Na Lutvinki ustupljeno zemljište za postavljanje pogona za asfaltiranje
SB kalendar
Dogodilo se na današnji dan 29. ožujka
1892. rođen Josip Broz Tito, 1948. uhićen Andrija Hebrang
Pobjeda Ivane Orleanske, rođen Josip Broz Tito, njemačka podmornica potopila putnički brod, uhićen Andrija Hebrang, ubojstvo u McDonald"su. Francuska heroina Ivana Orleanska 1429. godine postigla je jednu od svojih najvažnijih pobjeda koja je označila prekretnicu u englesko-francuskom Stogodišnjem ratu. Razbijanje opsade Orléansa bila je prva značajna francuska pobjeda od strašnog poraza koji su doživjeli kod Agincourta 1415., te je označila kraj engleskih pretenzija na osvajanje cijele Francuske. Opsada je započela 12. listopada 1428., a cilj joj je bio potpuno zauzimanje doline rijeke Loire u kojoj je Orléans bio jedini preostali grad pod francuskom upravom. Šest mjeseci nakon početka sukoba Englezi su bili u priličnoj prednosti pred Francuzima, ali iako su kontrolirali nekoliko utvrda kojima su grad držali u okruženju, nisu imali dovoljno ljudi da uspješno napadnu, a njihova artiljerija nije mogla probiti čvrste gradske bedeme. Nakon što je u grad stigla mlada junakinja, branitelji kojima je pristiglo i nekoliko pojačanja, pod njenim su zapovjedništvom izveli niz napada i izbacili Engleze iz utvrda oko grada. Tijekom bitke za utvrdu Les Tourelles koja je bila na južnoj strani rijeke i čuvala prilaz 400 metara dugom mostu prema Orléansu, Ivana je ranjena strijelom u rame, ali se ubrzo vratila u bitku što je potpuno obeshrabrilo englesku posadu koja je ubrzo nakon toga u potpunosti poražena, a njihov zapovjednik Glasdale se utopio u rijeci. Jutro nakon pada Les Tourellesa dvije vojske su se pripremale za frontalni okršaj, no Englezi su nakon sat vremena odmjeravanja odustali i otišli čime je završena opsada Orléansa, što je uz „sveticu“ na čelu vojske Francuzima podiglo moral i bilo zaslužno za velik priljev novih trupa kojima su Englezi izbačeni iz doline Loire, a kasnije i iz Reimsa i Pariza.  Simfonija br. 9 u d-molu, op. 125 „Koral“ posljednja je Beethovenova simfonija, koju je stvarao skoro 10 godina. Već na praizvedbi, na današnji dan 1824. godine, koju je i sam skladatelj dirigirao u Beču, publika je oduševljeno prihvatila ovo veličanstveno djelo. Kako bi što snažnije opisao radost pobjede, Beethoven je po prvi puta u simfoniju uveo ljudski glas. U završnom, IV stavku simfonije, četvero solista i zbor pjevaju Odu radosti, za koju je riječi napisao Friedrich Schiller. U devetu simfoniju (slično još samo kod pete simfonije) je utkana temeljna misao Beethovenova revolucionarna duha, sloboda i jednakost. Oda radosti je danas službena himna Europske Unije. Josip Broz Tito rođen je u Kumrovcu 7. svibnja 1892. godine. Bio je hrvatski i jugoslavenski političar, jugoslavenski državnik i komunistički vođa. Član KPJ od 1920. godine. Od godine 1937. njen organizacijski, a zatim i glavni tajnik. Organizator i neprikosnoveni vođa Narodnooslobodilačkog rata 1941.-1945.. Neprikosnoveni vođa SFRJ tijekom 35 godina. Ustavom iz 1974. godine pokušao je uspostaviti ravnotežu među republikama, a uvođenjem kolektivnog rukovođenja spriječiti borbu za vlast nakon smrti. Josip Broz Tito umro je u Ljubljani 04.05.1980. godine nakon duge i teške bolesti. Sahranjen je u Beogradu u mauzoleju nazvanom Kuća cvijeća, a njegova sahrana je bila jedna od najvećih u povijesti čovječanstva. Lista priznatih državnika i ličnosti koji su se okupili da odaju posljednju počast Titu je bila impozantna: 4 kralja, 31 državni predsjednik, 22 premijera, 47 ministara vanjskih poslova, uz to poznate ličnosti kao Indira Gandhi, Margaret Thatcher, Willy Brandt i mnogi drugi. 1910. godine u Pivovari je održan skup Hrvatske stranke prava na kojemu je dr. Vladimir Prebeg, saborski zastupnik, održao svoj kandidacijski govor za sljedeće izbore. Na željezničkom kolodvoru u Brodu Prebega je dočekalo 800 najvatrenijih pristaša pjevajući Lijepu našu. Njemačka podmornica U-20 1915. godine je potopila luksuzni britanski putnički brod RMS Lusitania na kojemu je od 1.198 stradalih putnika, poginulo i 128 Amerikanaca što je bio ključni moment za okretanje mišljenja američke javnosti prema uključivanju u I. svjetski rat. Brod je nakon pogotka torpedom za samo 18 minuta potonuo na oko 15 kilometara od Irske obale. Teorije o brzom potonuću, često su