Održana na Vijušu prva službena nogometna utakmica u Brodu
SB kalendar
Dogodilo se na današnji dan 23. kolovoza
Konjske utrke na Brodskom hipodromu
Aleksandar Makedonski pobijedio Darija III., ratovi dviju ruža, patentiran leteći stroj, rodio se Branko Rakijaš, potpisan Čelični pakt, strijeljan Rade Končar. ...
21.05.2013 22:01:35
Ukinuta slobodna općina Brod
Blagoslovljen knez Branimir, osnovana FIFA, dopuštena prodaja piva, uvodi se automatsko biranje telefonskih brojeva, Michelangelova Pieta oštećena, objavljena imena masonske lože. ...
21.05.2013 05:52:05
Češka besada osnovana u Brodu
Održan prvi nicejski sabor, umro ban Josip Jelačić, prve levisice, u Beču rođen  Wilhelm Wagner, prvi bikini. ...
20.05.2013 07:21:36
Otvoren Dom umirovljenika
Odsječena glava Anne Boleyn, utemeljena Legija časti, Brođani položili temelj nove škole, završen Meksičko-američki rat, umro dr. Gjuro Pilar, referendum u Hrvatskoj. ...
19.05.2013 05:52:32
Rođen poznati etnolog Zvonimir Toldi
Rođen Ruđer Bošković, prvi put objavljen horor Drakula, utemeljena je Marijina kongregacija učenika, rođen papa Ivan Pavao II., prvi broj lista Brodske novosti, masovna tučnjava u Engleskoj, Indija izvršila nuklearnu probu, urmo Ratko Silar. Mamelučki sultan Baibars 1268. godine uništio je križarsku kneževinu Antiohiju. Mameluci su 1250. srušili dinastiju Ajubida, preuzeli vlast u Egiptu i vladali njime gotovo tri stoljeća. Grad Antiohija je od helenističkog razdoblja bio važna strateška lokacija. U 7. stoljeću osvojili su ga Arapi, u 10. stoljeću Bizantinci, u 11. stoljeću Seldžuci, no oni su ga zadržali samo 14 godina do dolaska križara 1098. koji su je nakon devet mjeseci opsade osvojili na prevaru i u njoj utemeljili jednu od svojih kršćanskih kneževina. Sultan Baibars Antiohiji je počeo prijetiti već 1260., poglavito zbog toga što je kneževina bila vazal Armenije i kao takva podržavala Mongole koji su bili tradicionalni neprijatelji Turaka. Tijekom opsade stanovnici Antiohije, oslabljeni ranijim sukobima u regiji, brzo su pristali na predaju povodeći se za Baibarsovim obećanjem kako će grad ukoliko ne pruži otpor biti pošteđen. No, odmah nakon ulaska osvajačke vojske unutar zidina sultan je naredio da se vrata zatvore, a stanovnici brutalno pobiju. Kasnije je u pismu prethodnom kršćanskom vladaru grada detaljno opisao masakr zaključivši kako je "i bolje da nije bio prisutan jer bi u suprotnom požalio što se rodio". Grad koji je bio ključan za uspjeh prvog križarskog rata, pokazao se ključnim i za kraj franačkog, odnosno europskog utjecaja u regiji jer je nakon pada Antiohije ista sudbina snašla i ostatak Sirije. Jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika i po nekim mišljenjima najveći Hrvat u cijeloj povijesti – Ruđer Bošković – rođen je na današnji dan 1711. godine u Dubrovniku. Ruđer je imao čak osmero braće i sestara, a s nekima od njih ostao je blizak tijekom cijelog života, naročito sa sestrom Anicom i bratom Barom. Ruđer je školovanje započeo u Dubrovniku, a s 14 godina poslan je u Rim, gdje se školovao kod isusovaca na slavnom Rimskom kolegiju (Collegium Romanum), jednom od najpoznatijih svjetskih sveučilišta toga vremena (katolički ekvivalent Oxfordu i Cambridgeu). Nakon svršenog studija zaređen je za svećenika i stupio je u tada silno moćni Isusovački red. Na Rimskom kolegiju predavao je matematiku, a znanstveno se bavio teorijom sila u fizici. Njegova je izvorna zamisao bila da se sva materijalna tijela (kamen, stol itd.) sastoje od točaka koje nemaju protežnosti, ali djeluju jedne na druge silama koje ovise o njihovoj međusobnoj udaljenosti. Revolucionarno u tome bila je misao da se ono što vidimo kao čvrstu materiju zapravo sastoji od praznog prostora ispunjenog samo točkama. Njegove ideje uvelike su se pokazale ispravnima otkrićem atoma, a i danas daju inspiraciju za pronalaženje unificirane teorije sila u prirodi. Zanimljivo je da se Bošković, nakon što je otišao iz Dubrovnika s 14 godina, u njega vratio samo jednom, za vrijeme ljetnih praznika 1747. (kad mu je bilo 36 