na kojoj Hrvatska ima 222 kulturna dobra - uvršteni 2017. te naglasio da je multinacionalnim zahtjevom za uvrštavanja tradicije uzgoja lipicanaca na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine ostvaren sjajan uspjeh. Čestitao je domaćinima, Ministarstvu kulture i svima koji su pridonijeli da se ta važna aktivnost i tradicija upiše na listu nematerijalne baštine, naglasivši da to znači ponos, ali i obvezu da njegujemo prekrasne običaje i tradiciju posebne pasmine konja. "Ergela je dala dodatni doprinos bogatstvu Đakova, što kao srce Slavonije nudi, a meni je drago što smo kao država i Vlada pomogli da se upiše u UNESCO-vu baštinu", poručio je premijer Plenković.
izvor: vlada.gov.hr