uključivale i činjenicu kako je brod zbog učestalih podmorničkih napada bio preinačen u „naoružani putnički brod“ (AMC - armed merchant cruiser), te da je nosio vojni materijal i to 4.200,000 komada puščane municije, 1.250 komada artiljerijskog streljiva i 18 sanduka fitilja, što su naveli i Nijemci u kasnijem opravdanju napada. Britanci su, žarko želeći uvući SAD u rat, organizirali propagandne akcije u kojima su plasirali izvješća o slavlju u Njemačkoj u znak potapanja broda, no američki predsjednik Woodrow Wilson tada je izjavio kako je „Amerika preponosna da se bori“, te su SAD ušle u rat tek 1917. godine. Na današnji dan 1948. godine uhićen je Andrija Hebrang (otac) i stavljen u zloglasni beogradski zatvor Glavnjaču. Do tada je u jugoslavenskoj vladi obavljao dužnost ministra lake industrije, no smijenjen je s tog položaja 5. svibnja. Uhićen je po nalogu Josipa Broza Tita. Navodno je Tito naložio Aleksandru Rankoviću da se Hebrang uhiti, a ovaj je to revnosno obavio. Protiv Hebranga su pokrenute lažne optužbe da je počinio izdaju dok je bio u ustaškom zatvoru 1942. godine i da je potkopavao jugoslavensku vladu nakon Drugog svjetskog rata. Pravi razlog uhićenja Hebranga bio je vjerojatno strah da bi on mogao biti Staljinov kandidat za Titovog nasljednika (bilo je to doba sukoba Tito – Staljin uoči Rezolucije Informbiroa). Staljinova bliskost s Hebrangom naslućivala se na osnovu nekih pisama iz Moskve koja su dolazila naslovljena samo na Tita i Hebranga i nikoga drugoga iz jugoslavenskog vodstva. Francuski garnizon u Dien Bien Phuu u Vijetnamu 1954. godine pao je u ruke vijetnamske vojske što je označilo kraj Indokineskog rata. Francuska je, iako oslabljena u II. svjetskom ratu, po svaku cijenu nastojala obnoviti kolonijalno carstvo te je u listopadu 1945. u Indokinu poslala 35 tisuća vojnika pod zapovijedanjem proslavljenog francuskog generala Leclerca. Iako je ubrzo nakon dolaska francuske vojske između francuske vlade i Ho Chi Minha potpisan ugovor, već krajem 1946. izbile su borbe između Francuza i Viet Minha, Lige za neovisnost Vijetnama. Primjenjujući kineska iskustva u gerilskom ratovanju, koja je dodatno razradio vijetnamski general Vo Nguyen Giap, Viet Minh je uspješno parirao tehnički superiornijoj, a u početku rata i brojnijoj francuskoj vojsci. Nakon 1950. godine francuske postrojbe su znatno potisnute, a do početka 1954. su izgubili nadzor nad najvećim dijelom sjevernog i srednjeg Vijetnama. Glavni vijetnamski napad, u kojemu je pod zapovjedništvom generala Vo Nguyen Giapa sudjelovalo između 50 i 100 tisuća vojnika, počeo je u večernjim satima 13. ožujka 1954., a već u iduća dva dana, nakon pogibije francuskih časnika i raspada zapovjednog lanca, pale su dvije manje utvrde što je Francuzima onemogućilo uspješnu obranu. Nakon pedeset i sedam dana žestokih borbi, tijekom kojih je poginulo 1.800 francuskih i između deset i trideset tisuća vijetnamskih vojnika, pao je zapovjedni objekt utvrde Dien Bien Phu, samo dan prije početka Ženevske konvencije zbog koje je Pariz odbijao predaju nadajući se da će utvrda izdržati do tada. Politička cijena skupe pobjede Vijetnamu se isplatila jer je poraz u Dien Bien Phuu konačno zapečatio francusku sudbinu u Indokini, te se Pariz na Ženevskoj konferenciji obvezao zauvijek povući iz Indokine. 1991. godine u Pologu su zaustavljeni JNA tenkovi. Na današnji dan 1992. godine jedan zaposlenik McDonald"sa imenom Derek Wood (18) odlučio je opljačkati restoran u kojem je radio. Sa sobom je poveo još dva prijatelja - Freemana MacNeila (23) i Darrena Muisea (18) i uputio se u svoj restoran nakon zatvaranja, dok su zaposlenici bili još unutra. Restoran se nalazio u gradiću Sydney River u Kanadi. Trojica provalnika ušla su kroz podrumska vrata, koja je Wood namjerno ostavio otvorena kad je radio u restoranu ranije te večeri. Nadali su se da će u sefu pronaći oko 200,000 dolara. Međutim, izbila je borba sa zaposlenicima i provalnici su počeli pucati. Pištoljima kalibra .22 ubili su dva muškarca i jednu djevojku, a jedna djevojka ostala je trajni invalid nakon što su joj pucali u glavu. Uspjeli su ukrasti tek nešto više od 2000 dolara. Uhićeni su i osuđeni su na duge zatvorske kazne. Daimler-Benz, proizvođač Mercedes-Benza, 1998. godine je za 40 milijardi dolara kupio američki Chrysler i u najvećem industrijskom spajanju u povijesti, formirao