godina). Boškovićev rad na polju astronomije dao je ploda u osnivanju zvjezdarnice u milanskoj Breri (po toj četvrti u Milanu zove se i jedan model Alfe Romea, automobilske marke kojoj je sjedište također u Milanu). Zvjezdarnica u Breri pod Boškovićevim vodstvom postala je jedna od najmodernijih na svijetu. Po Boškoviću je nazvan jedan krater na Mjesecu (nedaleko od kratera Julije Cezar). Pri kraju života Bošković je dobio zaposlenje na francuskom kraljevskom dvoru. Bio je prijatelj moćnog ministra grofa de Vergennesa, osobe koja je uvelike zaslužna što su Amerikanci uspjeli pobijediti Britance u Ratu za nezavisnost. Zanimljivo je da se Bošković u doba boravka u Londonu susreo sa slavnim znanstvenikom Benjaminom Franklinom, s kojim je razgovarao o elektricitetu, pojavi koja je u to vrijeme bila u žarištu najnaprednije znanosti. Britanci su Boškovića imenovali članom slavnog Royal Societyja. Bošković je prijateljevao s više kardinala, s papom, pa i s poljskim kraljem, uz čiju je pomoć uspio jednom prilikom spriječiti ruski napad na Dubrovnik. Naime, kad su Rusi namjeravali intervenirati u Dubrovniku svojom ratnom flotom, Bošković je napisao pismo poljskom kralju i zamolio ga za pomoć. Poljski kralj uputio je molbu ruskoj carici i opasnost za Dubrovnik bila je otklonjena. Bošković je boravio i na dvoru slavne carice i kraljice Marije Terezije, koju je opisao kao izrazito pobožnu ženu, koja se u doba bitke u kojoj je sudjelovala njena vojska usrdno molila, zajedno s drugim ženama s dvora. Ruđer Bošković umro je u Milanu u 77. godini života. 1832. godine đakovački biskup Pavao Matija Sučić, na svom putovanju u Zagreb, na ustoličenje Franje Vlašića za hrvatskog bana, zadržao se jedan dan u Brodu. Odsjeo je kod župnika Jurja Hartmanna u župnom dvoru, gdje je primio zapovjednika Tvrđave F.M.L. de Deuchterslebena i gvardijana franjevačkog samostana fra Stjepana Ninkovića. 1857. godine podarhiđakon Ivan Matijevac, blagoslovio je željezno raspelo s kamenim postoljem, koje je dao podići Josip Maričević zvani Jozo Mišan, iza samostanske zgrade na početku naselja Mucvanj. Raspelo postoji i danas. Vjerojatno najpoznatiji horor roman svih vremena, Drakula irskog pisca Brama Stokera, prvi je put objavljen 1897. godine u Londonu. Stoker je spisateljsko iskustvo stekao dok je radio u poznatom londonskom Lyceum Teatru i to pišući romane i priče kako bi si podebljao budžet. Pod utjecajem brojnih djela koja su se bavila fantastikom počeo je proučavati europski folklor, a najveći utjecaj na njega ostavio je esej Emily Gerard «Transylvania Superstitions». Lik Drakule najvjerojatnije je utemeljen na vlaškom knezu Vladu Tepešu III. koji je, uz prekide, vladao od 1446. do 1476. Vlad je ratovao s Turcima i bio je poznat po iznimnoj okrutnosti prema neprijateljima koje je osobito volio nabadati na kolce zbog čega je ostao poznat i kao Vlad Nabadač. Na taj je način prema pretpostavkama povjesničara ubio desetke tisuća zarobljenika i došao na vrlo zao glas među Turcima, ali i u cijeloj istočnoj Europi. Ime Drakula naslijedio je od oca koji je bio član viteškog Reda Zmaja. Drac na rumunjskom znači zmaj, a Dracul prema nekima znači zmajev sin. Legende o vampirima su poznate u cijeloj Europi, a pomiješane s detaljima slabo poznate povijesti udaljene regije irskom su piscu bile sasvim dovoljne da stvori iznimno dobru priču. U vrijeme kad je roman izašao nije izazvao veliko zanimanje, a čitatelji su ga promatrali kao još jednu dobru avanturističku priču, no svoj pravi uspjeh Drakula je doživio tek na filmu. 1922. snimljen je Nosferatu, ali kako film nije imao autorska prava tvorci su završili na sudu, no najveći uspjeh bio je vjerojatno Drakula iz 1931. u kojem se proslavio Bela Lugosi, a koji je postavio temelje klasičnim horor filmovima. 