Ističu: Razlog navedenom je u činjenici da EBITDA govori o onome što menadžeri najviše vole, a to je gotovina ali samo u nekom idealnom pretpostavljenom slučaju. Tako i grupacija u svojim financijskim izvješćima kao ključne financijske pokazatelje izdvaja EBITDA i EBIT koji je od 2016. u odnosu na ranija razdoblje materijalno poboljšanje na što naravno uprava ukazuje. No, kako bi imali realnu sliku o financijama Grupacije Đuro Đaković bito je objasniti što je utjecalo na materijalno poboljšanje.
Naime, a 2016. godini izršena je revalorizacija dugotrajne materijalne imovine u izosu od 105.179.149 kuna što je jako velik iznos, osobito ako se uzme u obzir približno petina ukupnog iznosa društva dionica je da je revalorizacija legitiman postupak koji poduzeća provode dobrovoljno (istovremeno je i jedna od metoda s kojom se može "iskriviti" slika financijskih izvještaja), ali ono što zabrinjava je činjenica da bi bez provedene revalorizacije, kojom se izjednačava računovodstvena s tržišnom vrijednosti dugotrajne materijalne imovine, vlastiti kapital Grupacije bio u minusu u 2016. godini, što nije bio slučaj u prethodnim godinama, bez obzira na ostvarene gubitke. Revalorizacija je tako i uvom slučaju provedena iz razloga iz kojeg se zapravo najčešće provodi, samo da bi se "nabildala" bilanca, jer ona izravno dovodi do povećanja kapitala društva kroz revalorizacijsku pričuvu, a to automatski dovodi do manjeg stupnja zaduženosti i većeg stupnja financiranja iz vlastitih u odnosu na tuđe izvore, što vanjski korisnici vole. Bitno je još upozoriti da se tu radi tek o prividnoj manjoj zaduženosti i prividno boljem odnosu kapitala i obveza, a i cijeli je postupak poprilično skup. Tim se postupkom povećava vrijednost amortizacije, a to također utječe na prethodno navedeni pokazatelj (EBITDA). Dakle, provedena revalorizacija dugotrajne materijalne imovine je ključan razlog zašto EBITDA, nakon 3 godine negativnog iznosa, u 2016. godini bilježi pozitivnu vrijednost.
No, unatoč provedenoj revaloizaciji u promatranom razdoblju od 2011. do 2016. godine vrijednost EBITDA (o/o) u2016. godini u iznosu od l,|lYo niti približno nije dosegla rainu iz 2011. godine kada je iznosila 4,63 posto. EBIT za razliku od EBITDA iz operativne dobiti/gubitka isključuje vrijednost amortizacije, a nakon pozitivnih iznsa u 2011. i 2012. u razdoblju od 2013. godine do 2015. u kojem su zabilježeni ogromni minusi, najizraženiji u 2014. (-21,89 posto), počinje se u 2016. smanjivati, ali i dalje ne doseže pozitivnu vrijednost, te u 2016. godini iznosi -3,16 posto.
Kako prethodno navedena revalorizacija iz 2016. godine ne utječe na pokazatelje likvidnosti Đuro Đaković, da bi se otklonio njezin utjecaj u analizi financijskog stanja u 2016. u odnosu na ranije godine detaljnije je analizirana i likvidnost za razdoblje od 2011. do 2016. Većina pokazatelja iz skupine likvidnosti pokazuje negativne trendove kroz sve godine promatranja. Pokazatelji tekuće likvidnosti je u 2011. bio na prihvatljivijoj razini, da bi se u sljedećim godinama značajno pogoršao, preciznije smanjio, a u 2013. spustio na razinu ispod graničnog minimuma. (...)
Unatoč tome što na pokazatelje profitabilnosti utječe prethodno navedena revalorizacija, važno je i njih spomenuti. Bruto i neto marža profita nakon pozitivnih vrijednosti u 2011. i 2012. bilježe minuse od 2013. do 2016. godine. Dovoljno je reći da je neto marža profita najprecizniji pokazatelj konačnih učinaka realiziranih poslova i pokazuje koliki postotak prihoda ostaje u vidu dobiti kojom se može slobodno raspolagati.
Analiza poslovnih pokazatelja rađena je naravno i za prvo tromjesječje 2017. godine u odnosu na razdoblje 2016. godine, no kako se radi o nerevidiranom izvješću, reći ćemo samo da bi bilo zanimljivo vidjeti kako bi to izvješće izgledalo da je napravljena njegova revizija, te će zato biti zanimljivo vidjeti kako će biti revidirano konsolidirano izvješće grupacije Đuro Đaković za 2017. godinu, zaključuju iz Nezavisnog sindikata "Socijalna pravda".