korporaciju DaimlerChrysler. Mnogi prodavači nadali su se da će time nastati prva velika transatlantska autoindustrija, ali ti snovi su propali kada su iz Daimler Chryslera 2007. potvrdili kako će Chrysler biti prodan Cerberus Capital Managementu iz New Yorka, privatnoj tvrtci specijaliziranoj za restrukturiranje kompanija s financijskim poteškoćama. Nakon sastanka velikih dioničara potvrđeno je kako se kompanija raspada na njemački Daimler AG i američki Chrysler LLC. Daimler danas proizvodi Mercedes-Benzove automobile iz serija Maybach, Mercedes-Benz, Smart, Mercedes-AMG, te brojne autobuse i teretna vozila, a tvrtka je vlasnik velikih udjela japanskog Mitsubishi Fuso Truck and Bus Corporationa, kanadskog Automotive Fuel Cell Cooperationa, te posjeduje udjele u McLaren Groupu, ruskom KAMAZ-u i indijskom Tata Motorsu. Dimitrij Medvedev položio je predsjedničku zakletvu Rusije 2008. godine. Rođeni na današnji dan su: Jozef Poniatowski, poljski general (1763.),  njemački skladatelj Johannes Brahms (1833.), Petar Iljič Čajkovski, ruski skladatelj (1840.), američki glumac Gary Cooper (1901.), Eva Peron bivša prva dama Argentine (1919.),  slovenski operni i koncertni pjevač, Noni Žunec (1921.), Damir Mejovšek, hrvatski dramski umjetnik (1933.), hrvatski košarkaški trener, Dražen Anzulović (1967.)....
07.05.2013 04:19:31
Počinju višednevni napadi zrakoplova JNA na Brod
Kraj zlatnog doba talijanske renesanse, u Brodu kanonska vizitacija,  otvoren Eiffelov toranj, snijeg u Brodu, otvoren Eurotunel, najveći smiješko ...
06.05.2013 05:48:07
Njemački tenkovi u Brodu
Velika povelja sloboda, veliki meštar teutonskog reda u Brodu, otvorena dvorena Carnegie Hall, otvoren Maksimir, potpisivanje Londonskog ugovora. ...
05.05.2013 04:50:25
Slavonski Brod ponovno slobodan
Napoleon na otoku Elbi, umro Hugo Badalić, gradnja Panamskog kanala, rođena Audrey Hepburn., umro Josip Broz Tito. ...
04.05.2013 05:52:02
 Bombardiranje Jelasa
Ustav u Europi, prvi Bollywodski film, Zameo ih vjetar, „Riječko pitanje“, prva spam poruka. ...
02.05.2013 22:03:07
Dogodilo se na današnji dan
Uhićena Anne Boleyn, Biblija kralja Jamesa, Achenski mir, prvi govor na hrvatskom jeziku, osnovana Europska središnja banka ...
01.05.2013 23:28:03
1992. bombardiran Slavonski Brod, 1995. akcija Bljesak
Zakon o Uniji, osnovani Iluminati, štrajk u Chicagu, električna centrala u Brodu, samoubojstvo Josepha Goebbelsa, gradska knjižnica u Brodu, 10 država primljeno u EU. Škotski i Engleski parlamenti 1707. godine donijeli su Zakon o uniji (Act of Union) kojime su Škotska i Engleska kraljevina spojene u jedinstveno Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije. Dvije kraljevine dijelile su krunu odnosno monarha od «Ujedinjenja kruna» 1606. kada je škotski kralj James VI naslijedio englesku krunu, ali formalno su još punih stotinu godina bile odvojene. Vjerojatno najbolji opis tog ujedinjenja dao je povjesničar Simon Schama kada je napisao «Što je počelo kao nasilno spajanje, završilo je potpunim partnerstvom najutjecajnijeg svjetskog koncerna ... i predstavlja jednu od najzadivljujućih transformacija u povijesti Europe.» Jedna od najmisterioznijih organizacija u povijesti, Iluminati, osnovani su 1776. godine u Ingolstadtu u Bavarskoj od strane profesora Adama Weishaupta. Prvobitni, Iluminati su bili tajno društvo čiji je cilj bio je ukinuti organiziranu religiju i sve svjetske vlade te povesti ljudski rod u «Novi svjetski poredak» kojim upravlja apsolutni razum. No, njihovu urotu je vrlo skoro otkrila bavarska vlada te su bili prisiljeni povući se u potpunu tajnost. O njima se nakon toga više ne zna puno, ali teoretičari zavjere tvrde da još uvijek postoje i iza kulisa upravljaju svjetskom politikom. Pripisuje im se organizacija i pokretanje francuske revolucije, svjetskih ratova, ustrojstvo komunizma te Ujedinjenih naroda i Europske unije, a sve to kao sredstvo centraliziranja svijeta pod jednim parlamentom, ustavom i valutom. Sinonim za Iluminate danas je Savjet za inozemne veze, "think tank" koji se sastoji od bogatih bankara, poznatih znanstvenika i utjecajnih političara. Vjeruje se da rade na ostvarenju Novog svjetskog poretka, sekularne svjetske vlade s UN-om kao policijom. Nitko ne može dokazati njihovo postojanje, ali njihov se utjecaj, povežu li se činjenice svjetske geopolitike, može vidjeti posvuda. Mozartova