1919. godine utemeljena je Marijina kongregacija učenika Realne gimnazije u Brodu. Blaženi Ivan Pavao II. rođen je pod imenom Karol Józef Wojtyła na današnji dan 1920. godine, u gradiću Wadowice, 50 kilometara od Krakowa. Papin otac bio je dočasnik u austrougarskoj vojsci, a zatim časnik u vojsci Republike Poljske, gdje se uspeo do čina kapetana. Kad je bio dječak, budućeg su papu od milja zvali Lolek (skraćeno od Karol, kao što je Bolek skraćeno od Boleslav). Majka mu je umrla kad mu je bilo samo 8 godina, pa ga je odgajao otac. Kao dječak, Karol je često igrao nogomet kao golman. U njegovoj osnovnoj školi bar su trećina učenika u razredu bili Židovi. Kad su katolici protiv Židova igrali nogomet, Karol je često igrao kao golman na židovskoj strani. U mladosti je pokazao neobičan talent za jezike. Naime, učio je čak 12 jezika, od čega je 9 kasnije obilno koristio kao papa. Blaženi Ivan Pavao II. postao je prvi papa ne-Talijan još od davne 1523. godine. Za svog je mandata proglasio 1,340 blaženika i 483 sveca, više nego svi njegovi prethodnici zajedno tijekom 500 godina. Imenovao je 231 novog kardinala. Bio je prvi papa u povijesti koji je stupio u židovsku sinagogu i muslimansku džamiju. Poznat je po tome što je imao snage ispričati se za pogreške koje su katolici činili u prošlosti. Tako se ispričao za katoličku umiješanost u trgovinu robljem tijekom povijesti, za proces protiv Galileja Galilea, za spaljivanja na lomači i vjerske ratove, za križarsko osvajanje Carigrada i za neaktivnost i šutnju mnogih katolika za vrijeme Holokausta. Smatra ga se zaslužnim u procesu ukidanja totalitarnih komunističkih režima u srednjoj i istočnoj Europi. 1929. godine izašao je prvi broj lokalnog lista  Brodske novosti. Vlasnik i izdavač bio je Šandor Mikličan, a odgovorni urednik Branko Cvjetković. List se smatrao «kulturno-privrednim tjednikom», a tiskan je kod Vilima Buka. List je pokrenuo i temu «Uspomene na stari Brod». Do 16. studenog 1929. godine izašlo je 27 brojeva, a onda je list promijenio ime u Posavska štampa. Rimski ugovor potpisan je na današnji dan 1941. godine. 1944. godine rođen je u Vinkovcima etnolog Zvonimir Toldi. Školovao se u Slavonskom Brodu i Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao etnologiju i povijest. Godine 1968. zapošljava se u Muzeju Brodskog Posavlja gdje se tijekom godina ističe prikupljanjem značajne etnološke zbirke, te formiranjem pozamašne fototeke. Postavio ej brojne i zapažene izložbe popraćene kvalitetnim i zanimljivim katalozima. Sudjeluje u više televizijskih emisija kao poznata i pozvana osoba na području istraživanja tradicijske kulture u Hrvatskoj. Objavio je niz etnoloških članaka i članaka o prošlosti Slavonskog Broda. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja. 1964.  godine stotine mladih u Engleskoj dobilo je zatvorsku kaznu nakon masovne tučnjave između tzv. «modova» i «rockera». U to vrijeme mladi ljudi iz radničkih obitelji pridruživali su se uličnim bandama. Dvije struje su se uskoro iskristalizirale. Modovi su se ulicama vozili na vespama, slušali ska glazbu i grupu The Who. S druge strane rokeri su vozili velike motore, uvijek bez kacige i u kožnim jaknama, a slušali su mahom Elvisa Presleya dok im je glavni uzor bio Marlon Brando. U konačnici rivalstvo je kulminiralo na taj proljetni dan u gradu Brighton. U tučnjavi je sudjelovalo preko 1000 osoba. U to vrijeme glazba je bila nešto sasvim drugačije od danas, ona je bila sastavni dio identiteta mladih ljudi i njihovog životnog stila. Apollo 10, četvrta Apollo misija s ljudskom posadom koju su činili Thomas Stafford, John W. Young i Eugene Andrew Cernan, lansirana je 1969. godine iz svemirskog centra Kennedy. Primarni zadaci misije bili su osposobljavanje i testiranje posade, uređaja i letjelice za pružanje podrške letjelici i posadi koja će u slijedećoj misiji izvršiti zadatak slijetanja na Mjesec, kao i testiranje samog mjesečevog modula u uvjetima mjesečeve orbite i okoliša. Stoga se može reći da je ova misija bila generalna proba za stvarno slijetanje misije Apollo 11 na Mjesec. Misija broj 10 uspješno je obavljena, mjesečev modul se odvojio i nakon nešto više od osam sati u mjesečevoj orbiti, tijekom kojih se približio na do tada najbližu točku od 15.5 kilometara nad površinom, spojio sa servisnim modulom. Uz