Željeznički most preko Save pušten u promet

Krvava bitka u Ratu ruža, umro zapovjednik Tvrđave, utemeljena prva naftna kompanija u SAD, ukinuto plaćanje u zlatu, ubijen Rasputin

Autor: Dunja Penić | Datum objave: 30.12.2014
Željeznički most preko Save pušten u promet


 Na današnji dan 1460. dogodila se krvava bitka u engleskom Ratu ruža, kod grada Wakefielda u pokrajini York. Rat ruža bio je dinastička borba za kraljevsko prijestolje između dviju najmoćnijih obitelji u Engleskoj. Naziv Rat ruža dolazi od činjenice da su dvije sukobljene dinastilje imale kao svoje simbole crvenu, odnosno bijelu ružu. U doba ove bitke, na prijestolju se nalazio kralj iz dinastije Lancaster (crvena ruža), ali on je bio mentalno nestabilan, pa je vođa suparničke dinastije York (bijela ruža) položio pravo na krunu. Ime tog vođe dinastije York bilo je Richard, a imao je titulu vojvode od Yorka. Na današnji dan pristalice bijele i crvene ruže sukobili su se na bojnom polju kod Wakefielda. Na čelu bijele vojske bio je sam vojvoda od Yorka, dok je vojskom crvene ruže zapovijedao vojvoda od Somerseta. Bilo je to doba bitaka u kojima su ulogu igrali vitezovi u punom pločastom oklopu. Crvena ruža je pobijedila, a u bitki je poginuo i sam vojvoda od Yorka, koji se nikada nije uspio domoći engleske krune. Njegovu odsječenu glavu protivnici su navodno stavili na zidine grada Yorka s podrugljivim natpisom: „Neka York gleda grad York“.

1765. godine za gvardijana Augustina Zamborčevića započeta je gradnja kripte u crkvi Sv. Trojstva.

1813. godine umro je zapovjednik brodske Tvrđave barun De Bechard po činu carski general. Pokosila ga je groznica, bolest koja je povremeno dobivala u Brodu epidemijske razmjere. Sahranjen je na brodskom groblju, a ispratilo ga je deset redovnika i mnoštvo vojske i građana. Na mjestu zapovjednika Tvrđave, na kojem je bio tri godine, naslijedio ga je general Fröhauf.

Uobičajeno usporavanje događaja na pragu nove godine ipak je ovaj dan u povijesti obilježilo s nekoliko važnih stvari. Tako je 1854. godine utemeljena prva naftna kompanija u SAD, Pennsylvania Rock Oil Company koja je, prilično iznenađujuće, sjedište imala u New Yorku a ne u Texasu.

1861. godine, samo dan prije Stare godine, američka je administracija odlučila ukinuti plaćanja u zlatu, potpuno se prebacivši na papirnate novčanice i kovanice.

1900. godine u Novoj Gradiški održana je obnoviteljska skupština Društva Crvenog  križa Kraljevine Hrvatske i Slavonije.  

U požaru u kazalištu koji se dogodio na današnji dan 1903. godine u Chicagu stradalo je 600 žrtava.

1908. godine Ferijalni klub naprednog đaštva „Marsonia“, održao je petu redovnu skupštinu i izabrao odbor na čelu s predsjednikom Henrikom Duffekom, studentom medicine. Potpredsjednik je Josip Hartl, student prava, blagajnik Stjepan Sekulić, knjižar Andro Brlić, a arhivar Jozo Pilar.  

U predvečerje prvog svjetskog rata Kina napokon povratila svoj suverenitet, narušen odnosima s Japanom i europskim željama za ekspanzijom u ovoj bogatoj, no još uvijek pretežno ruralnoj i zaostaloj zemlji. Na današnji dan 1911. godine Sun Yat-sen izabran je za prvog predsjednika Republike Kine.

U Petrogradu je ubijen Rasputin na današnji dan 1916. godine.