opera Figarov pir praizvedena je u Beču 1786. godine. U Chicagu je 1886. godine započeo opći štrajk kojime su se radnici nastojali izboriti za svoje dostojanstvo i prava među kojima i osmosatno radno vrijeme. U prosvjedima koji su zahvatili više od 1.200 tvornica u cijelom SAD-u sudjelovalo je između 350.000 i 400.000 radnika i radnica koji su napustilo svoja radna mjesta i krenuli u marš ulicama zahtijevajući osmosatno radno vrijeme po principu 8:8:8, odnosno 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati slobodnog vremena. Štrajku su se pridružili i radnici tvornice McCromick Harvester Works iz Chicagoa, no 3. svibnja poslodavci su među radnike poslali svoje "štrajkolomce". Između radnika i njih došlo je do sukoba te je intervenirala policija ranivši mnoge i ubivši četvero radnika. Kao odgovor na taj događaj 4. svibnja, anarhisti i radnički aktivisti sazvali su za 20:30h mirnu skupštinu na Haymarket trgu gdje se trebalo raspravljati o daljnjim tokovima borbe i o odgovoru na akcije policije. Oko 22h kad je skup bio pri kraju policija je zahtijevala raspuštanje skupštine no tada je netko iz gomile, u kojoj je preostalo oko 200 ljudi, bacio bombu ubivši jednog i ranivši nekoliko policajaca. Policija je otvorila vatru pri čemu je ubila sedmero svojih redarstvenika (što je utvrđeno kasnijim medicinskim pregledom) i mnogo radnika i radnica čiji broj do danas nije utvrđen. Nakon događaja uhićeno je devetoro anarhista i radničkih aktivista od kojih je na kraju puštena jedino Lucy Parsons. Suđenje aktivistima bilo je namješteno i puno kontradikcija, nikada nije pronađen ni jedan dokaz koji bi upućivao da su bombu bacili optuženi, a neki svjedoci su tvrdili da radnici uopće nisu bacili bombu već da se radilo o provokaciji u režiji službe agenata Pinkerton. No, sud nije bio zainteresiran za istinu, aktivistima se nije sudilo radi ubojstva već radi njihovog aktivizma - radi njihove borbe za svoja prava. Tako je i u optužbi pisalo da su oni osuđeni radi svojih govora i pamfleta koji su nadahnuli štrajk koji je kulminirao ubojstvom policajca. Od osmero osuđenih četvoro njih, Albert Parsons, Adolph Fischer, August Spies i George Engel obješeno je 11. studenog. 1887. Louis Lingd izvršio je samoubojstvo uoči vješanja, Michael Schwab i Samuel Filden osuđeni su na doživotnu robiju, a Oscar Neebe na 15 godina zatvora. Na spomeniku žrtvama Haymarketškog masakra upisano je «Doći će dan kada će naša šutnja biti moćnija od vašeg blebetanja!», zadnje riječi kojima se okupljenima prije nego je obješen obratio August Spies. U čast ovim žrtvama i ovom događaju , koji su kroz svijet prenijeli marljivi aktivisti, ponajviše Lucy Parsons, Prvi Maj se diljem svijeta, od kada je priznat na Drugom kongresu Internacionale 1891., slavi kao Međunarodni dan radnika i radnica, poznat i kao May Day. 1896. godine brodski radnici nisu smjeli javno slaviti 1. svibnja, ali su zato uputili telegram radnicima Zagreba, koji su izborili to pravo. U telegramu je pisalo: «Mi s osobitim ushićenjem, pristajemo uz vas, braću. Živjeli!». 1906. godine održana je u Brodu na Savi prva javna proslava Međunarodnog praznika rada. Električna centrala je u Brodu na Savi puštena u rad 1927. godine. strujom je opskrbljivala domaćinstva i ustanove grada. Kada je 1924. godine u Brodu osnovana Tvornica vagona, strojeva i mostova, držalo se kako je moguće da pored tvornice i grad dobije električnu energiju. Naime, u veljači 1922. električna centrala u tvornici bili je osposobljena. Iste godine formiran je i Odbor građana za elektrifikaciju. Na današnji dan 1945. godine, samo jedan dan nakon Hitlerovog samoubojstva, odlučio se ubiti i Hilerov najbliži suradnik Joseph Goebbels, nacistički ministar propagande, zajedno sa svojom ženom Magdom. Hitler je Goebbelsa u oporuci imenovao novim kancelarom Trećeg Reicha, dok je Magdu odlikovao time što joj je pred svoju smrt uručio vlastitu zlatnu stranačku značku nacističke partije, s rednim brojem jedan. S Goebbelsom i Magdom u bunkeru je bilo i njihovo šestero djece. Djecu su dali uspavati morfijem, a zatim im je Magda uz pomoć Hitlerovog liječnika jednom po jednom u ustima zdrobila smrtonosne kapsule s cijanidom. Nakon što su ubili djecu Goebbels i Magda izašli su iz Führerbunkera na površinu i ubili se, ne zna se točno da li cijanidom ili metkom. Vojnici su zapalili njihova tijela, no zbog nedostatka goriva ona nisu potpuno izgorjela, pa su skrivena u plitkom krateru od granate pokraj bunkera. Sovjeti su kasnije identificirali i ekshumirali tijela Josepha i Magde Goebbels te njihovo šestero djece i zajedno s tijelima Adolfa Hitlera i Eve Braun odnijeli su ih u Magdeburg. Konačno su po sovjetskoj naredbi 1970. svi ti ostaci ponovno spaljeni i bačeni u rijeku. Gradska knjižnica osnovana je u Brodu 1948. godine u zgradi koja se nalazila ispred Hrvatskog doma u Mesićevoj ulici 13. 