Apollo 10 veže se i manje poznati detalj. Prema Guinnessu, misija je tijekom povratka s Mjeseca na Zemlju postavila brzinski rekord za vozila s posadom i to letjevši brzinom od 11.08 km/s, odnosno 39.897 km/h. Indija je 1974. godine izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju Ian Curtis, pjevač Joy Divisiona, izvršio je samoubojstvo 1980. godine. Vulkan Mount Saint Helens, koji je od 1857. godine mirovao, eruptirao je jačinom ekvivalentom 10-megatonskoj bombi 1980. godine. Stratovulkan u saveznoj državi Washington u ožujku te godine počeo je pokazivati znakove pojačane aktivnosti, a u magmatskoj komori počeo se stvarati pritisak koji je izdizao planinu uzrokujući izbočenje na sjevernoj strani vulkana. Čunj se izdizao oko 150 cm na dan, a znanstvenici su upozorili da bi čunj, tada visok oko 100 m, mogao izazvati veliku lavinu, no nitko nije mogao predvidjeti jednu od najvećih erupcija modernog doba koju je zasjenio jedino Pinatubo 11 godina kasnije. U 20:32h po lokalnom vremenu potres magnitude 5,0 prema Richteru uzrokovao je klizanje oko 2 kubična kilometra naslaga što je stlačenu magmu i plinove naglo dovelo u kontakt s daleko nižim atmosferskim tlakom. Eksplozija koja je uslijedila bila je epskih proporcija, vrući vulkanski plinovi, pare, pepeo, magma i stijene izlijetali su kroz razvaljenu planinu, izderane grebene i sravnjene šume do udaljenosti od 28km, a 400 milijuna tona pare i prašine završilo je u atmosferi. Piroklastični tokovi spustili su se brzinom koja je od početnih 350 km/h uskoro dosegla više od 1.000 km/h. Sve što se našlo na putu eksplozije u potpunosti je zbrisano. Tragačke patrole s opustošenog područja su spasile 198 ljudi, a 61 osoba je smrtno stradala ili su proglašene nestalima u pepelu i ruševinama. Ukupno je potpuno uništeno oko 600 kvadratnih kilometara šume, izginulo je oko dva milijuna životinja, a uništeno je 26 jezera i više od 240 km riječnih tokova, a planina Saint Helens smanjila se s 2.950 m na 2.550 m visine. 1991. godine osnovana je specijalna postrojba Ministarstva obrane, bojna  «Zrinski». Na današnji dan 1995. godine 35-godišnji Shawn Nelson, stanovnik San Diega u Kaliforniji, ukrao je vojni tenk iz oružarnice američke Nacionalne garde i provezao ga ulicama grada uništavajući sve pred sobom. Nelson je imao teških životnih problema: napustila ga je supruga, izgubio je posao, doživio je nesreću na motociklu i umrli su mu roditelji od raka. Postao je psihološki nestabilan. Na današnji dan dovezao se svojim Chevroletom u oružarnicu Nacionalne garde u San Diegu. Vrata od voznog parka bila su otvorena jer su zaposlenici tog dana radili prekovremeno. Jednostavno je ušao u dvorište s tenkovima i željeznom polugom otvorio poklopac za ulazak u tenk. Zanimljivo je da za pokretanje tenka nisu potrebni ključevi nego je dovoljno pritsnuti gumb. Prva dva tenka nije uspio upaliti, ali treći je. Bio je to tenk M60 Patton, težak 57 tona (kao 57 prosječnih automobila) i s turbodizelskim motorom od 750 konjskih snaga. Srećom, streljivo za tenkove bilo je u drugoj zgradi pa Nelson nije mogao koristiti tenkovski top od 105 milimetara. Nelson je izvezao tenk iz oružarnice i uputio se na vožnju ulicama San Diega. Namjerno je gazio automobile uz cestu, koji su se raspadali i gniječili poput dječjih igračaka. Kao od šale je rušio ulične stupove, a namjerno se zaletio i u jednu motoriziranu kamp kućicu i raznio ju po cesti. Policijska vozila slijedila su tenk, no nisu imali načina zaustaviti ga. Potjeru je snimao i helikopter iz zraka. Nelson je prešao preko jednog vatrogasnog hidranta, nakon čega je voda počela sukljati desetak metara u zrak. Pokušao je srušiti i jedan most zalijetajući se u stupove, no to mu nije uspjelo. Na kraju se uputio na autocestu. Kad je pokušavao prijeći u suprotni smjer, tenk je zapeo na betonskoj blokadi na sredini autoceste. Policajci su se u tom trenutku popeli na tenk, otvorili poklopac i zapovijedili Nelsonu da stane. On ih nije slušao nego je nastavio s tenkom se izvlačiti iz betonske prepreke. U tom je trnutku