Pijemo li uvozno mlijeko pod oznakom "hrvatsko"?
Pijemo li uvozno mlijeko pod oznakom "hrvatsko"?
Kakvo mlijeko pijemo? HPK upozorava – na tržištu sve više uvoznog pod oznakom domaće.

 Pijemo li uvozno mlijeko koje se na našem tržištu označava kao Hrvatsko? Problem je ovo na koji već godinama upozoravaju predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, a ističu ova praksa u zadnje vrijeme postala je još izraženija. Dodaju i da je ovo primjer nepoštene trgovačke prakse ali i upozoravaju na samo stanje u našem mljekarskom sektoru.

253 milijuna eura – vrijednost je to uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda prošle godine u Hrvatsku. Iz Hrvatske poljoprivredne komore ističu, dio uvezenog mlijeka na našem tržištu deklarira se kao domaće, a na to upozoravaju već godinama.

"U trgovačkim lancima možemo naći mlijeko s nekakvim oznakama, kockicama kojima se na prvi pogled aludira potrošačima da je mlijeko podrijetlom iz Hrvatske. Zato smo htjeli ukazati da se na taj način varaju potrošači", kaže Matija Brlošić, zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore.

Posebno oni koji i traže hrvatske, domaće proizvode. Iz HPK ističu, ovo je pravi primjer nepoštene trgovačke prakse. Također upozoravaju, mlijeko u Hrvatsku dolazi po izrazito niskim cijenama, tako zvanim dampinškim, a kojima domaći mljekari ne mogu parirati.

Sve ovo usko je vezano uz probleme sa cjelokupnim mljekarskim sektorom. Hrvatska je nekada imala 50 000 onih koji su isporučivali mlijeko. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, takvih je 2018. godine bilo nešto više od 6000, a HPK upozorava 2020.godine taj broj je  4036. Prošle godine isporučeno je nešto više od 434 milijuna kilograma mlijeka što je na razini 2019. U siječnju ove godine proizvodnja je rasla za 1,7% uspoređujući isto razdoblje 2020.

"Proizvodnja je samo zahvaljujući velikim farmama zadržana na istoj razini proizvodnje mlijeka, te nemamo trend pada proizvodnje nego blagi porast", ističe Brlošić.

On se bazira upravo na velikim proizvođačima koji i proizvode 80% ukupne količine. Ipak, raste proizvodnja po isporučitelju, a koja je 2017.godine prosječno bila 68 tona - godinu dana kasnije popela se na 73. No na isplativost proizvodnje, a posebno kod malih i srednjih proizvođača, utječe puno toga. Poskupljenje hrane, repromaterijala, ali i uvoz.

U govedarskoj proizvodnji kaskamo i za zemljama u okruženju. Više mlijeka od nas proizvode Slovenci, Mađari, Česi. Približava nam se i Luksemburg, površine nešto veće od Vukovarsko-srijemske županije.

Potencijala imamo, od znanja poljoprivrednika do prirodnih resursa. Prilika za revitalizaciju poljoprivrede možda leži u novoj financijskoj perspektivi, a u kojoj je za domaću poljoprivredu namijenjeno 5 milijardi eura.