Na današnji dan 1916. godine održana je krunidba bl. Karla Habsburškog za hrvatskog i ugarskog kralja. Bila je to posljednja krunidba jednog Habsburgovca za hrvatskog vladara, budući da je dvije godine kasnije ta dinastija izgubila vlast nad Hrvatskom. Ceremonija krunidbe održana je u Budimpešti, a korištena je slavna kruna sv. Stjepana – koju Mađari nazivaju i Svetom krunom. Budući da stoljećima nije bilo zasebne hrvatske krune u materijalnom obliku, ugarska kruna sv. Stjepana rutinski je korištena i kao hrvatska kraljevska kruna pri krunidbenim svečanostima. Blaženi Karlo Habsburški u vrijeme krunidbe imao je 29 godina, a prijestolje je naslijedio nekoliko mjeseci ranije od preminulog cara Franje Josipa (krunidba je uvijek održavana nekoliko mjeseci nakon stupanja na prijestolje, jer je bilo potrebno vrijeme da se organiziraju svečanosti). Bila je to 1916. godina, usred Prvog svjetskog rata. Karlo je u međuvremenu već bio preuzeo vrhovno zapovjedništvo nad čitavom austrougarskom vojskom. Svečanost krunidbe bila je dosta požurivana, kako zbog ratnih uvjeta, tako i zbog činjenice da je kralj trebao odobriti državni budžet prije kraja godine (stoga je krunidba bila 30. prosinca!). Unatoč žurbi, zanimljivo je da je ceremonija snimana filmskim kamerama. Dapače, to je bila i ostala jedina krunidba habsburških vladara koja je ikada snimljena na filmu. Već sljedeće godine car i kralj Karlo, koji je po svemu sudeći bio izuzetna osoba, poduzeo je korake da zaustavi Prvi svjetski rat. Obratio se putem tajnih kanala silama Antante, pokušavajući dogovoriti sklapanje mira. Međutim, kad su to Nijemci saznali, oštro su ga prekorili. Karla Habsburškog proglasio je papa bl. Ivan Pavao II. 2004. godine katoličkim blaženikom, a u toku je i proces njegova proglašenja svetim.

Većina ljudi pogrešno misli da je Sovjetski Savez nastao odmah nakon Oktobarske revolucije 1917. godine. On je zapravo osnovan na današnji dan 1922. godine, dakle više od 5 godina nakon početka revolucije. Ugovor o stvaranju SSSR-a na taj su dan potpisale četiri republike: Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Transkavkaska SFSR, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika i Bjeloruska SSR. Dakle, prije osnivanja SSSR-a postojale su nezavisne republike u kojima su vladale lokalne boljševičke partije.

1924. godine rođen je u Podvinju Antun Krajnović Kepi. Građansku školu završio je u Brodu, a Fakultet političkih nauka u Beogradu. Antifašističkom pokretu pristupio je 1943. godine kao devetnaestogodišnjak. Nakon rata vršio je razne političke funkcije. Bavio se pitanjima javnog mijenja i informiranja, zalagao za izgradnju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, novog TV centra u Zagrebu, osnivanje Fakulteta informatike u Varaždinu, pokretanje lista Novine mladih i časopisa Naše teme. Bio je dugogodišnji predsjednik Vjesnika i Vjesnika u srijedu. Profesionalno se prestao baviti politikom 1972. zbog neslaganja s odlika donesenim u Karađorđevu. Od tada radi na području informatike, a od 1984. je u mirovini. Počasni je predsjednik Kluba Brođana u Zagrebu. Danas živi u Brodu u kojem je godinama bio sudionik izgradnje prometne, gospodarske, društvene, kulturne i sportske infrastrukture.  

Edwin Hubble je 1924. objavio otkriće da neke od nebula (maglica) nisu dijelovi Mliječnog puta, već se radi o zasebnim galaksijama, izvan Mliječnog puta.

Prva linija podzemne željeznice u Aziji otvorena je 1927. u Tokiju.

Pripadnik rumunjske organizacije „Željezna garda“ ubio je 1933. godine premijera Iona Ducu.

1938. godine rođena je u Bosanskom Brodu Ljiljana Molnar Talaić, poznata operna pjevačica. Studij pjevanja završila je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu i potom bila 15 godina članica Sarajevske opere. Prvakinja opere HNK u Zagrebu je od 1975. godine. Od 1980. Godine profesorica je u Firenzi sa Zubin Mehtom, a vrhunac doživljava nastupima u newyorškom Metropolitanu, bečkoj Državnoj operi, festivalu u Veroni i drugdje. Smatra se najboljom Aidom svog doba.