jedan od policajaca pucao u Nelsona. Pogodio ga je u rame i ovaj je umro u bolnici. Kasnije se pojavilo pitanje je li bilo nužno ubiti Nelsona. Zaključili su da ukoliko bi uspio s tenkom prijeći betonsku pregradu ušao bi u suprotnu traku autoceste gdje bi pregazio mnoga vozila s ljudima u njima. I Nelsonov brat je zaključio da je pucanje u Nelsona bilo opravdano. Naime, da su primjerice samo bacili suzavac u tenk, to bi možda zaustavilo Nelsona ali ne bi i tenk, a policija od suzavca ne bi mogla ući u kabinu. Romano Prodi postao je 1996. godine premijer 55. talijanske vlade od II. Svjetskog rata. Radovan Karadžić, optužen 1996. godine zbog ratnih zločina, povukao se s mjesta predsjednika Republike Srpske. 1998. godine vlada SAD-a podnijela je tužbu protiv Microsofta zbog monopola. 2001. godine umro je Ratko Svilar, generalni direktor Tvornice vagona i mostova «Đuro Đaković» u vrijeme najvećeg uspona ovog nekadašnjeg industrijskog giganta, koji je zapošljavao i do šesnaest tisuća radnika. Rođen je u Trnjanima 19. veljače 1922. godine. Bio je učesnik hrvatskog antifašističkog pokreta od 1941. godine. Već 1946. je pomoćnik generalnog direktora tvornice «Đuro Đaković», a od 1959. do 1974. godine je generalni direktor. Bio je član Izvršnog odbora Privredne komore Hrvatske i Jugoslavije, predsjednik Savjeta metalne industrije Jugoslavije i član Međudržavne komisije za tehničku suradnju SFRJ, predsjednik jugoslavenske komisije za strojogradnju Savjeta Europskog Vijeća, predsjednik upravnih odbora poslovnih udruženja Ingra i drugih. 2005. godine umro je u Slavonskom Brodu farmaceut mr. sc. Ivan Grgić.  Rođen je u Slavonskom Brodu 18. lipnja 1935. U Brodu je završio osnovnu školu i gimnaziju, a  u Zagrebu Farmaceutsko biokemijski fakultet. Magistrirao je 1964.  godine. Od 1965. do 1990. bio je ravnatelj Opće bolnice «Josip Benčević». Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. U političkom životu Broda bio je poslanik Savezne skupštine u Beogradu, Sabora Hrvatske, a 1985. predsjednik Skupštine općine Broda. Bio je veliki zaljubljenik u sport, posebice u košarku, u kojoj je prošao put od dugogodišnjeg aktivnog igrača, preko trenera, državnog košarkaškog suca sve do predsjednika košarkaškog saveza.  Rođeni na današnji dan su: Alfons V., portugalski princ (1475.),  hrvatski gitarist i skladatelj, Ivan Padovec (1800.), James Bicheno Francis, britansko-američki inženjer (1815.), bački hrvatski svjetski putnik, lovac, pustolov, fotograf, istraživač i putopisac, Oskar Vojnić (1864.), Nikolaj II. Romanov, posljednji ruski car (1868.), engleski filozof, matematičar i društveni reformator, Bertrand Russell (1872.), Walter Gropius, njemački arhitekt i teoretičar arhitekture (1883.), američki filmski redatelj, Frank Capra (1897.), Fred Perry, engleski tenisač (1909.), rvatski nogometaš, Franjo Wölfl (1918.), Ivan Večenaj, hrvatski slikar i književnik (1920.), hrvatski stolnotenisač, Anton Stipančić (1949.), Mahamadou Diarra, malijski nogometaš (1981.)....
17.05.2013 22:05:10
Napadalo 7 centimetara snijega u Brodu
Praksa cijepljenja ljudi, početak Sedmogodišnjeg rata, rođenje Newyorške burze, patentiran saksofon, počeo izlaziti „Comic Cuts“, umro Filip Čurković FIla. ...
16.05.2013 22:02:02
Otkriven je spomenik poginulim braniteljima Hrvatske
Vjenčali se Marija Antoaneta i dofen Luj, Edgar Allan Poe vjenčao se s rođakinjom Virginijom Clemm, Ivana Orleanska proglašena svetom, održana prva ceremonija Oscara. ...
15.05.2013 22:02:45
Kongres esperantista u Brodu
Osnovan Las Vegas, prvo emitiranje Radio Zagreba, premijera Mickey Mousea, ustrojena 2. gardijska brigada HV „Gromovi“ ...
15.05.2013 06:09:13
Nad Brodom Halleyev komet
Cjepivo protiv malih boginja, gradi se Tvronica vagona, strojeva i mostova u Brodu, Peruanka najmlađa majka u povijesti, proglašena Država Izrael ...
13.05.2013 21:46:46
U Brodu i okolici  -5ºC
Osnovana prva kažnjenička kolonija u Australiji, neovisnost Ekvatora, biciklistička utrka u Italiji, ukazanje Gospe u Fatimi, Svjetsko prvenstvo u utrkama Formule1. ...