1949. godine u čast proslave 1. svibnja na Trgu maršala Tita organizirana je izložba privrednih dostignuća, a KUD «Jedinstvo» priredio je prvu poslijeratnu izložbu slika brodskih amatera i likovnih stvaralaca. Brod je prvi  put napadnut u 9,52, a drugi u 16,20 sati 1992. godine. palo je više od 60 granata. Dvije su osobe poginule, a četiri ranjene. Prihvaćeno je 60 izbjeglica. 1994. godine poginuo je slavni vozač Formule 1 Ayrton Senna za vrijeme utrke za Veliku nagradu San Marina. Dogodilo se to na stazi u talijanskoj Imoli, gradiću 40 kilometara od Bologne i 80 kilometara od Ferrarijeve tvornice u Maranellu. Ayrton Senna započeo je utrku s prvog startnog mjesta. Nakon sedam krugova, u zloglasnom zavoju Tamburello izletio je sa staze pri brzini od čak 310 kilometara na sat. Njegov bolid udario je u betonski zid, što je dovelo do odvajanja prednjeg desnog kotača, koji je udario Sennu u kacigu. Glava mu se odbila prema naslonu, od čega je zadobio smrtonosnu frakturu lubanje. Utrka je zaustavljena. Liječnik koji je ubrzo došao mogao je već iz Senninih zjenica prepoznati da je ovaj doživio fatalno oštećenje mozga. Ipak, prevezen je helikopterom u bolnicu, gdje su samo mogli konstatirati smrt. Zavoj Tamburello u kojem je stradao već je godinama prije slovio za jedan od najopasnijih u Formuli 1. U istom zavoju već su bili nastradali Nelson Piquet, Gerhard Berger, Michele Alboreto i Riccardo Patrese, istina nitko od njih smrtno. Nakon Sennine smrti taj je zavoj preoblikovan u šikanu koja zahtijeva usporavanje bolida i tako otklanja nesreće. Od Sennine smrti 1994. pa do danas srećom nije poginuo više niti jedan vozač Formule 1, premda su smrtno stradala dva službenika na stazi (2000. i 2001. godine). Vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH pod nazivom Bljesak počela je u 5:30 ujutro 1995. godine. Prvi napad HV-a izvršen je na južni i središnji dio zapadnoslavonske enklave Republike Srpske Krajine snagama sastavljenim od dijelova četiri profesionalne brigade te niza specijalnih, pričuvnih, domobranskih i policijskih postrojbi. U akciji je sudjelovalo oko 7.200 hrvatskih vojnika i policajaca od kojih je oslobađajući zapadnu Slavoniju, poginulo 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Napad je uspio preko svih očekivanja pa su već prvoga dana hrvatske snage došle nadomak Okučana i ušle u Jasenovac te ovladale svim bitnim objektima. U samo 31 sat operacija oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac. Akcija Bljesak bila je u vojnom smislu nastavak vojne operacije Otkos 10 iz prosinca 1991. kada je oslobođen veći dio zapadne Slavonije, no njeno potpuno oslobađanje tada je spriječilo potpisivanje Sarajevskog sporazuma i dolazak mirovnih snaga UN-a. Pouke koje su za obje strane proizlazile iz Bljeska bile su jasne. HV je postala snaga za koju srpske paravojne jedinice više nisu ravnopravan protivnik, znatno bolje naoružana i opremljena nego ranije, HV je sad bila u stanju razbiti pobunu, a postalo je isto tako očito da je hrvatska strana odlučila da se problem u cjelini riješi vojnim sredstvima te da nema smetnji da se to dogodi vrlo brzo što se pokazalo potpuno točnim kada je u kolovozu akcijom Oluja oslobođen ostatak područja okupiranih u sastavu Republike Srpske Krajine. {youtube}uAqt9DSDSjw|480|360{/youtube} 2004. godine Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija su se pridružile Europskoj Uniji. Rođeni na današnji dan su: Aleksandar Terplan, slovenski književnik u Ugarskoj (1816.), hrvatski književnik, Ivan Trnski (1819.), Santiago Ramon y Cajal, španjolski znanstvenik (1852.), hrvatski filozof, Milan Kangrga (1923.), Gregoire Kayibanda, ruandski političar (1924.), hrvatski nogometaš, Bernard Vukas (1927.), Neven Ljubičić, hrvatski političar (1963.), bjeloruski nogometaš, Alexandr Hleb (1981.), Darijo Srna, hrvatski nogometaš (1982.)....