Na današnji dan 1947. godine komunisti su prijeteći oružjem prisilili posljednjeg rumunjskog kralja na abdikaciju. Taj svrgnuti kralj još i danas je živ i zove se Mihael (rum. Mihai). Podrijetlom je iz njemačke dinastije Hohenzollern-Sigmaringen. U doba kad je prisiljen na abdikaciju, kralj je imao samo 26 godina. Njegovo svrgavanje i protjerivanje iz Rumunjske podupirao je i sam Staljin, kao čelna osoba Istočnog bloka. Komunisti su još istoga dana proglasili u Rumunjskoj republiku, a nekoliko dana kasnije kralj je morao pobjeći iz zemlje. Sljedeće godine u Grčkoj se oženio princezom Anom od Bourbon-Parme. Živjeli su isprva u Engleskoj, a zatim u Švicarskoj. Kralj je ponovno uspio posjetiti Rumunjsku tek nakon 1990. godine. Godine 1997. dodijeljeno mu je i rumunjsko državljanstvo, tako da kralj danas dio vremena živi u Švicarskoj (u gradu Aubonne na Ženevskom jezeru), a dio u Rumunjskoj (u dvorcu Săvârşin ili u palači u Bukureštu).

Kraj Drugog svjetskog rata donio je i novi svjetski poredak, u kojem više nije bilo mjesta kolonijalizmu. Tako su na današnji dan 1950. godine Vijetnam, Laos i Kambodža postale neovisne od Francuske.

Prvi put su 1953. godine pušteni u prodaju televizori u boji.

1961. godine svečano je u promet pušten željeznički most preko Save kod Slavonskog Broda. Most je povezivao Slavonski i Bosanski Brod. Na svečanosti otvorenja nazočilo je oko 15.000 građana brodskog i dobojskog kotara.

Na današnji dan 1993. godine, za vrijeme pape Ivana Pavla II. uspostavljeni su puni diplomatski odnosi između Svete Stolice i države Izrael. Premda su prije postojale nesuglasice, primjerice želja Vatikana bila je da Jeruzalem bude međunarodni teritorij, koji ne bi bio ni pod izraelskim ni pod arapskim suverenitetom, tijekom vremena one su uklonjene i pristupilo se formiranju uzajamnih dobrih odnosa. Vatikan je po sporazumu imenovao i svog prvog apostolskog nuncija u Izraelu, nadbiskupa (danas kardinala) Andreu Cordera Lanzu di Montezemolo (inače rođaka predsjednika Ferrarija Luce di Montezemolo). Dobri odnosi potvrđeni su posjetom Ivana Pavla II. Izraelu 2000. godine, kao i posjetom Benedikta XVI. istoj zemlji 2009. godine.

2006. godine nad iračkim predsjednikom Saddamom Husseinom je izvršena smrtna kazna vješanjem. Dana 16. srpnja 1979. godine kad je irački predsjednik Bakr podnio ostavku, na mjesto predsjednika došao je Saddam Hussein koji je brzo počeo učvršćivati svoju vlast.

Na sastanku Baath stranke 22. srpnja iste godine, koji je sazvao Saddam, okupili su se članovi različitih obitelji i tada je Saddam Hussein iznio svoj stav kako stranka mora biti očišćena.