12.05.2013 22:24:37
Iskopan kanal Glogovica
Bitka kod Lewesa, ukinuta Mletačka republika, Brod dobio brzojavni ured, predstavljeno računalo Z3, Sečuan pogodio potres. ...
11.05.2013 22:55:02
Snijeg i mraz u Brodu
Umro Juraj Haulik, osnovana tvrtka Mercedes-Benz, osnovana Američka Akademija filmskih umjetnosti i znanosti ...
10.05.2013 22:02:09
Brođani demolirali brodski željeznički kolodvor
Vespucci na putovanju u Novi svijet, Luj XVI. nastupio na prijestolje, Indijski ustanak protiv britanske vlasti, obilježavanje Majčinog dana, nacističko spaljivanje neželjenih knjiga. ...
10.05.2013 04:55:21
Zračna opasnost u Brodu oglašavana sedam puta
Kolumbo na četvrtom putovanju, prva miss ljepote u Brodu, Britanci zarobili njemačku podmornicu, uhićen Hermann Göring, Schumanova deklaracija. ...
08.05.2013 23:11:54
Avion se srušio na Brlićku
Lavoisier giljotiniran, pamuk se sadi u Podvinju, pivovara u Brodu, dr. John Pemberton napravio prvu Coca Colu, Nijemci se predali saveznicima, Komunalna banka otvorena u Brodu. ...
08.05.2013 05:52:09
1892. rođen Josip Broz Tito, 1948. uhićen Andrija Hebrang
Pobjeda Ivane Orleanske, rođen Josip Broz Tito, njemačka podmornica potopila putnički brod, uhićen Andrija Hebrang, ubojstvo u McDonald"su. Francuska heroina Ivana Orleanska 1429. godine postigla je jednu od svojih najvažnijih pobjeda koja je označila prekretnicu u englesko-francuskom Stogodišnjem ratu. Razbijanje opsade Orléansa bila je prva značajna francuska pobjeda od strašnog poraza koji su doživjeli kod Agincourta 1415., te je označila kraj engleskih pretenzija na osvajanje cijele Francuske. Opsada je započela 12. listopada 1428., a cilj joj je bio potpuno zauzimanje doline rijeke Loire u kojoj je Orléans bio jedini preostali grad pod francuskom upravom. Šest mjeseci nakon početka sukoba Englezi su bili u priličnoj prednosti pred Francuzima, ali iako su kontrolirali nekoliko utvrda kojima su grad držali u okruženju, nisu imali dovoljno ljudi da uspješno napadnu, a njihova artiljerija nije mogla probiti čvrste gradske bedeme. Nakon što je u grad stigla mlada junakinja, branitelji kojima je pristiglo i nekoliko pojačanja, pod njenim su zapovjedništvom izveli niz napada i izbacili Engleze iz utvrda oko grada. Tijekom bitke za utvrdu Les Tourelles koja je bila na južnoj strani rijeke i čuvala prilaz 400 metara dugom mostu prema Orléansu, Ivana je ranjena strijelom u rame, ali se ubrzo vratila u bitku što je potpuno obeshrabrilo englesku posadu koja je ubrzo nakon toga u potpunosti poražena, a njihov zapovjednik Glasdale se utopio u rijeci. Jutro nakon pada Les Tourellesa dvije vojske su se pripremale za frontalni okršaj, no Englezi su nakon sat vremena odmjeravanja odustali i otišli čime je završena opsada Orléansa, što je uz „sveticu“ na čelu vojske Francuzima podiglo moral i bilo zaslužno za velik priljev novih trupa kojima su Englezi izbačeni iz doline Loire, a kasnije i iz Reimsa i Pariza.  Simfonija br. 9 u d-molu, op. 125 „Koral“ posljednja je Beethovenova simfonija, koju je stvarao skoro 10 godina. Već na praizvedbi, na današnji dan 1824. godine, koju je i sam skladatelj dirigirao u Beču, publika je oduševljeno prihvatila ovo veličanstveno djelo. Kako bi što snažnije opisao radost pobjede, Beethoven je po prvi puta u simfoniju uveo ljudski glas. U završnom, IV stavku simfonije, četvero solista i zbor pjevaju Odu radosti, za koju je riječi napisao Friedrich Schiller. U devetu simfoniju (slično još samo kod pete simfonije) je utkana temeljna misao Beethovenova revolucionarna duha, sloboda i jednakost. Oda radosti je danas službena himna Europske Unije. Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu 7. svibnja 1892. godine. Bio je hrvatski i jugoslavenski političar, jugoslavenski državnik i komunistički vođa. Član KPJ od 1920. godine. Od godine 1937. njen organizacijski, a zatim i glavni tajnik. Organizator i neprikosnoveni vođa Narodnooslobodilačkog rata 1941.