Jedinstven u svijetu i po svom sadržaju, ali i po lokaciji – Muzej bećarca koji se nalazi ispod istoimenog trga u Pleternici u taj gradić na Orljavi privlači sve više posjetitelja svih generacija. Oni stariji će reći – za njih  je to mjesto puno emocija, nostalgije i ponosa, koje ih vraća u dane djetinjstva i mladosti. Otkako je otvoren u veljači ove godine, Muzej bećarca u Pleternici posjetilo je više od 10 tisuća ljudi svih generacija, ne samo iz Lijepe Naše, nego i iz drugih zemalja

 

"Imamo jako puno gstiju, evo nedavno su nam bili posjetitelji iz Njemačke i bili su oduševljeni. Možemo reći da smo zbilja zadovoljni brojem posjetitelja otkako smo otvorili Muzej bećarca u veljači ove godine. Posebno nam dolaze grupe školaraca, dolaze nam obitelji s djecom, ali i stariji, umirovljenici kojima ovo mjesto izaziva im emociju, nostalgiju, ponos, jer na neki način ponovno proživljavaju običaje i doživljaje iz svog djetinjstva i mladosti" kaže Jasna Hoffmann, ravnateljica Javne ustanove Pleternica koja uprvalja Muzejom bećarca. 

 

A ti su običaji ispričani kroz bećarac, tradicionalni slavonski napjev koji je na UNESCO-voj  reprezentativnoj listi zaštitćene nemateriijalne kulturne baštine.

"Pleternica i Muzej bećarca upravo žele sačuvati tu baštinu, jer ako ju nečemo prneositi na mlađe generacije, postoji opasost da svakim danom nestaje sve više, i u konačnici nestane. Muzej je uprvao to: čuva od zaborava sve običaje, tradiciju i baštinu Slavonije, Baranje i Srijema", istče Jasna Hoffman. 

 

Bećarac se u Slavoniji pjeva i živi u svakom periodu života i u svim prigodama kada se slavi. Zato je Slavoncima itekako važan. Uvijek je to veseo napjev, počesto i provokativan, sve ono što i ne bismo nekome rekli kroz bećarac smijemo. Pa, kako i jedan od njih kaže: 'što je u pjesmi to se pjevat smije, lud bi bio tko bi zamjerio'. 

 

Razgled Muzeja bećarca počinje Svijetom graševine, jer, je upravo i nastao iz istoimenog projekta, koji prikazuje spoj slavonske enološke baštine (proizvodnje vina) i baštine bećarca. Slijedi cjelina 'Bećarac kroz život' koji prikazuje sve faze čovjekova života -  od rođenja, djetinjstva, odrastanja , školovanja, mladosti sve do srednje i starije dobi. U sobi "16+", posjetitelji mogu otkriti i takozvane 'masne' bećarce.

 

Prolaskom dalje kroz muzej, osjete se mirisi 'bećarskog sna', mirisi pokošenog sjena, cvjetne livade, čuju se cvrkuti ptica, topoti konja. Muzej prikazuje i dva drevna slavonska običaja: čijalo perja koje nažalost sve više izumire, te pokladna jahanja koja u mnogim selima još i danas žive. A tu je i još jedan UNESCO-v fenomen zaštićene nematerijalne kultune baštine: proljetni ophodi ljelja ili kraljica. U 'Bećarskoj rapsodiji' – bećarskoj kući slavnih predstavljena je ostvaština poznatih osoba koje su bećarac iznijele na estradnoj sceni, poput Krunoslava Kiće Slabinca, Vere Svobode, Fabijana Šovagovića, Marije Pavković Snaše (...).

 

U dvorani Malog tamburaškog orkestra možete razgledati, pa i zasvirati tradicijske slavonske instrumente – tambure, bisernice, berde, basa...Tu su još i pokladne maske, izložsci slavonskih narodnih nošnji, slikovni i stihovni prikazi slaovonske gastrronomije, odnosno najpoznatijih delicija poput kulina, čvaraka, slanine i pečenja rakije. Možete bećarac i sami zapjevati, zasvirati tamburicu, fotografirati se. Muzej je cijelim svojim prostorom interktivan i multimedijalan, dvojezičan, na hrvatskom i engleskom, a posebno je zanimljiv kutak natpjevavanja na tradicijski i moderan način: bećara i repera, a klikm na veliki ekran interkaitvne karte Europe možete čuti i tradicijske napjeve drugih zemalja koji su takoer na UNESCO-ovoj listi zaštićene nematerijalne kulturne baštine. 

 

I ono što Muzej bećarca čini dodatno jedinstvenim je to što se pretežno nalazi ispod zemlje, odnosno ispod pleterničkog Trga bećarca, koji ako ga gledate iz visine, prikazuje plodna slvaonska polja kroz sva godišnja doba. Ako još niste, Muzej bećarca u Pleternici svakako vam preporučujemo posjetiti, svaki radni dan od 8 do 16 sati, a subotom i nedjeljom od 16 do 20 sati.