Hussein je tada pročitao listu imena osoba koje su zamoljene da odstupe sa svojih položaja. Cijeli događaj snimale su tv kamere, a nakon što su prozvani odmah su odvođeni u pritvor, a potom su svi poubijani. Ali Saddam Hussein nije se zaustavio samo na tome da poubija potpuno nevine ljude. Visoko pozicionirani član Revolucionarnog vijeća i šef radničkih sindikata te vodeći šijitski član vijeća zajedno s dvadeset drugih visokih državnih i vojnih dužnosnika, također su postali žrtve Saddama Husseina i njegovih visokih stranačkih dužnosnika. Takva nemilosrdna čistka omogućila je Saddamu konsolidaciju vlastite moći u Iraku. Saddam nije čistio samo unutar svoje stranke već je eliminirao i komuniste, koji su do tada od svih arapskih zemalja jedino u Iraku imali znatniji utjecaj. Taj potez u trenutku kada Sovjetski Savez računa na Siriju i Irak osigurao mu je nemale simpatije u Washingtonu, osobito među paranoično antikomunističkim republikancima. Saddam je u očima Washingtona tada bio razboriti musliman, neopsjednut religijom, ujedno svjestan toga što nafta znači američkim motorima i iračkoj blagajni. Saddam je u rujnu 1980. godine krenuo u pohod na Huzestan, jugozapadni rub Irana bogat naftom otklonivši tako bojazni američkog ministra obrane Brown-a da bi Irak mogao okupirati Kuvajt i Saudijsku Arabiju. Računao je na pobjedu za nekoliko dana. Ponajviše zahvaljujući šutljivoj, ali konkretnoj podršci Sjedinjenih Država, koja mu je tada za njegove petrodolare osiguravala kupovinu sofisticiranog oružja i pristup još sofisticiranijim tehnologijama masovnog uništavanja, zbog kojih će ga prozvati mnogo kasnije, prešućujući vlastitu ulogu u kreiranju monstruma. Račun je bio bez krčmara, jer su Iranci uspjeli stvoriti pat poziciju i iscrpljivati Irak u statičkom frontovskom ratu još punih osam godina. Iako je u tom ratu pobjedu izborio Iran, Saddamu Husseinu nije smetalo da svoj poraz proglasi pobjedom i po Iraku gradi spomenike toj pobjedi. U tom ratu prvi je puta upotrijebio iračko kemijsko oružje. No, njegova žeđ za ratom nije se zaustavila na Iranu već je zbog procjene kako bi Šijiti mogli biti prijetnja njegovoj diktaturi Kurde (manjinu u Iraku) dao zasuti otrovnim plinom, a zbog pokušaja svrgavanja iračkog diktatora. Unatoč ponovnoj upotrebi zabranjenog kemijskog oružja (ovaj puta i na civilima - ženama i djecom, tijekom Al-Anfal kampanje) svijet nije ništa poduzeo protiv iračkog diktatora. Godine 1990. pokrenuo je novi rat invazijom na Kuvajt koji je Saddam nazivao odmetnutom pokrajinom.

Na taj čin međunarodne agresije Ujedinjeni narodi odgovorili su vojnom intervencijom. Nakon vojnog odgovora Saddam je doživio težak vojnički poraz te je kontrolu nad sjevernim i južnim Irakom morao prepustiti savezničkim snagama koje su ratovale protiv njega (uglavnom onim Sjedinjenih Država). Unatoč tome nastavio je vladati Irakom. U ožujku 2003. godine Sjedinjene Države i Velika Britanija pokrenule su jednostranu vojnu akciju (bez dopuštenja Ujedinjenih naroda) protiv Iraka. Glavni cilj vojne akcije - svrgavanje Saddama Husseina s vlasti - postignut je nakon tri tjedna ratovanja. Dana 13. prosinca 2003. američke snage uhitile su Saddama Husseina blizu grada Tikrita. U srpnju 2004. počinje prvo sudsko saslušanje, a u listopadu 2005. započelo je suđenje za zločine koje je Saddam Hussein počinio nad Kurdima i Šijitima tijekom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeća. 5. studenog 2006. Saddam Hussein osuđen je na smrt vješanjem. Dana 30. prosinca 2006. u 6:00 sati po mjesnom vremenu nad Saddamom Husseinom je izvršena smrtna kazna vješanjem.

Rođeni na današnji dan su: Tit Flavije, rimski car (39.), turski sultan Ahmed III. (1673.), Aleksandar Alagović, zagrebački nadbiskup (1760.), njemački književnik Theodor Fontane (1819.), Rudyard Kipling, engleski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1865.), engleski filmski redatelj Carol Reed (1906.), Tiger Woods, američki igrač golfa (1975.), američki košarkaš LeBron James (1984.).

Zadnje vijesti

Tijekom akcije utvrđen 131 prekršaj prekoračenja brzine i 19 ostalih prekršaja

Nogometaši Marsonije sutra gostuju u Vukovaru

Prof. dr. Andrija Hebrang: pomirba s bivšim agresorom moguća je samo na temelju istine

SPORT

U Vukovar bez Mišića i Mađarevića

Nogometaši Marsonije sutra gostuju u Vukovaru

NAJČITANIJE DANAS

U sklopu Katarinskog sajma održana kreativna božićna radionica

Cilj je potaknuti kreativnost pri ukrašavanju vlastitoga doma

FOTO GALERIJA

Radionica za učenike "Šest pitanja koja život znače"

"Sjajni momci" 8. prosinca dolaze u Slavonski Brod

42 plesača Top dance na Kupu Hrvatske

Igrači, trener i uprava Marsonije zapalili svijeće u sjećanje na pad Vukovara

Veliki gaf "Ubojstva u Orijent Expressu", pogledajte kako izgledaju planine oko Slavonskog Broda