-1945.. Neprikosnoveni vođa SFRJ tijekom 35 godina. Ustavom iz 1974. godine pokušao je uspostaviti ravnotežu među republikama, a uvođenjem kolektivnog rukovođenja spriječiti borbu za vlast nakon smrti. Josip Broz Tito umro je u Ljubljani 04.05.1980. godine nakon duge i teške bolesti. Sahranjen je u Beogradu u mauzoleju nazvanom Kuća cvijeća, a njegova sahrana je bila jedna od najvećih u povijesti čovječanstva. Lista priznatih državnika i ličnosti koji su se okupili da odaju posljednju počast Titu je bila impozantna: 4 kralja, 31 državni predsjednik, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova, uz to poznate ličnosti kao Indira Gandhi, Margaret Thatcher, Willy Brandt i mnogi drugi. 1910. godine u Pivovari je održan skup Hrvatske stranke prava na kojemu je dr. Vladimir Prebeg, saborski zastupnik, održao svoj kandidacijski govor za sljedeće izbore. Na željezničkom kolodvoru u Brodu Prebega je dočekalo 800 najvatrenijih pristaša pjevajući Lijepu našu. Njemačka podmornica U-20 1915. godine je potopila luksuzni britanski putnički brod RMS Lusitania na kojemu je od 1.198 stradalih putnika, poginulo i 128 Amerikanaca što je bio ključni moment za okretanje mišljenja američke javnosti prema uključivanju u I. svjetski rat. Brod je nakon pogotka torpedom za samo 18 minuta potonuo na oko 15 kilometara od Irske obale. Teorije o brzom potonuću, često su uključivale i činjenicu kako je brod zbog učestalih podmorničkih napada bio preinačen u „naoružani putnički brod“ (AMC - armed merchant cruiser), te da je nosio vojni materijal i to 4.200,000 komada puščane municije, 1.250 komada artiljerijskog streljiva i 18 sanduka fitilja, što su naveli i Nijemci u kasnijem opravdanju napada. Britanci su, žarko želeći uvući SAD u rat, organizirali propagandne akcije u kojima su plasirali izvješća o slavlju u Njemačkoj u znak potapanja broda, no američki predsjednik Woodrow Wilson tada je izjavio kako je „Amerika preponosna da se bori“, te su SAD ušle u rat tek 1917. godine. Na današnji dan 1948. godine uhićen je Andrija Hebrang (otac) i stavljen u zloglasni beogradski zatvor Glavnjaču. Do tada je u jugoslavenskoj vladi obavljao dužnost ministra lake industrije, no smijenjen je s tog položaja 5. svibnja. Uhićen je po nalogu Josipa Broza Tita. Navodno je Tito naložio Aleksandru Rankoviću da se Hebrang uhiti, a ovaj je to revnosno obavio. Protiv Hebranga su pokrenute lažne optužbe da je počinio izdaju dok je bio u ustaškom zatvoru 1942. godine i da je potkopavao jugoslavensku vladu nakon Drugog svjetskog rata. Pravi razlog uhićenja Hebranga bio je vjerojatno strah da bi on mogao biti Staljinov kandidat za Titovog nasljednika (bilo je to doba sukoba Tito – Staljin uoči Rezolucije Informbiroa). Staljinova bliskost s Hebrangom naslućivala se na osnovu nekih pisama iz Moskve koja su dolazila naslovljena samo na Tita i Hebranga i nikoga drugoga iz jugoslavenskog vodstva. Francuski garnizon u Dien Bien Phuu u Vijetnamu 1954. godine pao je u ruke vijetnamske vojske što je označilo kraj Indokineskog rata. Francuska je, iako oslabljena u II. svjetskom ratu, po svaku cijenu nastojala obnoviti kolonijalno carstvo te je u listopadu 1945. u Indokinu poslala 35 tisuća vojnika pod zapovijedanjem proslavljenog francuskog generala Leclerca. Iako je ubrzo nakon dolaska francuske vojske između francuske vlade i Ho Chi Minha potpisan ugovor, već krajem 1946. izbile su borbe između Francuza i Viet Minha, Lige za neovisnost Vijetnama. Primjenjujući kineska iskustva u gerilskom ratovanju, koja je dodatno razradio vijetnamski general Vo Nguyen Giap, Viet Minh je uspješno parirao tehnički superiornijoj, a u početku rata i brojnijoj francuskoj vojsci. Nakon 1950. godine francuske postrojbe su znatno potisnute, a do početka 1954. su izgubili nadzor nad najvećim dijelom sjevernog i srednjeg Vijetnama. Glavni vijetnamski napad, u kojemu je pod zapovjedništvom generala Vo Nguyen Giapa sudjelovalo između 50 