Znate li gdje 'ribarski trg'?

„U Brodu je bio običaj da se za vrijeme vanrednih zgoda n.pr. prvih misa peče na ražnju cio očišćen vol, u kojega bi stavili očišćeno janje, a da janje ne ispadne – sašili bi izvanji prorez. Dužinom vola provukli bi ogroman kolac, a na krajeve kolca stavili bi korače od kola da mogu lakše vrtjeti. Takvog vola na ražnju pekli su iza samostana na trgu. Kad je ispeče bio – sjekli bi komad po komad mesa i davali građanima badava, uz to je bilo po 6 vedara vina na trgu, te je mogao svaki građanin badava da pije.“

Autor: bportal | Datum objave: 25.12.2015
Znate li gdje 'ribarski trg'?


 Tako je bilo u prošlom stoljeću, zabilježili su kroničari i čini se da je već tada Brod HDZ-ov bio?!

A, taj se trg iza franjevačkog samostana i prostor uz obalu Save do Florijanove ulice, Ribarski trg zvao, sve tamo do željeznog vatrogasnog vodotornja i tornja za vatrogasne vježbe ponedjeljkom. Od 1933. godine službeni ja naziv tog trga bio – Trg Josipa Filipovića, ali su ga Brođani i dalje Ribarski trg zvali. Danas je to potpuno zaboravljeno.

Na, Ribarski se trg nastavljalo marvinsko sajmište, na „malom Vijušu“, koje je tu 1907. godine preseljeno.

Početkom stoljeća bio je to dosta pust prostor, neuglednih dašćara na onom njegovom dijelu uz Savu, onda su zasađeni kesteni i u njihovom su hladu održavane u ljetnim mjesecima nezaboravne pučke veselice, uz mirisnu svježinu bistre, nezagađene Save, koja  se tada mogla i piti.

Evo i jednog novinskog članka iz 1939. godine, koji jednu takvu veselicu na Ribarskom trgu najavljuje: „Čitaonica namještenika ložionice i radionice u Slav. Brodu priređuje 2. VI o.g. na Ribarskom trgu svoju pučku veselicu. Sudjeluje poznata obljubljena željezničarska glazba. Osim raznih atrakcija spremaju se janjci na ražnju i ostale poslastice za gurmane. Ples na čistom zraku. Ulaz je samo 4 dinara po osobi. Početak u 6 sati na večer. U slučaju kiše odgađa se veselica za 8 dana. U gradu vlada veliki interes za ovu priredbu“, piše „Brodska riječ“.

Ali, te su veselice najviše vatrogasci, ribari i ribiči priređivali.

Godine 1935. Ribarsko-športsko društvo priredilo je na Ribarskom trgu svoju drugu ribarsko-petrovsku veselicu u čast svog patrona sv. Petra. Priređena je i atraktivna „Venecijanska noć“ na Savi. Uz vatromet i raskošnu iluminaciju, pucanje iz mužara, prangija i pušaka, spustili su se naši razdragani Brođani na dereglijama i čamcima od mosta do iza samostana, da je to bila jedna milina za gledati i slušati u toploj ljetnoj noći.

Održana je na Ribarskom trgu i Smotra seljačkih pjevačkih društava 1939. godine.

Da vam prenesemo atmosferu veselja, razbibrige, opuštenosti s Ribarskog trga, zabilježili smo i sjećanja onih koji su tim veselicama prisustvovali, u slast jeli, pičima se hladili i do iznemoglosti plesali uz taktove plehmuzike. 

Pivovara Dombović, a kasnije Podružnica Brod na Savi, dioničke pivovare Sarajevo, imala je par stotina burića od piva koji se više nisu koristili, pa su ih posuđivali za klupe za ovakve veselice na otvorenom. Iz daščara su posuđene daske i klupe za sjedenje bile su tu, a umjesto stolova posuđene su opet od tržnice piljarske rasklopive klupe. I, bina za glazbu napravljena je od burića i dasaka.

Vrtjeli su se janjci na ražnju, naravno oni koji su režnjeve okretali, glavu su od janjaca dobili, pa su se veći dečki za ovaj posao upravo otimali. Kuhan je fiš paprikaš u kotlovima, pržena riba na veliko, a pivo „Salvator“ i „Ožujsko“ točio je gospodin Havelka iz bureta na krigle. Na sve je strane mirisalo na ukusne gurmanluke, pa si hoćeš-nećeš mora od svega probati.

Led iz Dombovićeve Prve tvornice leda, ili sječan zimi na Vijušu, sačuvan je do ljeta u mračnim tvrđavskim kazamatima, hladio je pića: pivo, soda-vodu u plavim staklenim difon flašama, špricere, krahere,… Svirala je vatrogasna plehmuzika, a kasnije, kako kažu, „obljubljena“ plehmuzika željezničara „Čitaonice namještenika ložionice i radionice“. Bilo je smiješnih tombola, pa i nekih danas zaboravljenih zabava i igara, „raznih atrakcija“. Igrana je „Luka sreće“  - vrst tombole s prilozima prikupljenim po brodskim dućanima. Za štimung se brinuo brijač Nunković, strastveni vatrogasac, glumac u diletantskim predstavama, autoritet – kada je trebalo održavati red u procesijama na Tijelovo.

Sve je zabavljalo „pecanje“, u nepoznato. Onaj koji je pecao, a to je pecanje platio, nije vidi što će „uloviti“, štap s udicom zabacio bi u jedan prostor ograđen plahtama, a oni iza plahta, na udicu su mu već nešto nataknuli. Oni su znali i malo proviriti, da vide ko „peca“, pa ako su znali ćud pecaroša, mogao je dobiti i koju smiješnu stvar, „upecati“ staru cipelu, noćnu posudu, žabu,… „Pecanje“ je buru smijeha izazivalo.

Pa, igra nabacivanja karika živim patkama na vrat, koje su u jednom buretu plivale. Suviše je to okrutna igra, ali i slasna, jer tko je patku ulovio, odmah ju je i na pečenje dao, te je s društvom brke omastio.

Uz svjetlost karabitnih lampi, pučke veselice na Ribarskom trgu potrajale su do duboko u noć i bile su među građanima Broda na Savi jako omiljene, sjajno uspjele i dobro posjećene. 

Zadnje vijesti

Igor Kladarić osvojio brončanu medalje na olimpijadi iz fizike

Predstavnici HAC-a obići će gradilište mosta Sava kod Svilaja

Godišnji odmori - upozorenja i savjeti građanima

FOTO GALERIJA

Među Ljubičaste došli Vrhovac, Ćurković i Bandalo

Brođanin Oliver Mofardin do zlata na Svjetskom prvenstvu

Stjepan Vučković i Dražen Lozić pobjednici 14. Natjecana orača Brodsko-posavske županije

KUD “Vrbje” na “Petrijevačkim žetvenim svečanostima”, Melani Petrović pohvala za “Kraljicu žetve”

Više od 100 Brođanki i Brođana pristupilo besplatnom dermatološkom pregledu