30.04.2013 22:01:32
Osnovan Lyon club u Brodu
Ubijeni Zrinski i Frankopan, George Washington prvi predsjednik SAD-a, prvi put upotrijebljen šrapnel, Jugoslavenski odbor, Zakon o rasnoj pripadnosti, HDZ pobijedio na izborima. ...
30.04.2013 05:53:19
Rođen je general Josip Filipović
Asasini ubili jeruzalemskog kralja, ubijen Mussolini, Japan postao nezavisna država, prvi svemirski turist. Na današnji su dan 1192. godine pripadnici sekte Asasina ubili vladajućeg jeruzalemskog kralja Konrada od Montferrata. Bilo je to doba Trećeg križarskog rata, kad su se kršćanski vitezovi borili protiv silnog muslimanskog vladara Saladina. Kao što je to često bilo u povijesti, kršćani ni ovom prilikom nisu bili ujedinjeni. Najsnažniji kršćanski vladar bio je engleski kralj Rikard Lavljeg Srca, no on nije podržavao spomenutog jeruzalemskog kralja Konrada, nego je imao vlastitog kandidata za taj položaj. Kralj Konrad je ubijen na današnji dan u gradu Tiru, kad se ulicom vraćao kući. Napala su ga dvojica Asasina i izbola bodežima u leđa i bok. Jedan od Asasina ubijen je na licu mjesta, a drugi je uhićen. Uhićeni Asasin na mukama je rekao da ih je za ubojstvo unajmio Rikard Lavljeg Srca, no to je nemoguće dokazati, a priznanja dobivena mučenjem nisu uvijek pouzdana. Ostaje otvoreno je li za Konradovu smrt odgovoran Rikard, Saladin ili netko treći. Fletcher Christian pokrenuo je 1789. godine vjerojatno najpoznatiju pobunu u povijesti pomorstva, onu na britanskom brodu Bounty. Brod Kraljevske ratne mornarice bio je na petomjesečnoj misiji na Tahitiju s ciljem sakupljanja biljaka kruhovca, a tijekom boravka na otoku nekoliko mornara započelo je veze s domorodačkim ženama i uspostavilo vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Nedugo nakon što je brod krenuo natrag u Englesku prvi časnik Fletcher Christian je s još 18 od ukupno 42 mornara, tijekom noći zarobio kapetana Williama Bligha i njemu vjeran dio posade, te ih ostavio na pučini u 7 metara dugom čamcu za spašavanje oko 55 kilometara od najbližeg otoka. Kapetan se s mornarima začudo spasio i preživio putovanje u Timor odakle se vratio u Englesku i prijavio slučaj pobune nakon čega je u potragu za otetim brodom i odmetnutom posadom krenula ekspedicija koja ih je većinu stigla, a trojicu i osudila na smrt. No, devet pobunjenika uspjelo je s nekoliko lokalnih muškaraca i žena pobjeći na Bountyu, koji je kasnije spaljen kako bi se prikrilo njihovo skrovište na malom otoku Pitcairnu gdje su osnovali koloniju koja i danas postoji. 1819. godine rođen je general Josip Filipović. Potiče iz graničarske obitelji. Nakon vojnog školovanja službuje u stožerima zemaljskih zapovjedništava u Češkoj, Italiji i Ugarskoj. Godine 1848. u stožeru je bana Josipa Jelačića. Za austrijskog ratovanja se istakao i dobio barunstvo, a  vojno napreduje do podmaršala. Kad je odlukom Berlinskog kongresa Austro-Ugarska dobila mandat da okupira Bosnu, taj zadatak je povjeren Filipoviću. U okupiranoj Bosni bio je i vojni i civilni upravitelj. Umro je, kao zemaljski zapovjednik Praga, 6. kolovoza 1889. godine. Josip Filipović je počasni građanin Broda. Feuerbach Vlado je rođen u Brodu 1923. godine. Gimnaziju je završio u Vinkovcima, a tehnički fakultet u Zagrebu. Doktorirao je 1953. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Radio je u Tvornici vagona i mostova u Brodu 1942.-1944., a potom počinje sveučilišnu karijeru u Zagrebu. Od 1974. do 1986. godine bio je izvanredni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje u zagrebu, a potom je od umirovljenja radio na Strojarskom fakultetu u Brodu. Područje njegovog rada su toplinska mjerenja i strojevi. Izradio je stotinjak stručnih i znanstvenih studija.    