i 100 tisuća vojnika, počeo je u večernjim satima 13. ožujka 1954., a već u iduća dva dana, nakon pogibije francuskih časnika i raspada zapovjednog lanca, pale su dvije manje utvrde što je Francuzima onemogućilo uspješnu obranu. Nakon pedeset i sedam dana žestokih borbi, tijekom kojih je poginulo 1.800 francuskih i između deset i trideset tisuća vijetnamskih vojnika, pao je zapovjedni objekt utvrde Dien Bien Phu, samo dan prije početka Ženevske konvencije zbog koje je Pariz odbijao predaju nadajući se da će utvrda izdržati do tada. Politička cijena skupe pobjede Vijetnamu se isplatila jer je poraz u Dien Bien Phuu konačno zapečatio francusku sudbinu u Indokini, te se Pariz na Ženevskoj konferenciji obvezao zauvijek povući iz Indokine. 1991. godine u Pologu su zaustavljeni JNA tenkovi. Na današnji dan 1992. godine jedan zaposlenik McDonald"sa imenom Derek Wood (18) odlučio je opljačkati restoran u kojem je radio. Sa sobom je poveo još dva prijatelja - Freemana MacNeila (23) i Darrena Muisea (18) i uputio se u svoj restoran nakon zatvaranja, dok su zaposlenici bili još unutra. Restoran se nalazio u gradiću Sydney River u Kanadi. Trojica provalnika ušla su kroz podrumska vrata, koja je Wood namjerno ostavio otvorena kad je radio u restoranu ranije te večeri. Nadali su se da će u sefu pronaći oko 200,000 dolara. Međutim, izbila je borba sa zaposlenicima i provalnici su počeli pucati. Pištoljima kalibra .22 ubili su dva muškarca i jednu djevojku, a jedna djevojka ostala je trajni invalid nakon što su joj pucali u glavu. Uspjeli su ukrasti tek nešto više od 2000 dolara. Uhićeni su i osuđeni su na duge zatvorske kazne. Daimler-Benz, proizvođač Mercedes-Benza, 1998. godine je za 40 milijardi dolara kupio američki Chrysler i u najvećem industrijskom spajanju u povijesti, formirao korporaciju DaimlerChrysler. Mnogi prodavači nadali su se da će time nastati prva velika transatlantska autoindustrija, ali ti snovi su propali kada su iz Daimler Chryslera 2007. potvrdili kako će Chrysler biti prodan Cerberus Capital Managementu iz New Yorka, privatnoj tvrtci specijaliziranoj za restrukturiranje kompanija s financijskim poteškoćama. Nakon sastanka velikih dioničara potvrđeno je kako se kompanija raspada na njemački Daimler AG i američki Chrysler LLC. Daimler danas proizvodi Mercedes-Benzove automobile iz serija Maybach, Mercedes-Benz, Smart, Mercedes-AMG, te brojne autobuse i teretna vozila, a tvrtka je vlasnik velikih udjela japanskog Mitsubishi Fuso Truck and Bus Corporationa, kanadskog Automotive Fuel Cell Cooperationa, te posjeduje udjele u McLaren Groupu, ruskom KAMAZ-u i indijskom Tata Motorsu. Dimitrij Medvedev položio je predsjedničku zakletvu Rusije 2008. godine. Rođeni na današnji dan su: Jozef Poniatowski, poljski general (1763.),  njemački skladatelj Johannes Brahms (1833.), Petar Iljič Čajkovski, ruski skladatelj (1840.), američki glumac Gary Cooper (1901.), Eva Peron bivša prva dama Argentine (1919.),  slovenski operni i koncertni pjevač, Noni Žunec (1921.), Damir Mejovšek, hrvatski dramski umjetnik (1933.), hrvatski košarkaški trener, Dražen Anzulović (1967.)....
07.05.2013 04:19:31
Počinju višednevni napadi zrakoplova JNA na Brod
Kraj zlatnog doba talijanske renesanse, u Brodu kanonska vizitacija,  otvoren Eiffelov toranj, snijeg u Brodu, otvoren Eurotunel, najveći smiješko ...
06.05.2013 05:48:07
Njemački tenkovi u Brodu
Velika povelja sloboda, veliki meštar teutonskog reda u Brodu, otvorena dvorena Carnegie Hall, otvoren Maksimir, potpisivanje Londonskog ugovora. ...
05.05.2013 04:50:25
Slavonski Brod ponovno slobodan
Napoleon na otoku Elbi, umro Hugo Badalić, gradnja Panamskog kanala, rođena Audrey Hepburn., umro Josip Broz Tito. ...
04.05.2013 05:52:02
 Bombardiranje Jelasa
Ustav u Europi, prvi Bollywodski film, Zameo ih vjetar, „Riječko pitanje“, prva spam poruka. ...
02.05.2013 22:03:07
NAJAVE DOGAĐANJA
NAJČITANIJI ČLANCI
DANAS
TJEDAN
MJESEC
NAJNOVIJE