1926. godine rodio se u Sv. Klari hrvatski pjesnik, publicist i novinar Stanislav Geza Milošević. Pjesme je počeo pisati u najranijoj mladosti, a prva zbirka «Jesenje lišće» izlazi mu 1943. u Sarajevu. Nakon toga surađuje s brojnim časopisima i pjesme mu se objavljuju u nekoliko antologija, a neke i uglazbljuju. U Brodu se bavio novinarstvom i uređivanjem književnih časopisa i biblioteke Posavski tokovi. Godine 1970. objavio je zbirku pjesama «Svjedok bezimene», a 1971. jedinstveni sonetni vijenac u hrvatskoj književnosti «Domovina Hrvata». Pred likvidatorima Hrvatskog proljeća bježi u emigraciju i u Njemačkoj uređuje list Hrvatska pravda. Umro je 26. svibnja 1981. godine u Brodu. Pojavio se u prodaji u Brodu 1935. godine list Naš borac. Izdavač i urednik je bio Stanislav Defar. List se tiskao u tiskari Schulman u Mesićevoj 41. Politička boja lista očituje se već iz naslova uvodnog članka: «Za kralja, narod i državu» u kojem se veliča «Njegovo pokojno Veličanstvo». Benita Mussolinija uhitili su 1945. godine talijanski partizani komunisti kad je pri kraju Drugog svjetskog rata pokušavao pobjeći iz Italije u Švicarsku. Uhićen je u mjestu Dongo, samo 12 kilometara od švicarske granice. S njim je bila i njegova ljubavnica, glumica Clara Petacci, 28 godina mlađa od njega. Mussolini je navodno pri bijegu bio maskiran u njemačku vojnu uniformu. Kad su komunisti namjeravali streljati Mussolinija i njegovu ljubavnicu, ona ga je čvrsto zagrlila i nije se dala odvojiti od njega. Partizanski zapovjednik Walter Audisio prvo je pucao u nju, a zatim je Mussolini rastvorio jaknu na prsima i povikao: «Pucajte mi u prsa.» Audisio je poslušao i ispucao nekoliko metaka u Mussolinijeva prsa. Sljedeći dan njihova mrtva tijela izložena su u Milanu, obješena naglavačke o kuke za meso s krova Essove benzinske pumpe. Stupanjem na snagu sporazuma iz San Francisca Japan je 1952. godine još jednom postao nezavisna država. Nakon kapitulacije 14. kolovoza 1945., što je označilo kraja 2. svjetskog rata, Japan je okupiran od strane savezničkih snaga, poglavito SAD-a, a vrhovnim zapovjednikom okupacijskih snaga proglašen je general Douglas MacArthur. Iako su tijekom skoro sedmogodišnje okupacije Japana postignut napredak zemlje koja je demilitarizirana, obnovljena i demokratizirana, često se zanemaruju negativne posljedice tog čina. Tako su se primjerice nakon kapitulacije zaredala brojna pristrana suđenja navodnim ratnim zločincima, silovano je više tisuća žena i djevojčica, uništen je velik broj neprocjenjivih povijesnih artefakata, uvedena je cenzura kako bi se prikrili svi zločini okupatora, a kada se zemlja dovoljno oporavila provedena je i djelomična deindustrijalizacija kako bi se sačuvalo američke ekonomske interese i nadmoć nad tim područjem svijeta. 1961. godine u Bosanskom Brodu rodila se kiparica Aida Alikadić. Diplomirala je na Akademiji u Zagrebu 1985. godine u klasi Branka Ružića. U svojim komornim i intimističkim skulpturama sjedinjuje arhaično i moderno. Izradila je ciklus terakota s motivima ljudskih ruku, shvaćenih kao simbolične građevine u prostoru. Slika u tehnici tempere. Samostalno i kolektivno je izlagala na brojnim izložbama. 1977. godine završilo je suđenje članovima njemačke ljevičarske militantne skupine Rote Armee Fraktion (RAF), poznate i pod nazivom skupina Baader-Meinhof, jedne od najutjecajnijih ljevičarskih militantnih organizacija koja je službeno djelovala od 1970. do 1998. Prva akcija i početak rada grupe smatra se bijeg Andreasa Baadera iz zatvora u Berlinu 1970., nakon čega je s novinarkom Ulrike Meinhof i drugim članovima prešao u "ilegalu" odlučivši se za radikalnu, revolucionarnu oružanu borbu protiv sistema i policije specijalizirajući se za "eksproprijaciju kapitala" (pljačkom banaka), te postavljanje bombi, napade i otmice, a sve u nadi kako će isprovocirati snažan represesivan odgovor države te time zapaliti iskru općenarodne revolucije što im zbog nasilnog karaktera akcija nije pošlo za rukom. Andreas Baader, Gudrun Ensslin, Jan-Carl Raspe i još nekoliko članova prve generacije RAF-a uhićeni su 1972. nakon otkrivanja jednog od njihovih skladišta s eksplozivom, a tijekom slijedećih pet godina koliko su trajala suđenja, pojavile su se nove generacije RAF-ovaca i drugih sličnih grupa koje su se istim metodama borile za oslobađanje svojih prethodnika iz zatvora. Suđenje je završilo osudom zadnja tri uhićena člana RAF-a na doživotni zatvor zbog nekoliko ubojstava i pokušaja ubojstava, otmica i organiziranja terorističke grupe. 1991. godine osnovana je Četvrta gardijska brigada «Pauci». Diplomirani aeronautičar i magistar inženjerskih znanosti Dennis Tito 2001. godine proslavio se postavši prvim svemirskim turistom. Tito je Radio je kao znanstvenik u NASA-i, a 1972. osnovao je svoju tvrtku za investicijski management Wilshire Associates, sa sjedištem u Santa Monici u Kaliforniji. Obogatio se i poželio ostvariti san leta u svemir za što je bio spreman platiti veliku sumu novca. Kako mu NASA to nije odobrila obratio se Rusima koji su pristali za cijenu od 20 milijuna dolara. Prošao je test fizičkih sposobnosti i osnovnu obuku, te je 2001. poletio u svemir letjelicom Sojuz TN-32. Pristao je na međunarodnu svemirsku stanicu Mir na kojoj je u orbiti proveo ukupno sedam dana, 22 sata i 4 minute. Hrvatski boksač Stipe Derviš postao je 2007. godine svjetski prvak u profesionalnom boksu u poluteškoj kategoriji po inačici WBA. Rođeni na današnji dan su: James Monroe, američki predsjednik i političar (1758.), austrijski prozaist, publicist i dramatik, Karl Kraus (1874.), Ferruccio Lamborghini, osnivač tvrtke Automobili Lamborghini (1916.), američki filmski glumac i redatelj, Jack Nicholson (1937.), Terry Pratchet, engleski pisac znanstvene fantastike (1948.), hrvatski novinar, Dubravko Merlić (1960.), Jean-Luc Cretier, francuski alpski skijaš (1966.), španjolska filmska glumica, Penelope Cruz (1974.), Jessica Alba, američka glumica (1981.), hrvatski glumac, Emil Sućeska (1984.).  ...
28.04.2013 04:32:24
Preminuo Ivica Račan
Ivana Orleanska zauzela grad, J.J. Strossmayer pokrenuo pitanje osnivanje Akademije, vjenčali se Hitler i Eva Braun, ustrojene Kune, vjenčali se princ William i Kate Midelton. ...
27.04.2013 22:08:27
Otvorena čitaonica u prostorima Hrvatskog doma
Ubijen Magellan, pokrenut Američki rat za nezavisnost, Beethoven komponirao «Za Elizu», svrgnut turski sultan,  prvi računalni miš. ...
27.04.2013 05:32:22
Novi nathodnik preko pruge
Obitelj Horvat dobila plemstvo, osnovan NK Dinamo, osnovan je Gestapo, rođen Josip Rimac, probijen zvučni zid, katastrofa u Černobilu, potres u Kini. ...
26.04.2013 04:41:54
 Ubijen Đuro Đaković
Prvi put upotrijebljena giljotina,  proglas o ukidanju kmetstva, probijanje Sueskog kanala, registarske pločice, prvi put se u stripu pojavio Batman. ...
25.04.2013 04:51:01
Prva pruga u Hrvatskoj
Trojanski konj, deset gostionica u Brodu, Vjenčanje cara Franje Josipa i carice Sissi, pobuna u Dublinu. ...
23.04.2013 22:05:06
Umro Blaž Tadijanović
Jurjevski noćni ustanak, Red podvezice, Veliko nacionalno vijeće Turske, Coca-Cola promijenila recept. ...
22.04.2013 22:05:12
Osnovan Aeroklub u Brodu
Otkriven Vera Cruz, Zakon o kovanicama, rođen Gjuro Pilar, klor korišten kao kemijsko oružje, zatočenici iz Jasenovca bježe, Dan planeta Zemlje. ...
21.04.2013 22:35:30
Ulice u Brodu mijenjaju ime
Osnovan Rim, rođena kraljica Elizabeta II., državni udar u Grčkoj, prvi Game Boy ...
20.04.2013 21:28:42
Osnovana Tehnička škola u Brodu
Opsada Bostona, Francuski revolucionarni ratovi, rođen Hitler, žena pobjednica na natjecanju bolida, najveći morski izljev nafte. ...
19.04.2013 19:29:17
Otvoren Strojarski fakultet
Prvi sabor, Pragmatička sankcija, otvoren novi postav Muzeja Brodskog Posavlja, Charles Manson i troje njegovih suradnika osuđeni su na smrt. ...
18.04.2013 22:05:36
Rođena je slavna Ivana Brlić Mažuranić
Postavljen kamen temelja crkve sv. Petra i Pavla u Rimu, veliki potres u San Franciscu, Ivana Orleanska beatificirana, otvoren Yankee stadion, prvo zasjedanje Međunarodnog suda u Haagu, osnovana je Europska zajednica za ugljen i čelik. ...
18.04.2013 03:56:57
NAJAVE DOGAĐANJA
NAJČITANIJI ČLANCI
DANAS
TJEDAN
MJESEC
NAJNOVIJE